Category Archives: Planinarstvo

Moračke planine se nalaze u središnjem dijelu Crne Gore. Ime su dobile po istoimenoj rijeci. Okružene su rijekom Moračom sa sjeveroistočne i istočne strane. Sa južne strane se nalaze visoki stjenoviti grebeni planine Maganik a sa zapadne duboki kanjon rijeke Mrtvice. Moračke planine su poznate po bogatim pašnjacima na kojima u ljetnom periodu borave mnogobrojnaNastavi čitati “Vrh Lukanje čelo u Moračkim planinama”

Diva Grabovica je duboka dolina koja se nalazi u istočnom masivu planine Čvrsnice. Erozivnog je porijekla, duga oko 7 km a široka 6 km. Dolinom teče rijeka Grabovica, desna pritoka Neretve. Grabovicu čine Radava i Grabovica. Radava izvire pod Velikim kukom, a Grabovica pod Plasom. Dolina je zatvorena sa tri strane (amfiteatralno) visokim stjenovitim zidovima:Nastavi čitati “Diva Grabovica na Čvrsnici”

Obruč je najviši vrh masiva koji pripada planinskom lancu Dinaridi. Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji u zaleđu Rijeke. Smješten je iznad Grobničkog polja (350 m) po kojem je dobio popularan naziv “Grobničke Alpe”. Najviši vrhovi masiva su: Obruč (1376 m), Fratar (1353 m), Jasenovica (1338 m/nv), Crni vrh (1335 m/nv), Grleš (1325 m) i GornikNastavi čitati “Obruč – “Grobničke Alpe””

Iznad ogulinske kotline dominira vrh Klek (1181 m/nv). Njegova markantna stijena 200 m visine i stijene susjednog vrha Klečica (1058 m/nv) uvijek privlače poglede znatiželjnika i istraživača. Gledan iz pravca jugoistoka nalik je golemom okamenjenom divu koji se tu zaustavio da spava ili odmori. To je ujedno i najviši vrh planine Klek koja je sastavniNastavi čitati “Klek – ”Carstvo vještica””

Orlov kuk se nalazi na zapadnoj strani planinskog masiva Zelegore. Smješten je na nadmorskoj visini 1906 m, južno od Kladopoljskog jezera (oko 3,5 km zračne linije). Orlov kuk je markantan i atraktivan vrh čija je sjeveroistočna stijena visoka oko 150 m i široka oko 250 m. Do sada ova stijena alpinistički nije ispenjana.Naziv Orlov kukNastavi čitati “Orlov kuk na Zelengori”

Subrin amfiteatar je jedan od najsurovijih kutaka u cjelokupnom planinskom masivu Orjena i ujedno je najzanimljiviji reljef u primorskim Dinaridima. Nalazi se na sjeverozapadnoj strani vrha Subra. Čine ga vrhovi Kabao (1553 m/nv), Subra (1679 m/nv) i Domiter (1593 m/nv). U podnožju ova tri vrha je ledenjačka dolina (cirk, valov) oivičena grmljem i rijetkom šumomNastavi čitati “Subrin amfiteatar na Orjenu”

Grmljavinske oluje, kao demonstracija sirove snage prirode, predstavljaju ozbiljnu opasnost i mogu prouzročiti lakšu ili težu ozljedu pa čak i smrtni ishod. Grmljavinske oluje najčešće se stvaraju tokom proljetnih i ljetnih mjeseci. Najveći broj nesreća od udara groma upravo se događa u tom periodu. Ključni uvjeti potrebni za stvaranje grmljavinske oluje su prekomjerna vlaga u zraku i atmosferskeNastavi čitati “Grmljavina – opasnosti u planini (4. dio)”

Hvar je otok koji se smatra najsunčanijim jadranskim otokom, isključivo iz razloga što se na njemu nalazi mjerna postaja za mjerenje sunčanih sati. Mještani na drugim hrvatskim otocima često s pravom znaju kazati da i oni imaju jednak, ako ne i veći broj sunčanih dana. Hvar je poznat po ugodnoj klimi s blagim zimama, toplimNastavi čitati “Hvar – “Sunčani otok“”

Nacionalni park “Risnjak”, smješten je u Gorskom kotaru (Hrvatska). Osnovu parka čini masiv planine Risnjak (1528 m/nv). Park je utemeljen 1953. godine na površini od 3041 hektara. Proširenjem površine Parka 1997. godine pod zaštitu su uključeni i lokaliteti izvor rijeke Kupe (321 m/nv) s gornjim tokom te planinski masiv Snježnika (1506 m/nv), time je ukupnaNastavi čitati “Nacionalni park “Risnjak“”

Vjetar je važan element klime i ima značajnu ulogu za boravak na planini. Dejstvo vjetra odražava se na temperaturu zraka, vlažnost zraka, oblačnost i padavine. Na vjetrove u bosanskohercegovačkim planinama izrazito utiču prirodni faktori, među kojima reljef, odnos kopna Europe i mora u Sredozemlju. Na našim planinama se sukobljavaju hladne kontinentalne i tople sredozemne zračne mase, kadNastavi čitati “Vjetar – opasnosti u planini (3. dio)”