Planinarske značke – ”čuvari velikih uspomena”

Planinarske značke su mnogo više od običnih metalnih suvenira. One predstavljaju uspomenu na stazu kojom smo pristupili na vrh planine, učestvovanje na memorijalnom pohodu ili pripadnost planinarskom društvu. Svaka značka priča svoju priču i podsjeća nas na trenutke provedene u planini.
Planinarske značke pojavile su se krajem 19. stoljeća, kada su se u Europi počela osnivati prva planinarska društva. Članovi su nosili značke kao znak pripadnosti klubu, a kasnije su se počele izrađivati posebne značke za uspone na poznate vrhove, jubileje i planinarske manifestacije.
Za vrijeme SFR Jugoslavije, u bivšim republikama Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, tradicija izrade planinarskih znački posebno se razvila tokom druge polovine 20. stoljeća. Gotovo svako planinarsko društvo imalo je svoju prepoznatljivu značku. Mnoge od ovih znački danas su postale kolekcionarski primjerci koje planinari rado razmjenjuju.

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Trajna uspomena

“Planinarska značka ne mjeri visinu planine, nego dubinu uspomene koju nosimo sa vrha.”

Svaka planinarska značka nosi priču o planini, izazovu i slobodi. One su trajna uspomena na vrhove kojima smo pristupili, staze kojima smo hodali i prijatelje koje smo stekli na putu. Planine su naša ljubav a značke su naša uspomena.
Planinarske značke mogu biti izrađene od aluminijuma, bakra, mesinga ili željeza. Mogu biti emajlirane u bojama, što im daje posebnu vrijednost. Neke značke su plastificirane. Najvrednije značke su izrađene od bronze, srebra ili zlata, i obično ih planinarsko društvo ili planinarski savez dodjeljuje pojedincima za poseban doprinos u razvoju planinarstva.

Simboli i razne vrste

Uobičajeni simboli na značkama su grb planinarskog društva ili planinarskog saveza, runolist – rijedak alpski cvijet, cepin – zimski pl. rekvizit, planinski vrh i planinarski dom. Može biti prikazana špilja, jama ili vodopad po kojoj je neka planina poznata.

Značke planinarskih društava – nose grb ili simbol društva i predstavljaju znak pripadnosti.

Počasne značke – dodjeljuju planinarski savezi ili planinarska društva pojedincima za doprinos u razvoju planinarstva.

Značke planinskih vrhova i znamenitosti – izrađuju se povodom uspona na značajan vrh, poput Maglića, Triglava, Bobotovog kuka ili Titovog vrha. Od znamenitosti po kojima je neka planina poznata najčešći motivi na značkama su ledenjačka jezera, vodopadi ili slapovi, izvori rijeka, špilje, jame, kamenita okna ili vrata.

Značke planinarskih objekata – prikazani su planinarski domovi, kuće ili skloništa.

Jubilarne značke – obilježavaju godišnjice društava ili značajne planinarske događaje.

Značke transverzala i obilaznica – predstavljaju posebno priznanje za uspješno završenu planinarsku transverzalu ili obilaznicu.

Značke za stručna zvanja i vještine – dodjeljuju se unutar planinarskih saveza alpinistima, speleolozima, gorskim spasavaocima, vodičima i markacistima koje planinari stječu nakon završetka specijalističkih tečajeva.

Kolekcionarstvo

Planinarske značke predstavljaju zanimljivo područje kolekcionarstva koje nas vode na putovanje kroz vrijeme, geografiju i kulturnu raznolikost. Povijest ovih malih predmeta neraskidivo je povezana sa širenjem i razvojem planinarstva.
Postoji veliki broj kolekcionara planinarskih znački. Neki skupljaju značke samo iz svoje države, dok drugi pokušavaju prikupiti primjerke sa svih poznatih planina u svijetu. Vrijednost značke često nije u novcu, nego u priči koja stoji iza nje – uspon po snijegu, izlazak sunca na vrhu ili druženje uz planinarski dom.

Više od suvenira

Mnogi planinari svoje značke pričvršćuju na ruksak, šešir ili planinarski prsluk. Svaka nova značka postaje dio njihove planinarske biografije – tihi dokaz da je iza nje ostao jedan vrh, jedna staza i jedno novo iskustvo.
Planinarske značke nisu samo komadi metala, nego mali čuvari velikih uspomena – svaki vrh, svaka staza i svako druženje ostaju sačuvani u jednoj maloj emajliranoj znački.