Stari grad Hodidjed

Stari grad Hodidjed se nalazio u Župi Vrhbosni, smješten iznad sastavaka Paljanske i Mokranjske Miljacke, o tome pišu povjesničari Hamdija Kreševljaković (Stari bosanski gradovi, 1 dio, Naše starine, Godišnjak Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti
NR Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1953. god.) i Marko Vego (Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svjetlost, Sarajevo, 1957. god.).
U novije doba među nekim povjesničarima postoji i drugačije mišljenje o tome i govore kako se Hodidjed nalazio na brdu Gradac (1099 m/nv) kod sela Odiđed (sjeverno od Buloza, na desnoj strani Mokranjske Miljacke) i osporavaju lokaciju ovog srednjovjekovnog grada koju u svojim knjigama navode M. Vego i H. Kreševljaković. Zanimljivo je i to da se Hodidjed uopće ne spominje u knjizi autora Husrefa Redžića, Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini (Biblioteka: Kulturno naslijeđe, Sarajevo Publishing, d.d., Sarajevo, 2009. god.).
Također na topografskoj karti R=1:25.000 (Vojnogeografski institut, Beograd, 1986. god.) iznad sastavaka dviju rijeka Paljanske i Mokranjske Miljacke, stoji naziv St. grad s oznakom nadmorske visine 971 (skraćeni naziv za Stari grad, bez imena Hodidjed) i time se dodatno unosi još veća zabunu među povjesničarima i ljubiteljima srednjovjekovnih gradova.

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Hodidjed kroz povijest

Starim gradom Hodidjedom su vladali knezovi iz dinastije Jablanić-Radinović-Pavlović, gospodari Župe Vrhbosne. Oni su plemićka obitelj koja je u doba vladavine kraljevine Bosne (kraj 14. i prva polovica 15. stoljeća) upravljala istočnim i jugoistočnim dijelovima teritorije današnje Bosne i Hercegovine. Sa završetkom osmanskog osvajanja kraljevine Bosne 1463. god., Pavlovići nestaju sa povijesne scene.
Hodidjed je bio utvrđeni grad moćnog vlastelina bosanskog Pavla Radinovića. Turci ga oteše od njegova sina Radosava Pavlovića 1428. godine. Osam godina kasnije preote im ga na kratko vrijeme vojvoda ugarsko-hrvatskog kralja Zigmunda, Matko Talovac, bivši ban hrvatski, ali ga 1435. godine osvoji turski vojvoda Barak. Od toga vremena pa dalje grad je bio u turskoj vlasti. U gradu je sjedio dizdar (zapovjednik tvrđave) sa posadom od 50 vojnika – branitelja. Jedno je vrijeme u gradu bila i tamnica – zatvor. Stari grad Hodidjed je napušten poslije 1811. god., a prije 1833. godine.

Stari grad Hodidjed

Zidine Starog grada Hodidjeda vide se i danas na stjenovitom grebenu nadmorske visine 971 m, iznad sastavaka Paljanske i Mokranjske Miljacke (624 m/nv), istočno od Sarajeva (oko 5 km). Grad je sa svih strana bio zaštićen visokim i debelim zidovima. Na vrhu najviše stijene u grebenu, visoke oko 20 m bila je podignuta glavna obrambena kula koja je ujedno služila kao osmatračnica i stražarnica sa koje se pružao širok podgled niz kanjon Miljacke sve do Sarajeva. Do kule se stizalo stepenicama uklesnim u stijenu a na eksponiranim mjestima su korištene ljestve.
Gradu se moglo prići samo sa istočne strane, dok su ostale tri strane nepristupačne, zbog jako strmih padina i visokih litica. Ulazna kapija grada se sastojala iz dva dijela. Prva kapija je bila debljine 2 m i visoka 6 m. Druga kapija je bila debljine 3 m i visoka 8 m.
Zidovi utvrde su građeni od pritesanog kamena, koji je činio vanjski oklop, dok je unutrašnjost bila ispunjena kašom maltera i lomljenog kamena. Uz spoljne zidove utvrde bile su prislonjene prostorije namjenjene za stanovanje. Na vještački zaravnjenom terenu uz stijenu su bile prislonjene prostorije namjenjene za ostavu. Također na više mjesta u stijeni su uklesana udubljenja (niše), kako bi se dobilo na prostoru. U blizini Hodidjeda nema izvora i grad se vodom snabdjevao jedino sa Paljanske Miljacke koja je dopremana izvlačenjem čekrkom.

Pristup na Hodidjed

Ishodišna tačka za pristup na Stari grad Hodidjed nalazi se u selu Dragulje (1091 m/nv) na Pribnju kod Pala. Pješačka staza započinje s kraja sela, na zapadnoj strani, i vodi preko Veljinog čaira (1000 m/nv) gdje se nalazi vidikovac, od sela udaljen oko 1 km. Sa vidikovca se pruža širok pogled na kanjon Paljanske Miljacke i susjednu planinu Trebević. Od vidikovca nastaviti dalje stazom koja se povremeno gubi jer je mjestimično zarasla u gustu šikaru i prelazi preko nekoliko strmih stjenovitih skokova. Hodidjed je sagrađen na jako eksponiranom i teško pristupačnom stjenovitom uzvišenju i po tome se nijedan srednjovjekovni grad u BiH ne može porediti s njime.
Ubrzo slijedi nagrada za uloženi trud, sa zidina grada pružaju se lijepi vidici na vrletni kanjon rijeke Miljacke, najviši vrh Trebevića – Sofe (1629 m/nv), Pitine stijene (1165 m/nv), Popov gaj (750 m/nv) i jedan dio grada Sarajeva na području općine Centar.
Vještiji i snalažljiviji posjetioci mogu napraviti zanimljivu kružnu pješačku turu koja ukupno sa pauzama za razgledanje i fotografiranje traje oko 3 sata hoda.