Titov vrh (albanski: Maja e Titos) je najviši vrh Šar-planine (albanski: Malet e Sharrit) sa 2748 metara nadmorske visine. Masiv Šar-planine se prostire u graničnom području triju država: u sjeverozapadnom dijelu Sjeverne Makedonije, južnom dijelu Kosova i istočnom dijelu Albanije. Titov vrh je drugi najviši vrh u Sjevernoj Makedoniji. U bivšoj SFR Jugoslaviji bio je treći najviši vrh – iza Triglava (2864 m/nv) i Golemog Koraba (2753 m/nv).
Naziv vrha u prošlosti je nekoliko puta mijenjan. Njegov originalni naziv Golem Turčin prvi put je preimenovan 1934. godine po imenu jugoslavenskog kralja Aleksandra Karađorđevića, koji je te godine ubijen u atentatu prilikom njegovog službenog posjeta Francuskoj, u Marseju. U Drugom svjetskom ratu bugarska fašistička okupatorska vlast vratila je njegovo originalno ime. Godine 1953., ponovo je promijenjen naziv vrha po imenu tadašnjeg jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita i ovaj naziv je ostao do danas.
Naredne 1954. godine na vrhu je izgrađena visoka kula građena od kamena, s prizemljem i dva sprata, dvije sobe sa ukupno deset ležaja i kuhinjom. Imala je stalnog čuvara i bila otvorena preko cijele godine. Unutrašnjost kule je dugo godina bila jako zapuštena i gotovo uništena, tako da je planinari nisu mogli koristiti za sklonište. Zahvaljujući velikom entuzijazmu članova Planinarskog kluba “Argentus mount“ iz Tetova, unutrašnjost kule je obnovljena i ponovo stavljena u funkciju planinarskog skloništa.
Titov vrh na Šar-planini je jedan od najizazovnijih i najposjećenijih vrhova Sjeverne Makedonije. Svake godine povodom proslave 25. maja – Dana mladosti dolazili su planinari iz cijele SFRJ i učestvovali u masovnom usponu na ovaj vrh. Planinarska tradicija održala se sve do danas, a uspon organizira Planinarsko društvo “Ljuboten“ iz Tetova.
Sa Titovog vrha kad je vedro vrijeme pružaju se na sve strane vidici koji ostaju u uspomeni za sva vremena, kao na dlanu vide se mnoge doline i vrhovi u masivu Šar-planine, a na horizontu jasno se ističu planine Prokletije, Koritnik, Paštrik, Ničpurska planina, Korab, Dešat, Stogovo, Čaušica, Bistra, Karadžica, Dautica, Jakupica i dr.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Šar-planina je najveća planina Sjeverne Makedonije, dužine oko 80 km i širine oko 30 km. Ukupna površina Šar-planine iznosi oko 1600 km², od čijeg ukupnog masiva je 56,25 % u Sjevernoj Makedoniji, 43,12 % na Kosovu i 0,63 % u Albaniji.
U njenom masivu nalaze se mnogi vrhovi iznad 2000 metara nadmorske visine, od toga su 43 vrha iznad 2500 metara. Među mnogim visokim vrhovim ističu se: Titov vrh (2747 m), Bakardan (2704 m), Mal Turčin (2702 m), Borislavec (2662 m), Velika Rudoka / Maja e Njeriut (2658 m), Peskovi (2651 m), Bistra (2641 m), Džini-beg / Gjini Beg (2610 m), Jezerska Čaušica (2604 m), Kazani (2600 m), Crni vrh (2585 m), Vrtop (2555 m), Sin vrh (2531 m/nv), Kobilica (2528 m), Ceripašina planina (2525 m), Piribeg (2524 m), Murava (2502 m), Gužbaba (2499 m), Ljuboten (2498 m), Livadica (2491 m), Karanikola (2479 m) i dr.
Šar-planina prepuna je bistrih izvora, brzih potoka i rijeka. Najvažnije rijeke su: Vrutočka, Vrapčiška, Golema, Mazdrača, Bogovinska, Kamenjanska, Pena, Lesočka, Beloviška, Vratnička, Plavska, Sarštica, Petroštica, Ljubinska i Rastelička. Na rijeci Peni iznad Tetova podignuta je 1926. godine mala hidroelektrana (najstarija u Sjevernoj Makedoniji). Najpoznatiji vodopad se nalazi na Beloviškoj rijeci, visine 43 m. Vodopad rijeke Lešnice, visine 25 metara nalazi se podnožju Titovog vrha. U višim predjelima je 27 ledenjačkih jezera na makedonskoj strani planine, a 12 na kosovskoj strani. Najveća jezera su: Bogovinsko, Crno, Golem gjol, Livadičko, Jažinačko, Karanikoličko i Veliko jezero.
Mješovite guste šume i kamenjari stanište su mnogih divljih životinja među njima zastupljeni su: ris, divlja mačka, medvjed, vuk, divlja svinja, divokoza, srndać, lisica, zec i dr. Odlikuje se velikim i raznolikim bogatstvom flore i faune, brojnim rijetkim vrstama ptica: suri orao, orao bradan, bjeloglavi sup, tetrijeb i brojnim vrstama leptira.
Obiluje bujnim pašnjacima koji se iznad šumskog pojasa prostiru od 1700 m/nv čak do najviših vrhova planine. Poznata je po visoko kvalitetnim mliječnim proizvodima, uglavnom ovčiji sir koji se preko ljeta sprema u mnogim ovčarnicima (bačilima). Također je poznata po Šarplanincu – autohtonoj pasmini pasa, snažnog i vrijednog čuvara stada ovaca.
Pristup na Titov vrh
Uobičajena polazna tačka je iz ski-centra na Popovoj Šapki (1785 m/nv) do kojeg se stiže od Tetova (oko 18 km). Pješačka staza je označena putokaznim tablama i planinarskim oznakama (markacijom) i vodi pravcem preko Vakafskih bačila. Uspon je srednje težine i ukupno vrijeme trajanja ture s povratkom je 8 sati.
Teža tura od predhodne je puno zahtjevnija i vodi dugim grebenom preko nekoliko visokih vrhova: Ceripašina planina (2525 m/nv) – Sin vrh (2531 m/nv) – Kazani (2600 m/nv) – Bakardan (2704 m/nv) – Titov vrh (2747 m/nv) – Vakafska bačila – ski-centar Popova Šapka. Ova kružna tura je za kondiciono spremne planinare i ukupno traje 10 sati.
Naslovna slika: Šar-planina, kula na Titovom vrhu (2748 m/nv)
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 