Vjetar – opasnosti u planini (3. dio) – PLANINARENJE sa Bracom Babićem

Vjetar je važan element klime i ima značajnu ulogu za boravak na planini. Dejstvo vjetra odražava se na temperaturu zraka, vlažnost zraka, oblačnost i padavine. Na vjetrove u bosanskohercegovačkim planinama izrazito utiču prirodni faktori, među kojima reljef, odnos kopna Europe i mora u Sredozemlju. Na našim planinama se sukobljavaju hladne kontinentalne i tople sredozemne zračne mase, kad je zračni pritisak visok nad Panonskom nizijom, a nizak nad Sredozemnim i Jadranskim morem. Prve neprekidno prodiru sa sjevera iz Panonske nizije, a druge s juga od Sredozemnog i Jadranskog mora.
Naše planine pripadaju Dinarskom planinskom lancu koji se pruža pravcem od SZ ka JI i dosežu nadmorsku visinu veću od 2000 m. Često su izložene vjetrovima koji dolaze sa kontinentalne, sjeveroistočne strane i primorske, jugozapadne strane. Stoga je važno sa koje strane Svijeta vjetar puše, po tome možemo procijeniti stiže li promjena vremena. Vjetrovi sa sjeveroistočne strane, donose vedro vrijeme, a sa jugozapadne strane, donose oblake i kišu. Smjena vjetrova iz SI i JZ pravca najčešće je u jesen i proljeće, dok je zimi rjeđa. Na Bjelašnici, Prenju, Čvrsnici, Vranu, Čabulji, Veležu i Crvnju često pušu jaki vjetrovi brzinom preko 100 km/h. U zimskom periodu predstavljaju opasnost.

Vidi objave na blogu:
Snježne lavine – opasnosti u planini (1. dio), 20.03.2023. god.
Magla – opasnosti u planini (2. dio), 17.04.2023. god.
Vjetar – opasnosti u planini (3. dio), 15.05.2023. god.
Grmljavina – opasnosti u planini (4. dio), 14.08.2023. god.

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Vjetar puše kako hoće – danju, noću

Na strujanju zračnih masa reljef ima znatnog uticaja. Zato su na planinama izraženi lokalni vjetrovi: danjik i noćnik. Usljed nejednakog zagrijavanja na planini i u nizini tokom dana i noći mijenja se zračni pritisak i nastaju vjetrovi. Danju puše vjetar iz nizine u planine, a noću s planine u nizine. Danjik počinje prije podne, najjači je poslije podne i smiruje se pred večer. Noćnik počinje oko 21 sat, traje cijele noći i prestaje ujutro. Ovi vjetrovi po danu djeluju osvježavajuće, a noću su hladni. Oni imaju znatnog uticaja na čovjekov organizam. Umjereni vjetrovi djeluju umirujuće na nervni sistem, podstiču disajne pokrete, dok ih jaki smanjuju posebno ako se boravi ili noći pod šatorom.

Sjeverni vjetar / Bura

Sjeverni vjetar ili bura puše preko cijele godine, ali zimi, ipak najviše, prosječno skoro svaki drugi dan s vjetrom. To je karakterističan vjetar hladnog perioda. Kad hladne zračne mase krenu sa kontinenta preko naših planina ka Sredozemlju, pritom nastaje veliko ubrzavanje, pa vjetar doseže olujnu, pa čak orkansku snagu. Suh je i hladan, pokreće snijeg i pravi smetove, lomi grane i neumoljivo šiba isturene planinske grebene, prevoje i vrhove. Tada nastupi snježna vijavica koja ne da “oka otvoriti”. Po nekad svojom ogromnom snagom pokreće maglu koja začas prekrije planinu. U takvim nepovoljnim uvjetima treba potražiti prirodni zaklon ili prekinuti sa napredovanjem ka vrhu planine ako smo krenuli na uspon. Također potrebno je obratiti pažnju na prolasku kroz šumski pojas zbog grana koje se mogu odlomiti ako su krošnje drveća opterećene velikom količinom snijega. U proljeće, jesen i zimi smanjuje relativnu vlažnost što utiče pozitivno, a ljeti negativno na čovječji organizam.

