21.9.1892. godine u Sarajevu je održana Osnivačka skupština Bosansko-hercegovačkog turističkog kluba (“Bosnisch-Herzegowinischer Touristen Klub in Sarajevo”) i ovaj datum smatra se početkom organiziranog planinarstva u BiH. Osnivačka Skupština je održana u kancelariji upravnog direktora Zemaljske vlade barona Huge von Kutschere, u prisustvu visokih vladinih činovnika. Na Osnivačkoj Skupštini je izabran i prvi Predsjednik, vladin savjetnik vitez Lothar von Berks.
Iste godine je izašlo prvo izdanje Ilustrovanog vodiča kroz Bosnu i Hercegovinu na njemačkom jeziku (″Illustrierter Führer durch Bosnien und Herzegowina″). Autori vodiča su Julius Pojman, inspektor za turizam u Zemaljskoj vladi i direktor banje Ilidža i Dr C. A. Neufeld, savjetnik i referent za turizam u Zemaljskoj vladi. U vodiču su dati podaci o planinama u BiH, njihovom geografskom položaju, flori i fauni s opisom pješačkih pristupa na mnoge visoke vrhove uz motivirajuće ilustracije krajolika.
Godine 1896. pod vrhom Trebevića na Sofama je podignuta prva planinarska kuća u BiH …
(Braco Babić i Drago Bozja, Planinarsko – turistički vodič po planinama oko Sarajeva, Kratak prikaz razvoja planinarstva, str. 12 – 15, izdavač Fondacija BITR-a, Sarajevo, 2006. god.).
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Planinska grupa Vranica nalazi se u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine i čine je: Vranica (2110 m/nv), Ivan-planina (1534 m/nv), Bitovnja (1742 m/nv), Lopata (1383 m/nv), Inač (1437 m/nv), Pogorelica (1437 m/nv), Zec (1871 m/nv), Vitreuša (1919 m/nv), Matorac (1937 m/nv) i Dobruška Vranica (1964 m/nv).
Na ovom velikom planinskom području koje zauzima površinu od 357 km² dominira Vranica sa svojim vrhom Nadkrstac (2110 m/nv). Vranica je najviša planina srednje Bosne i šesta po redu u BiH. Na Vranici se uzdiže još šest vrhova preko 2000 metara nadmorske visine: Ločika (2107 m/nv), Bijela gromilica (2072 m/nv), Krstac (2069 m/nv), Rosinj (2059 m/nv), Treskavica (2023 m/nv) i Devetaci (2004 m/nv). U masivu Vranice je i dvadesetak vrhova visokih od 1800 – 2000 metara nadmorske visine.
Širi prostor područja planinske grupe Vranica ograničen je sa sjevera i sjeverozapada prevojem Komar i rijekom Lašvom do Viteza; na istoku putnim pravcem Busovača – Kiseljak; na jugoistoku rijekama Lepenicom i Trešćanicom; južnim obroncima Bitovnje i Makljenom i na jugozapadu Crnim vrhom, Šumenicom i skopljanskom dolinom.
Geografski položaj, uz povoljne prirodne uvjete u početku za stočarstvo i zemljoradnju, a potom i za rudarsku proizvodnju, doprinio je naseljavanju ovog prostora od davnina. Predio planinske grupe Vranica spada među najstarija rudarska područja u BiH. Arheološki nalazi govore o rudarskoj aktivnosti već u prapovijesno doba, a stari zapisi o eksploataciji zlata iz Fojničke rijeke te Vrbasa i njegovih pritoka. U rimsko doba zlato se dobijalo i u samoj planini Vranici. Indikativna su u tom pogledu imena nekih lokaliteta: Zlatan potok, Zlatno guvno, Zlatno vrelo. Kontinuitet naseljenosti bilježe gradovi Fojnica i Kreševo koji su kroz cijeli srednji vijek bili jedan od najvažnijih centara bosanskog rudarstva (gvožđe, bakar, srebro, zlato, živa). Rudarstvo je bilo najvažnija privredna grana srednjovjekovne Bosne, a imalo je nesumnjivog značaja i za privredu Europe toga vremena.
