Vrh Paklina se nalazi jugoistočno od Konjica oko 3 km zračne linije. Vrh ima nadmorsku visinu od 907 m i dio je masiva planine Prenj. U starim ali i u novim topografskim kartama stoji naziv Paklena, a u narodu se uobičajio naziv Paklina. Nezaobilazan je planinarima i ljubiteljima prirode zbog lijepog pogleda koji se saNastavi čitati “Vrh Paklina kod Konjica”
Category Archives: Planinarstvo
Bjelašnica, vrh Hojta
Vrh Hojta se nalazi na nadmorskoj visini od 1672 m. Smješten je jugoistočno od najvišeg vrha planine Bjelašnice (2067 m/nv), oko 4 km zračne linije. Na središnjem je dijelu grebena koji povezuje Bjelašnicu sa susjednom planinom Treskavicom. Greben je dugačak oko 8 km i pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok, što je klasični dinarski smjer. ZavršavaNastavi čitati “Bjelašnica, vrh Hojta”
Raduša, vrh Idovac
Raduša se nalazi na jugozapadu Bosne i Hercegovine. Pripada Dinarskom planinskom lancu. Najviši vrh Raduše je Idovac (1956 m/nv). Među mnogim vrhovima ističu se: Mlične glavice (1807 m), Kik 1794 m, Ježevača (1781 m), Mali Idovac (1775 m), Razvržđe (1759 m), Raduški kamen / Triskavac (1663 m) i Komar (1599 m).Granice planine Raduše čine prijevojNastavi čitati “Raduša, vrh Idovac”
Kamešnica, vrh Konj
Kamešnica se nalazi na jugozapadu Bosne i Hercegovine gdje čini prirodnu granicu sa susjednom državom Hrvatskom. Pripada Dinarskom planinskom lancu. Najviši vrh Kamešnice je Konj (1856 m/nv) a nalazi se na teritoriji Bosne i Hercegovine. Na padinama Kamešnice krški kamenjar zauzima veliku površinu i vjerojatno je po tome ta planina dobila ime. Kamešnica je posebno atraktivna u proljetnim iNastavi čitati “Kamešnica, vrh Konj”
“Pješačka staza br. 1” na Trebeviću
Projekat “Pješačka staza br. 1” je značajan za oživljavanje dugogodišnje tradicije planinarenja na Trebeviću koje je započelo još u doba vladavine Austrougarske monarhije. Na Trebeviću je 1896. godine sagrađena prva planinarska kuća u Bosni i Hercegovini. Kuća se nalazila u blizini najvišeg vrha Trebevića na njegovoj sjevernoj strani i njome je upravljao “Bosnisch-Herzegowinischer Touristen KlubNastavi čitati ““Pješačka staza br. 1” na Trebeviću”
Bjelašnica, prekrasna ali i nemilosrdna planina
Planinarske i skijaške ture na Bjelašnici su izazovne i za uživanje. Vidici koji se sa njenih vrhova pružaju su nezaboravni. Posebno su neponovljivi doživljaji na prolasku kroz njen središnji dio gdje se nalaze prostrani pašnjaci, lokve i jezera, divovski lednički cirkovi i suri vrhovi. Prvobitna divljina, potpuni kontrasti u jednom danu: susreti s čobanima iNastavi čitati “Bjelašnica, prekrasna ali i nemilosrdna planina”
Park prirode “Učka“
Park prirode “Učka” obuhvata istoimenu planinu i dio područja Ćićarije, a smješten je uz obalu sjevernog Jadrana, te veže Istru i kontinentalni dio Hrvatske. Park se nalazi na području Istarske i Primorsko-goranske županije. Park je ukupne površine 160 km². Najviši vrhovi su Vojak (1396 m/nv) i Veli Planik (1272 m/nv). Park je proglašen zaštićenim područjemNastavi čitati “Park prirode “Učka“”
Prenj, na snježnim vrhovima Konjičke Bjelašnice
Konjička Bjelašnica je visoki planinski masiv koji se nalazi oko 3 km zračne linije sjeverno od najvišeg vrha Prenja (2103 m/nv). Masiv K. Bjelašnice je oivičen na istočnoj strani dolinom rijeke Bijele i Rakovim lazom, na zapadu dolinom rijeke Baščice i Bukovim lazom, na sjeveru šumovitom podgorinom Ljubinom i na jugu dolinom Tisovicom i MliječnimNastavi čitati “Prenj, na snježnim vrhovima Konjičke Bjelašnice”
Bjelašnica, na snježnim vrhovima Oblja
Obalj je visoki planinski masiv koji se nalazi oko 4 km zračne linije jugozapadno od najvišeg vrha Bjelašnice (2067 m/nv). Masiv Oblja je oivičen na istočnoj strani dolinom Studenog potoka, na zapadu Poljem i Mrkovaljem, na sjeveru Crvenim klancem i Dugim poljem, na jugu kanjonom rijeke Rakitnice. Najviši vrh u masivu Oblja je na 1896Nastavi čitati “Bjelašnica, na snježnim vrhovima Oblja”
Braco Babić: Hajdemo u planine
Planinarenje u posljednje vrijeme postaje sve popularniji oblik rekreacije, posebno među mlađim generacijama. Savremeni način života mnoge ljude udaljio je od prirode. Svakodnevni boravak u zatvorenom prostoru uz višesatno sjedenje u školi, u uredu, u kući kraj televizora i računara, vožnja automobilom, dizalom, pokretnim stepenicama. Praktički nestaje svaka iole zamjetna tjelesna aktivnost koja je važnaNastavi čitati “Braco Babić: Hajdemo u planine”