Južni vjetar / Jugo

Južni vjetar ili Jugo javlja se kad je zračni pritisak visok nad sjevernom Afrikom, a nizak nad sjeverozapadnim dijelovima Sredozemnog mora. Topla zračna masa vjetra s juga dolazi u Jadransko more iz sjevernog dijela Afrike, često iz Sahare polazi kao suha i nosi sobom prašinu i pijesak. Na putu preko Sredozemnog mora veoma tople i prvobitno suhe zračne mase zasite se vlagom u velikoj količini i nose je sa sobom. Na južnim padinama Bjelašnice, Prenja, Čvrsnice, Vrana, Čabulje, Veleža i Crvnja znatno je izražen južni vjetar. On puše izrazito u proljeće i jesen a najčešće dolinom rijeke Neretve. Kad puše južni vjetar, vlaga je vrlo visoka, temperatura zraka povišena uz obilne padavine. Prelazeći preko planina dostigne veliku brzinu, puše po nekoliko dana neprestano i tek nakon pljuskova kiše prestane. Obično se pojavljuje uz oblačno i kišovito vrijeme, ali može puhati i kad je vedro nebo. Kad puše južni vjetar, snijeg se brzo otapa kao za vrijeme kiše. U takvim nepovoljnim uvjetima kretanje preko snježog pokrivača je jako otežano, ne pomažu ni skije ni krplje jer se kroz njega lako propada. Vlažni južni vjetar je ljeti koristan, rashlađuje vrućinu i donosi kišu. Tada povoljno djeluje na čovječji organizam. Kad je u jesen zasićen vlagom, negativno utiče na reumatizam, izaziva teškoće u disanju, učestalu glavobolju, tromost mišića i neraspoloženje.

Vjetar koji pamtim

Na planinarenju doživio sam mnoge vjetrove ali mi je jedan posebno ostao u sjećanju kad sam učestvovao u 5. planinarskom pohodu na Veliki Vran (2074 m/nv), najviši vrh Vran-planine. Pohod je održan 28.2.2010. godine povodom Dana općine Jablanica.
U podnožju Vran-planine na Dugom polju okupili su se planinari iz Jablanice, Konjica, Mostara i Sarajeva. Na uspon smo krenuli od nekropole stećaka po lijepom i sunčanom vremenu. Pravac uspona vodi jugoistočnom stranom uz Štekovo. Uspon na vrh u zimskim uvjetima ovim pravcem traje oko 3,5-4 sata hoda. Penjemo se jako strmom padinom. Snijeg koji gazimo pod našim cipelama škripi, jako je tvrd, dobro drži i stoga nismo propadali. Dok smo napredovali ka vrhu povremeno smo pravili kratke pauze za predah. U tim trenucima okrenuli bi se ka Dugom polju i uživali u pogledu na vrhove susjedne planine Čvrsnice, a u daljini jasno su se vidjeli vrhovi Bitovnje, Romanije, Bjelašnice, Treskavice i Visočice. Kako smo se penjali ka vrhu vjetar je sve više pojačavao svoju snagu a temperatura zraka je znatno opadala. Po izlasku na ogoljeni vršni greben (oko 1850 m/nv) dočekao nas je jak južni vjetar. Puhao je svom snagom i nosio sa sobom sitne čestice smrznutog snijega koje su se zabijale u lice poput oštrih iglica. Za zaštitu od vjetra i hladnoće upotrijebili smo sve što smo sobom ponijeli u ruksaku, navukli rukavice, stavili vunenu kapu na glavu a preko nje kapuljaču od jakne, naočale za snijeg i masku za lice. Greben je bio zaleđen pa smo na cipele stavili dereze. Ovako opremljeni krenuli smo ka vrhu do kojeg nam je preostalo oko 500 metara. U ljetnom periodu ovu razdaljinu savladali bi za manje od petnaest minuta, ali je nama u ovim otežanim uvjetima bilo potrebno više vremena. Naime kako smo se približavali vrhu koji je bio obilježen većom kamenom kupom sve teže smo hodali pod jakim udarima vjetra. Bili smo uporni i uspjeli smo da pristupimo na vrh. Nakon fotografiranja odmah smo napustili vrh ali sada na povratku vjetar nam je puhao u leđa što je bila olakšavajuća okolnost. Na silasku sa vršnog grebena vjetar je polako posustajao i na kraju prestao puhati po dolasku na Dugo polje.