Grbaja (lokalni naziv: Grebaje) je dolina koja se nalazi u masivu Plavsko-gusinjskih Prokeltija, u jugoistočnom dijelu Crne Gore. Dolina Grbaja (1150 m/nv) je nastavak doline Dolja i smještena je oko 7 km jugozapadno od Gusinja (926 m/nv). Grbaja je atraktivna dolina koja privlači svojim kontrastima i markantnim stjenovitim vrhovima sa nadmorskom visinom od 1781 m – 2490 m.
Teška prohodnost planinskog masiva Prokletija, pogranični položaj prostora i dugotrajna izolovanost susjedne Albanije u odnosu na ostali svijet uvjetovali su da je prostor Plavsko-gusinjskih Prokletija bio dugo godina izolovan zbog udaljenosti od većih naselja i važnijih saobraćajnica u Crnoj Gori. Prokletije su bile vrlo rijetko posjećene od strane planinara, turista i ljubitelja prirode. Tek nakon uspostavljanja Prokletijske planinarske transverzale 1957. godine započinje veća posjeta planinara na jugoslovenskom dijelu planine (Crna Gora i Kosovo).
Stoga ne čudi da je prva topografska karta doline Grbaje sa svim detaljima urađena tek 1963. godine u razmjeri 1:50.000 zahvaljujući grupi planinara koji su sa velikim entuzijazmom predhodno istražili ovo područje, a nakon toga izradili i pripremili kartu za njeno štampanje i izdavanje.
Godine 1966., konačno je urađena i prva planinarska karta u razmjeri 1:75.000 na kojoj su prikazani planinarski objekti (pl. kuće i pl. domovi) i markirana planinarska staza u sklopu Prokletijske planinarske transverzale koja na području od Plava do Peći i Dečana povezuje mnoge vrhove i zanimljiva mjesta.
Nekoliko godina poslije su urađene dvije topografske karte, do kojih je svojevremeno bilo teško doći zbog oznake koje su nosile “Službena tajna – Narodna odbrana”, prva karta je u razmjeri 1:100.000, izdanje 1970., a druga u razmjeri 1:25.000, izdanje 1980. godine.
Vrijedi spomenuti i tri planinarske karte na kojima je prikazano šire područje doline Grbaje sa vrhovima u okolici, izdanje: 1977., 2003. i 2009. godine.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Prokletije (albanski: Bjeshkët e Nemuna) se nalaze u sklopu Dinarida, kao njena periferna gorska skupina na jugoistoku koja završava u Albaniji rijekom Drimom. Administrativnim granicama ovaj, po mnogo čemu specifičan i jedinstven planinski prostor Balkana i Europe, podijeljen je na tri dijela – crnogorske, albanske i kosovske Prokletije.
Reljef Prokletija je razuđen, sa brojnim visokim i markantnim vrhovima, dubokim klisurama, strmim padinama, riječnim dolinama alpskog tipa i drugim prirodnim fenomenima. Najviši vrh Prokletija – Jezerski vrh / alb. Maja e Jezercës (2694 m) je ujedno i najviši vrh Dinarida a nalazi se u albanskim Prokletijama. Najviši vrh crnogorskih Prokletija – Zla Kolata / alb. Kollata ë Keqe (2534 m) je ujedno i najviši vrh Crne Gore. Najviši vrh kosovskih Prokletija – Đerovica / alb. Maja e Gjeravicës (2656 m) je ujedno i najviši vrh Kosova i drugi najviši vrh Prokletija.
Veći dio masiva Plavsko-gusinjskih Prokletija kojima pripada i dolina Grbaja je pod zaštitom u sklopu Nacionalnog parka “Prokletije”. Park je osnovan 2009. godine. Površina parka iznosi 1660 ha i nalazi se na teritoriji opština Plav i Gusinje.
U prilogu objave predstavljene su sve karte izdate od 1963. do 2009. godine i obilježene su brojevima od 1 do 7. Neke su prikazane u punom kadru, a neke kao manji isječak zbog velikog formata originala. Ono što zabrinjava jesu nazivi mjesta i vrhova (toponimi) koji nisu usaglašeni, što se može vidjeti na priloženim kartama. Na temelju znanstveno dokazanih činjenica o etno-skupinama koje su živjele na ovom prostoru prije dolaska Slavena toponimi mjesta i vrhovi Prokletija su bili albanskog porijekla. Neki toponimi su pogrešno prevedeni sa albanskog ili su dobili potpuno novi naziv tj. značenje na slavenskom. Na službenim topografskim kartama su mnogi nazivi vrhova na albanskom jednostavno izbrisani kao da nisu ni postojali, na primjer na karti br. 3 i 4.
