Vilino guvno na Orjenu

Vilino guvno je izbrazdani kameni plato na planini Orjen. Nalazi se na južnim padinama vrha Subre (1679 m/nv). Guvno je elipsastog oblika, sačinjeno od kompaktnog krečnjaka i odvojeno dubokim usjekom od okolnog područja. To je surovi planinski predjel gdje preovladava ljuti krš, prepun dubokih jama i škrapa, koji ljudska mašta teško može dočarati. Ipak ovaj teško prohodan teren može se savladati zahvaljujući markiranoj planinarskoj stazi. Time je ovaj dio Orjena postao jedan od najposjećenijih, tako da mnogi planinari i drugi ljubitelji prirode često dolaze ovdje da uživaju u netaknutoj divljoj prirodi. Jedan dio Orjena, na području Općine Herceg-Novi, proglašen je za Park prirode (od 2018. god.).
O Vilinom guvnu postoji jedna drevna legenda koja govori kako tokom noći gorske vile koje obitavaju u Vilinoj pećini na sjevernoj strani Dobroštice, dolijeću na ovo guvno i igraju kolo. Ako naiđe kakav muškarac koji se drznuo da tu zakorači, u svoje bi ga kolo uvukle, odakle mu više povratka nije bilo i više ga niko nikada ne bi vidio!
Osim Vilinog guvna i Viline pećine postoji još jedan toponim na Orjenu koji nosi naziv po gorskim vilama: vrh Vilinjak (1280 m/nv) na Dobroštici koji se nalazi sjeverozapadno od vrha Odijevo (1571 m/nv) oko 2 km zračne linije.

Na blogu su objavljene još tri legende o gorskim vilama:
– 365 vrela na Treskavici, 08/04/2020.
– Mezića stijene na Čvrsnici, 10/04/2020.
– Prokletije – “proklete planine”, 25/02/2022.

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Orjen je planina u jugozapadnoj Crnoj Gori, u zaleđu Bokokotorskog zaljeva. To je najviša planina primorskih Dinarida i cjelokupnog priobalja, s obje strane Jadranskog mora. Smještena je na tromeđi Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Najveći dio planine nalazi se na teritoriji Crne Gore. Najviši vrh Orjena je Veliki ili Zubački kabao (1894 m/nv), a najposjećiniji vrh je Subra (1679 m/nv) sa kojeg se pružaju razgledi na mnoge planine Crne Gore, istočne Hercegovine, srednje Dalmacije, a vidi se i jedan manji dio albanske obale mora. Osim uspona na Zubački kabao i Subru treba se popeti i na Odijevo (1571 m/nv), najviši vrh u grebenu Dobroštice sa kojeg se pruža širok pogled na Bokokotorski zaljev, za koji mnogi kažu da je jedan od najljepših zaljeva na svijetu i povijesni gradić Herceg-Novi.

Na reljef Orjena, od velikog je utjecaja bilo posljednje ledeno doba, koje je iza sebe ostavilo veliko područje ljutog krša, dubokih jama i škrapa, ali ima i dijelova s pitomijim pejzažem i zelenilom. Orjen je bezvodna planina iako se nalazi u najkišovitijem području Europe (Crkvice – preko 5000 mm oborina). Zbog sastava tla, dominantno krečnjačkih stijena, sva voda s planine ponire i ne zadržava se na površini. Najveća vodena površina na planini je Orjenska lokva (1520 m/nv), prečnika oko 30 m u podnožju najvišeg vrha Orjena.
Među lokalitetima geo-nasljeđa na Orjenu vrijedi posjeta Markovom košu u kojem dominira visoka i duga litica koja formira Subrin amfiteatar, poznata po alpinističkim usponima, a naročitu pažnju privlače Zmajevo ždrijelo (u istočnom dijelu amfiteatra Subre), Snježna jama u Markovom košu (na sjevernoj strani Subre), Vilino guvno, Dragova jama i Nikolina jama (na južnim padinama Subre) o kojima narod u selima na Orjenu pripovjeda zanimljive legende.

Pristup do Vilinog guvna i Subre:

Najpovoljnija polazna tačka za uspon je Herceg-Novi, odakle treba 2,5 km Jadranskom magistralom do raskrižja u Meljinama, zatim lijevo uzbrdo asfaltnom cestom 8 km u selo Kameno do raskrižja kod spomenika. Od raskrižja desno nastaviti cestom još 3 km do zaseoka Borići (798 m/nv) smještenog pod dugi stjenoviti greben Dobroštice gdje se kod bivšeg motela može parkirati automobil.
Od Borića slijedi 1 sat jakog uspona krševitim terenom, prošaran borovom i bukovom šumom do izlaska na prijevoj Vratlo između grebena Dobroštice i Radoštaka, odakle desno do planinarskog doma “Za Vratlom“ (1160 m/nv). Uspon na Vratlo je trasom nekadašnje austro-ugarske planinske ceste, u dobro očuvanom stanju, koja savlađuje strmu padinu mnogim serpentinama. Cesta je povezivala Herceg-Novi sa vojnim utvrđenjem na Grabu. Samo nekoliko minuta prije planinarskog doma je “Ploča od Vratla”, vidikovac sa kojeg se pruža dobar pogled na Bokokotorski zaljev.
Od pl. doma nastaviti na Kamensku ravan i preko Dubokog dola od kojeg započinje uspon surovim terenom, preko kojeg se treba kretati s oprezom zbog ljutog krša, između dubokih jama i škrapa. Planinarska staza je dobro markirana i na jednom dijelu je obilježeno raskrižje za vidikovac Vilino guvno (1435 m/nv), također na pl. stazi su obilježene Dragova jama duboka 46 m (1351 m/nv) i Nikolina jama duboka 188 m (1357 m/nv).
Uspon od Borića do Vilinog guvna ukupno traje 2 sata i 30 minuta, a do vrha Subre potrebno je još 1 sat hoda. Ukupno vrijeme trajanja ture je 7 sati hoda sa pauzama za odmor i povratkom.