Bujni i kvalitetni pašnjaci koji prekrivaju cijeli prostor planinske grupe Vranica pogoduje razvoju stočarske privrede koja ovdje ima dugu tradiciju. Pašnjaci se prostiru i do najviših vrhova. Nekada su postojala brojna sezonska naselja stočara iz područja Busovače, Fojnice, Kiseljaka, Bugojna i Gornjeg Vakufa. Ova grana privrede je u znatnom opadanju i njome se danas uglavnom bave mještani iz sela podno planine koji sa svojim stadima izlaze obično od početka maja do septembra, a ako je lijepo vrijeme ostanu i do kraja oktobra mjeseca.
Početak razvoja planinarstva u ovom kraju datira nakon što je Bosansko-hercegovački turistički klub (″Bosnisch-Hercegovinischer Touristen Klub in Sarajevo″) uz potporu Zemaljske vlade u Sarajevu izradio projekat na uređenju (u turističkom smislu) Ivan-planine, Bitovnje, Pogorelice, Zec-planine i Vranice. Uže planinsko područje koje treba urediti zahvata glavni grebenski pravac preko navedenih pet planina sa nekoliko sporednih pravaca (ogranaka na gl. pravcu). Projekat predviđa označavanje pješačkih i planinarskih staza, izgradnju planinarskih objekata, uređenje vidikovaca, mjesta za odmor, uređenje izvorišta i izgradnju nekoliko česama.
1909. god. Na Ivan-planini uređena je i označena planinarskom signalizacijom pješačka staza na pravcu od željezničke stanice Bradina (750 m/nv) do meteorološke stanice na Ivan-sedlu (959 m/nv).
1910. god. Nastavljeni su radovi na uređenju i označavanju pješačke staze od Ivan-sedla preko Bitovnje ka Pogorelici, Zec-planini i Vranici. Cjelokupan posao na uređenju staza završen je 1913. godine, nakon čega je trebalo da se pristupi gradnji planinarskih objekata na Bitovnji (kod katuna na Šćavlju), Pogorelici (u Suhom dolu), Zec-planini (na Vlaškoj ravni) i Vranici (na Prokoškom jezeru), ali je ove planove prekinuo Prvi svjetski rat (1914. – 1918. god.).
Period između dva svjetska rata (1919. – 1941. god.) ispunjen je velikim pregalaštvom i entuzijazmom. Bila je to generacija zaljubljenika u planinarstvo koja je iza sebe ostavila 38 planinarskih objekata (Bosna i Hercegovina je u ondašnjoj Kraljevini Jugoslaviji po broju planinarskih objekata bila na drugom mjestu, iza Slovenije), prve alpinističke smjeri, zimske uspone, začetke onoga što danas nazivamo turnim skijanjem, planinarske karte i vodiče koji su i danas upotrebljivi. U to vrijeme jedno od najaktivnijih društava bilo je “Društvo planinara BiH“ (utemeljeno 10.2.1921. god. u Sarajevu). Članovi ovog društva vode mnogobrojne radne akcije širom BiH gradeći nove planinarske objekte, uređuju i markiraju stare i nove planinarske staze.
1927. god. “Društvo planinara BiH“ iz pravca Bradine obnavlja staru markaciju na Bitovnji, kao i pristupnu stazu ka vrhu Lisin (1742 m/nv) te postavlja novu oznaku na ovom vrhu. Svoju aktivnost na Bitovnji nastavlja 1929. gdje adaptira objekat kod katuna na Ščavljama (1580 m/nv) koji je do tada koristila Agrarna direkcija Kraljevine SHS (služba tzv. “financa”) i oprema ga sa 15 ležajeva, a potom 1932. godine gradi planinarsku kuću u Suhom dolu (1222 m/nv) na Pogorelici (na lokaciji današnjeg pl. doma PD “Pogorelica“ Kiseljak). Nekoliko godina kasnije u periodu od 1936. – 1937. godine gradi planinarsku kuću na Prokoškom jezeru (1640 m/nv) na Vranici. Od 1933. do 1935. godine na Bitovnji označava glavni greben zimskom markacijom (drveni stupovi visine 2 m), također na istovjetni način i na Zec-planini.
