Subrin amfiteatar na Orjenu

Subrin amfiteatar je jedan od najsurovijih kutaka u cjelokupnom planinskom masivu Orjena i ujedno je najzanimljiviji reljef u primorskim Dinaridima. Nalazi se na sjeverozapadnoj strani vrha Subra. Čine ga vrhovi Kabao (1553 m/nv), Subra (1679 m/nv) i Domiter (1593 m/nv). U podnožju ova tri vrha je ledenjačka dolina (cirk, valov) oivičena grmljem i rijetkom šumom bukve i munike. Mještani sela Kruševice i Vrbanj ovaj amfiteatar zovu i Markov koš.
U amfiteatar može se pristupiti planinarskom markiranom stazom iz sela Vrbanj (1009 m/nv). Ovom stazom se ujedno može pristupiti i na vrh Subre. Uspon je zahtjevan. Na eksponiranim mjestima u gornjem dijelu staze za osiguranje je postavljena sajla pričvršćena klinovima za stijenu.
Moćna stjenovita litica koja čini zid Subrinog amfiteatra visoka je oko 300 m i široka oko 800 m i oduvijek je bila veliki izazov penjačima. Slovenski alpinisti su u ovoj stijeni ispenjali nekoliko prvenstvenih smjeri. Kasnije su neke od tih smjeri ponovili Crnogorski alpinisti.

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Orjen je planina u jugozapadnoj Crnoj Gori, u zaleđu Bokokotorskog zaljeva. To je najviša planina primorskih Dinarida i cjelokupnog priobalja, s obje strane Jadranskog mora. Smještena je na tromeđi Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Najveći dio planine nalazi se na teritoriji Crne Gore. Najviši vrh Orjena je Veliki ili Zubački kabao (1894 m/nv) a najposjećiniji vrh je Subra (1679 m/nv) sa kojeg se pružaju razgledi na mnoge planine Crne Gore, istočne Hercegovine, srednje Dalmacije a vidi se i jedan manji dio albanske obale mora. Jedan dio Orjena na području Općine Herceg-Novi je proglašen Parkom prirode (od 2018. god.).

Na reljef Orjena, od velikog je utjecaja bilo posljednje ledeno doba, koje je iza sebe ostavilo veliko područje ljutog krša, dubokih jama i škrapa ali ima i dijelova s pitomijim pejzažem i zelenilom. Orjen je bezvodna planina iako se nalazi u najkišovitijem području Europe (Crkvice – preko 5000 mm oborina). Zbog sastava tla dominantno krečnjačkih stijena, sva voda s planine ponire i ne zadržava se na površini. Najveća vodena površina na planini je Orjenska lokva (1520 m/nv), prečnika oko 30 m u podnožju najvišeg vrha Orjena.

Među lokalitetima geo-nasljeđa na Orjenu vrijedi posjeta Markovom košu u kojem dominira visoka i duga litica koja formira Subrin amfiteatar, poznata po alpinističkim usponima, a naročitu pažnju privlače Zmajevo ždrijelo (u istočnom dijelu amfiteatra Subre), Snježna jama u Markovom košu (na sjevernoj strani Subre), Vilino guvno, Dragova jama i Nikolina jama (na južnim padinama Subre) o kojima narod u selima na Orjenu pripovjeda zanimljive legende.

Pristup na Subru od pl. kuće ”Vrbanj”

Vrbanj je prostrana kraška ravan ispod najviših vrhova Orjena, s planinarskom kućom na sjecištu triju prilaznih cesta, iz Hercegnovog 24 km, Risna 30 km i Trebinja 32 km. Planinarska kuća na Vrbanju smještena je usred polja, oko 100 m jugoistočno od raskrižja (kod cisterne za vodu). Okružena je s nekoliko stabala. Objekat je sagrađen krajem 19. stoljeća kao austo-ugarska kasarna. U doba Kraljevine Jugoslavije bila je u njoj smještena žandarmerijska stanica. Godine 1938., objekat su kupili dubrovački planinari i preuredili u planinarsku kuću. U Drugom svjetskom ratu objekat je devastiran. Obnovljen je 1950. godine, a kasnije još nekoliko puta. Pl. kuća raspolaže sa kuhinjom, trpezarijom i 30 ležaja. Vodom se opskrbljuje iz cisterne, a elektrikom iz vlastitog agregata. Pl. kuća “Vrbanj” je pod upravom HPD ”Dubrovnik”.
U blizini pl. kuće je nekoliko seoskih kuća. Na širem području Vrbanja nekad je bio veći broj katuna (ljetna stočarska naselja): Krnji Do, Nugline, Kape, Pod Duge, Vrbanj, Žukovica, Kruška, Mihaljev Do, Bratostan, Prodoli, Vučji Do i Poljice. U potrazi za boljim životom gorštaci su se raselili, a blago rasprodali. O tom prohujalom vremenu kada je na ovom prostoru u ljetnom periodu bujao život danas svjedoče ruševni ostaci stočarskih koliba i torova.
Od pl. kuće “Vrbanj” može se pristupiti planinarskim markiranim stazama na najviši vrh Orjena – Veliki ili Zubački Kabao (1894 m/nv) preko Orjenskog sedla (3 sata i 30 minuta hoda) i na vrh Subra (1679 m/nv) preko Markovog koša – Subrinog amfiteatra (4 sata hoda).
Staza od pl. kuće “Vrbanj” na vrh Subre u početku vodi na jugoistok, pravcem: Mokri do (ili Rujište) – katun Žukovica (izvor!) te dalje na jug u Markov koš (ili Subrin amfiteatar) iz kojeg slijedi zahtjevan uspon preko sipara te preko stjenovitih skokova i polica do izvora Kapavica u zapadnom dijelu amfiteatra. Od izvora dalje siparom gore na stjenoviti prijevoj između Kabla (desno) i Subre (lijevo). Od sedla skrenuti lijevo i zaobići veliku vrtaču. Dalje gore razvedenim terenom na vrh Subre.
Sa vrha Subre može se dalje nastaviti planinarskom markiranom stazom preko Dubokog dola i Kamenske ravni u planinarski dom ”Za Vratlom” (1160 m/nv), 2 sata hoda, u kojem se može prenoćiti ili nastaviti sa silaskom do zaseoka Borići (798 m/nv) 1 sat hoda, gdje se nalazi parking za automobile ispred bivšeg motela udaljenog oko 3 km od sela Kameno. U ovom slučaju planinarska tura od Vrbanja preko vrha Subre do Borića traje 8 – 9 sati hoda ukupno s pauzama za odmor, razgledanje i fotografiranje.