Svatovsko groblje na Morinama

Na visoravni Morine, udaljenoj dvadesetak kilometara od Nevesinja na starom karavanskom putu za Ulog i Kalinovik, nalazi se nekropola stećaka koju je narod u ovom zabačenom planinskom kraju nazvao imenom “Svatovsko groblje“.
O tom groblju postoje tri legende a najčešće se pripovjeda ova koja govori o svađi između Ali-bega Ljubovića iz Odžaka kod Nevesinja i Osman-bega Lakešića iz Mostara. Svađa je izbila oko lijepe djevojke Ajkune, kćerke Hajdar-bega Čengića sa Borija u Zagorju koja se zaljubila u mladog bega Ljubovića i nosila njegov zaručnički prsten.
I baš kad su planirali svadbu u Ajkunu se zaljubio i beg Lakešić, koji je bio još bogatiji od bega Ljubovića, pa je beg Čengić više volio da kćerku uda u Mostar nego u Odžak i tako je bez njenog pristanka obećao bogatijem begu za ženu.
Beg Lakešić kako i priliči bogatoj obitelji pozvao je mnoge ugledne ljude da dođu u svatove i idu po mladu u Zagorje. U namjeri da ponizi bega Ljubovića, zatraži da mu on dovede svoga konja vranca na kome će jahati mlada i da on bude taj koji će voditi konja u svatovima ili da mu konja dovede njegov sluga, a ako ovo ne ispoštuje izaziva ga na megdan, pa ko izađe pobjednikom njemu će pripasti djevojka.
Znajući da je beg Lakišić prekaljeni vojskovođa i gazija (junak), majka mladog bega Ljubovića i boju nenavikutom da bi spasila svoga sina jedinca okitila je njegovog konja vranca i opremila vjernog slugu Huseina, te ih bez sinovog znanja poslala begu Lakešiću u Mostar. Tad je Lakešić sa velikim zadovoljstvom primio konja i slugu kao ratni plijen sa megdana ali i pismo majke bega Ljubovića u kojem ga ona proklinje da se iz prošnje mlade živ kući ne vrati.
Svatovi bega Lakešića krenuli su po mladu sredinom mjeseca februara iz sunčanog Mostara, preko hladnih i surovih Morina prema Borijama u Zagorju (kod Kalinovika).
Po dolasku na Borije kod Hajdar-bega Čengića obavljen je svadbeni običaj darivanja kuće i uz djevojački miraz poveli su mladu u Mostar. Na Morinama ih je dočekalo nevrijeme, hladan sjeverni vjetar donio je ledenu kišu a kasnije se navukla gusta magla i pao je snijeg. Svatovska povorka na čelu sa begom Lakešićem i njegova dva brata tumarala je po bespuću i ogromnim snježnim smetovima, kroz koje su konji propadali i gubili snagu, a ljudi se iscrpljeni smrzavali od velike studeni. Mladoženja i svi svatovi umrli su od hladnoće, a jedino su se živi iz oluje uspjeli izvući mlada i sluga Husein jer su zajedno jahali na konju bega Ljubovića, koji je dobro poznavao teren i bio neobično izdržljiv. Tako da je Ajkuna na kraju sretno stigla kod Ali-bega Ljubovića u Odžak, što je i bila njena velika želja koja joj se uz sve pretrpljene nedaće ipak ostvarila.

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Za “Svatovsko groblje“ na Morinama vezuju se još dvije legende. U prvoj se navodi da su svatovi otrovani od strane djevojkine majke Fatime, hanume Hajdar-bega Čengića. Sipavši svima u svatovima otrov u kafu, osim kćerki Ajkuni i slugi Huseinu koji je vodio njenog konja. Otrov je počeo da djeluje tek po dolasku na Morine gdje su mladoženja beg Lakešić i njegova dva brata te svi svatovi umrli u mukama od posljedica trovanja.
U drugoj se navodi da je majka uvrijeđenog i poniženog bega Ljubovića, napravila dogovor sa crnogorskim hajducima da na Morinama presretnu svatovsku povorku i otmu djevojku Ajkunu, a mladoženju bega Lakešića i sve svatove pobiju, što su hajduci i učinili.
Važno je napomenuti da je nekropola stećaka na Morinama nastala u 14. i 15. vijeku, dok se događaj u kojem su stradali svatovi dogodio krajem 18. stoljeća (1796. god.). Svatovi su možda stradali na području u blizini nekropole stećaka, ali su ipak sahranjeni na drugoj lokaciji, oko 800 metara dalje prema brdu Planinica.  