U periodu između 1932. i 1934. godine “Društvo planinara BiH“ u Fojnici osniva planinarsku podružnicu. Godine 1937. u Kreševu “Hrvatsko planinarsko društvo“ osniva svoju planinarsku podružnicu. Podružnica HPD “Kreševo“ iste godine gradi bazen na termalnom izvoru Banje. Nešto kasnije (1940. god.) u neposrednoj blizini bazena gradi Društveni dom. Ove pionirske dane značajne za razvoj planinarstva u BiH prekinuo je Drugi svjetski rat (1941 – 1945. god.).
1935. god. Objavljen je po prvi put na našem jeziku “Vodič kroz planine Bosne i Hercegovine”. Autor vodiča je Ing Jovo Popović – kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Izdavači vodiča su planinarska društva iz Sarajeva. Opis grupe planina Vranice ilustrovan je fotografijama i tri mape (Ivan planina – Bitovnja, Pogorelica – Zec – Matorac i Vranica – Štit) sa ucrtanim planinarskim putevima. Mnogim planinarima daje podstrek da krenu na ovu planinu i upoznaju njenu ljepotu.
Nakon Drugog svjetskog rata (1946. god.) podružnica HPD “Kreševo“ obnavlja svoj rad. Godinu dana kasnije (1947. god.) tadašnja vlast privremeno je zabranila rad podružnice kao i ostalih planinarskih društava u BiH. Nekoliko godina kasnije podružnica mijenja ime u PD “Bitovnja“ i nastavlja s radom. Već od 1950. godine dolazi do jačanja i širenja planinarske organizacije na cijelom području BiH. U Fojnici iste godine osniva se PD “Vranica“, a 1952. godine u Kiseljaku osniva se PD “Pogorelica“.
U prvoj polovici 60-tih godina prošloga stoljeća članovi planinarskih društava “Bitovnja“ iz Kreševa, “Pogorelica“ iz Kiseljaka i “Vranica” iz Fojnice započinju sa obimnom radnom akcijom na obnavljanju (preko 70 km) markiranih planinarskih staza koje povezuju planine Bitovnju, Pogorelicu, Zec-planinu i Vranicu. Godine 1964. ovaj projekat je okončan i u mjesecu julu otvorena je planinarska transverzala “Planinarski put Bitovnja – Pogorelica – Vranica“. Smisao uspostavljanja ove planinarske transverzale je da promovira prirodne ljepote ovog planinskog kraja, kod planinara i turista, uz jedinstveno povezivanje sa kulturnim i povijesnim nasljeđem (muzeji u Kreševu i Fojnici).
U ovom periodu izgrađeni su planinarski domovi: 1951. godine na Pogorelici u Suhom dolu (1220 m/nv), 1952. godine na Prokoškom jezeru (1640 m/nv) i 1963. godine na Lopati (1324 m/nv). Godine 1963., na Lopati održana je planinarska manifestacija “3. Slet planinara BiH”. Godine 1991., na Lopati održana je planinarska manifestacija “Dan planinara BiH“.
U prvom desetljeću novog stoljeća na prostoru Srdivode (1680 m/nv) u podnožju vrha Rosinj izgrađen je planinarski dom kojim upravlja PD “Goran“ Gornji Vakuf. Godine 2002., na Lopati održana je planinarska manifestacija obilježavanja jubileja 110 godina planinarstava u BiH (1892. – 2002. god.). Godine 2015., od 13. – 14. juna na Prokoškom jezeru (1636 m/nv) održana je planinarska manifestacija “Dan planinara BiH“. Organizatori su PS BiH, PD “Vranica“ Fojnica i PD “Bitovnja“ Kreševo.