Usporedimo li karte br. 1 i 5, sa kartom br. 7 primjetit ćemo da su nazivi vrhova na albanskom preimenovani, na primjer: Maja Njeri e kriyte 2185 m (Smrznuti čovjek) – nosi alpinistički naziv “Očnjak”, Maja e Balles 2460 m (Balin vrh) – alpinistički naziv “Sjeverni vrh”, Maja Gurte e Zjarmit 2490 m (Vatreni kamen ili Kremeni vrh) – alpinistički naziv “Veliki vrh”, Maja e Keče 2441 m (Zao vrh ili Gadan vrh) – alpinistički naziv “Južni vrh”. Ovo se odnosi i na još neke druge toponime, na primjer: Lugu e Kuq / Ljubokuće, Ćafa e Skrožs / Krošnjin prolaz, Skala / Škala i dr.
Također nisu usklađeni toponimi slavenskog porijekla, na primjer: Grbaja / Grebaje, Volušnica / Valušnica, Komljen / Komljem i dr. Najbolje bi bilo da toponimi koji se nalaze u pograničnom dijelu budu dvojezični ili prevedeni sa albanskog u njihovom punom značenju, time bi se izbjegla sumnja o namjernom zatiranju povijesnih naziva.
Ipak od svega je najvažnije da su planinari u najvećem broju suglasni u ocjeni da su ovo planine neponovljive ljepote i divlje romantike kakve nema na drugim planinama i Prokletije smatraju za najljepše planine na Balkanu. U Grbaju je lako ući ali iz nje teško izaći, zbog prelijepe prirode i izazovnih vrhova koji nas prosto mame da pristupimo na njihova najviša tjemena.
Prokletije, karta br. 1
TK R=1:50.000 – isječak; vrhovi u masivu Vezirova Brada, Karanfili i Popadija; podatke sakupio i obradio prof. dr. Branimir Gušić uz suradnju dr-a Željka Poljaka, sastavio i izradio Mirko Marković; izdavač: Hrvatski planinarski savez, ”Naše planine” Zagreb, 1963. god.
Prokletije, karta br. 2
TK R=1:75.000 – isječak; Prokletije – Planinarska karta; izdavač: Planinarsko-smučarsko društvo ”Đerovica” Peć, izrada i reprodukcija: “Geokarta“ Beograd, 1966. god.
Napomena: Karta je izdata za potrebe planinara da se mogu orijentisati prilikom obilaska Prokletijske planinarske transverzale. Transverzala je uspostavljena 1957. god. Osnivač: PSD ”Đerovica” Peć.
Prokletije, karta br. 3
TK R=1:100.000 – isječak; izdaje i štampa: Vojnogeografski institut Beograd, prvo izdanje štampano 1970. god., sadržaj po stanju iz 1963. god.
Napomena: Listovi Ivangrad i Skadar su spojeni u jedan blok. Albanska teritorija izrađena po albanskoj TK R=1:50.000, izdanja iz 1929. – 1930. god.
Prokletije, karta br. 4
TK R=1:25.000 – isječak; izdaje i štampa: Vojnogeografski institut Beograd, naručilac: Republička geodetska uprava Crne Gore, sadržaj dopunjen 1970. god., štampano: 1980. god.
Napomena: Listovi Gusinje i Jezerce su spojeni u jedan blok. Albanska teritorija izrađena po albanskoj TK R=1:50.000, izdanja iz 1929. – 1930. god.
Prokletije, karta br. 5
Vrhovi u masivu Vezirova Brada, Karanfili i Popadija; Alpinistički vodič Stijene Jugoslavije – knjiga 1; autor: Zlatko Smerke, izdavač: Planinarsko društvo “Ravna Gora“ Varaždin, 1977. god.
Prokletije, karta br. 6
Grbaja – Gusinjski dio Prokletija; autori: Branko Kotlajić i Radonja Šekularac, izdavač: Planinarsko društvo “Radnički“ Beograd, 2003. god.
Prokletije, karta br. 7
TK R=1:50.000 – isječak; Plavsko-gusinjske Prokletije, četrdeset planinarskih staza; autor: Rifat Mulić, izdavač: Planinarsko društvo “Karanfil“ Gusinje, 2009. god.
Naslovna slika: Prokletije, dolina Grbaja (Grebaje) i vrhovi u masivu Karanfili – pogled sa vrha Karaula (1915 m/nv)
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 