Nekropola stećaka “Svatovsko groblje“ nalazi se na malom uzvišenju na Morinama (1250 m/nv) pokraj ceste ka Ulogu, udaljenom oko 16 km zračne linije sjeveroistočno od Nevesinja. Nekropola broji 59 stećka (5 sljemenjaka, 18 ploča i 36 sanduka). Svrstani su u nizove. Svi stećci su dobre obrade, a 21 primjerak je ukrašen reljefima sa povijenim lozama i trolistovima, arkade, rozete, stilizovani križevi, polumjesec, štit sa mačem, predstava zmije i scene lova, kola i viteški turniri.
Nekropola je oštećena za vrijeme Austro-Ugarske vladavine, pri izgradnji ceste Nevesinje – Kalinovik i time podijeljena na dva dijela. Kod jednog stećka na osami, oblika ploče, nalazi se nadstrešnica i info-tabla sa kartom područja i podacima o nekropoli stećaka na Morinama.

Osim nekropole ”Svatovsko groblje” na Morinama se nalaze još dvije manje nekropole. Prva nekropola na koju se naiđe cestom iz pravca Uloga ka Nevesinju je “Kopano groblje”. Stećci su smješteni sa lijeve strane ceste u Oštrikovim dolovima (1229 m/nv). Nekropola broji 9 stećaka, svi su dobro obrađeni, oblika sanduka. Nisu ukrašeni, a na jednom od stećaka na vodoravnoj strani je urezana uzdužna linija – oznaka za dvostruki sanduk.
Dalje idući ka Nevesinju oko 1 km južno od Kopanog groblja nalazi se nekropola “Djevojačko groblje“. Stećci su smješteni sa lijeve strane puta u podnožju Ružinog brda (1262 m/nv). Nekropola broji svega 2 stećka, dobro su obrađeni, oblika sanduka i 1 nišan oboren na zemlji. Na vodoravnoj strani jednog od stećaka je reljef sa simbolom polumjeseca.

Morine su visoravan na istoku Hercegovine koja se nadovezuje na planinu Crvanj. Ovaj izrazito planinski kraj je pogodan za uzgoj ovaca, goveda i konja. Divlja životinja karakteristična za ovo područje je vuk. Morine većim dijelom pripadaju općini Nevesinje, dok jedan manji dio pripada općinama Gacko i Kalinovik. Morine su poznate i kao mjesto nepredvidive ćudi. Tako je na ovoj visoravni moguće da snijeg pada do kraja proljeća i početkom ljeta. Snijeg tada zna padati kao usred zime. Temperatura se spušta ispod nule, pa su ćobani prisiljeni da se sa stokom spuste u niže krajeve dok ne otopli. I pored toga Morine su mistično i prelijepo mjesto, koje svakako vrijedi posjetiti.

Pristup: do Svatovskog groblja na Morinama može se doći automobilom iz pravca Nevesinja (oko 20 km) i Uloga (oko 16 km). Cesta je makadamska i pogodna samo za terenska vozila.
Od Svatovskog groblja može se napraviti lijepa i izazovna planinarska tura sa usponom na najviši vrh planine Crvanj – Zimomor (1920 m/nv). Pristup na vrh je markiranom planinarskom stazom na pravcu: Svatovsko groblje – Maslaći – Dolovi – Riđi do – Bojičića do – Previja – Čelebića livade – Zimomor. Ukupno vrijeme trajanja uspona na vrh je 5 sati hoda.

---

Naslovna slika: Morine (1250 m/nv), nekropola stećaka ”Svatovsko groblje”