Planinarski pohodi
Aktivnost lokalnih planinarska društva ogleda se i danas održavanjem planinarskih pohoda, koji su postali tradicionalni:
- Planinarski put “Bitovnja – Pogorelica – Vranica“, u organizaciji PD “Bitovnja“ Kreševo.
- Memorijalni planinarski pohod “Džemal Bijedić“ (zimski uspon na Inač), u organizaciji PD “Bitovnja“ Kreševo;
- Zimski planinarski pohod na vrh Matorac, u organizaciji PD “Vranica“ Fojnica;
- Planinarski pohod “Upoznajmo planinu Vranicu“, u organizaciji PD “Goran“ Gornji Vakuf;
Planinarski dom na Prokoškom jezeru
Obnova planinarskog doma na Prokoškom jezeru (1640 m/nv) započela je 2010. godine. Gradnja doma još uvijek nije do kraja završena zbog nedostatka finansijskih i materijalnih sredstava. Novi planinarski dom bit će većeg kapaciteta i komfora – imat će 50 ležajeva, trpezariju za 70 gostiju, veliku terasu, sastojat će se od suterena, prizemlja, kata i visokog potkrovlja. Simbolično, u njegovim temeljima su konzervirani i sačuvani ostaci staroga pl. doma koji je izgorio u požaru osamdestih godina prošlog stoljeća. Bit će građen i kasnije korišten na potpuno ekološkim načelima. Dom će biti izgrađen od prirodnih materijala, silueta objekta bit će uklopljena u prirodni krajolik, za opskrbu doma vodom koristit će se izvori koji ne napajaju jezero, otpadne i kanalizacione vode će biti odvedene daleko izvan jezerske doline i nakon tretmana u taložnicima i septičkoj jami, biti ispuštene u recipijent, osvjetljenje doma bit će iz fotoelektričnih izvora.
Markiranje planinarskih staza
Bitan kvalitet obrade planinske grupe Vranica je markiranje planinarskih staza, koje je intezivno trajalo nekoliko godina. Na uređenju i markiranju pl. staza i pl. transverzale učešće su uzela planinarska društva PD “Vranica“ Fojnica, PD “Pogorelica“ Kiseljak, PD “Bitovnja“ Kreševo i PD “Goran“ Gornji Vakuf.
Planinarska karta
Nakon završetka markiranja planinarskih staza na području planinske grupe Vranica ukazala se potreba za izradu jedne kvalitetne planinarske karte koja je cijelo proteklo vrijeme nedostajala. Karta je urađena u mjerilu 1:50.000 na kojoj su ucrtane planinarske, turističke, tematske i poučne pješačke staze na području Vranice, Zeca, Vitreuše, Matorca, Pogorelice, Bitovnje, Lopate i Inača. Područje koje je prikazano na karti zauzima površinu od 357 km². Autori karte: Zoran Šimić, Ivan Stanić, Eduard Jukić, Igor Jukić; Obrada terena: Zoran Šimić, Ivan Stanić, Eduard Jukić, Igor Jukić, Anton Bojo, Franjo Kristić, Miroslav Blaž, Stipo Martinović, Ekrem Polić, Rahman Jareb; Design i DTP: Zoran Šimić, Ivan Stanić, Igor Jukić, Multimediaprint d.o.o. Nova Bila. Fotografija na omotu karte: Eduard Jukić; Izdavač karte: PD “Bitovnja“ Kreševo i PD “Vranica“ Fojnica; Karta planinske grupe Vranica je promovirana 6.6.2013. god. u sali hotela “Reumal“ u Fojnici. O karti su govorili: Braco Babić (promotor), Zoran Šimić i Eduard Jukić (autori karte).
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 