Zamak Bran u Transilvaniji – “Drakulin dvorac”

Bez sumnje, najposjećenija rumunjska turistička atrakcija je dvorac Bran u istiomenom selu. No, rijetko tko će ga prepoznati kao Bran jer ga svi znaju kao – “Drakulin dvorac” kojeg godišnje posjeti pola milijuna turista i obožavatelja vampira u potrazi za mitovima i legendama vezanim uz slavnog grofa Drakulu.
Sagradili su ga u srednjem vijeku na stjenovitoj litici teutonski vitezovi, a uloga mu je bila u obrambene svrhe. Izgleda izrazito mistično i primamljivo, baš onako kako biste zamislili mjesto stanovanja strašnog grofa Drakule, no zapravo ne postoje dokumenti koji izravno povezuju zamak Bran i kneza Vlada III. poznatijeg kao Drakula od Vlaške. On je bio stvarna povijesna osoba za koju se smatra da je poslužila irskom književniku Abrahamu “Bramu” Stokeru u svom gotičkom horor romanu “Drakula” iz 1897. godine, no zanimljivo je da Stoker nikada nije posjetio Rumunjsku. Glavni lik romana bio je vampir, što knez Vlad III. ipak nije bio, no bio je nadaleko poznat po okrutnosti prema svojim neprijateljima koje je nabijao na drveni kolac zbog čega je dobio nadimak “Tepeš”. Bez obzira na to, svi ga posjećuju upravo zbog Drakule, pa tamo sve vrvi suvenirima i pričama o njemu. A čak i bez njegove stvarne prisutnosti ovdje, Bran je sam po sebi toliko atraktivan da je zbog toga neizostavna turistička destinacija.
Zamak Bran je spomenik kulture od nacionalnog značaja Rumunjske i upisan je na UNESCO-ov popis Svjetske kulturne baštine.

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Zamak Bran u Transilvaniji nalazi se u okolini Brašova, velikog rumunjskog grada u središnjem dijelu zemlje. Sagrađen je na ulazu u planinsku dolinu južnih Karpata kroz koju je stoljećima prolazio važan trgovački put. Prvi dokument u kome se spominje zamak Bran izdao je 1377. godine ugarski kralj Ludovik I. Zamak je imao odlučujuću ulogu u obrani protiv nadirućih osvajača Osmanskog carstva, a kasnije kao carinarnica i kontrolna tačka između Transilvanije i Vlaške.
Transilvanija je središnja rumunjska pokrajina zanimljivog imena. Latinskog je porijekla, a u prijevodu znači “kroz šume“. U samome središtu pokrajine nalaze se velike karpatske šume, brežuljci i rijeke pa je priroda važna transilvanijska odrednica. Pokrajina je poznata i pod imenom Sedmogradska u kojoj su se naselili njemački Sasi u srednjem vijeku i sagradili sedam utvrđenih gradova na glavnom cestovnom pravcu kroz Transilvaniju.
Zamak Bran odlikuje se gotskim elementima u arhitekturi, sa nepravilnim oblikom citadele. Bogato arhitektonsko zdanje je najveću popularnost steklo upravo zbog grofa Drakule. U samom zamku se nalazi postavka koja predstavlja omaž povijesnoj osobi knezu Vladu III. Drakuli zbog izuzetnog značaja koji je ovaj plemić imao za čitav prostor Vlaške i Transilvanije.

Knez Vlad III. Drakula (1431. – 1476. god.) vladao je Vlaškom, srednjovjekovnom kneževinom u današnjoj južnoj Rumunjskoj, u doba kada je ta pokrajina bila pod stalnim napadima Osmanske vojske. Nadimak Drakula (rumunjski: dracul – “zmaj”) nasijedio je od svog oca. Hrabar, ali okrutan Vlad III. zbog običaja da zarobljene neprijatelje pogubljuje tako što ih nabada na drveni kolac dobio je posmrtno nadimak “Tepeš” (rumunjski: țeapă – “kolac”).
Njegov otac knez Vlad II. Drakul (1400. – 1447. god.) je zbog vojnih zasluga primljen u viteški Red Zmaja koji je 1408. godine utemljio ugarski car Sigismund Luksemburški. Vitezovi ovog elitnog reda imali su pravo nositi prsten na ruci i medaljon na vratu s likom zmaja. stavio je lik zmaja na zlatnike, koje je kovao u svoje ime kao i na svoj osobni pečat i heraldički grb – štit. Vitezovi ovog elitnog reda imali su pravo nositi prsten na ruci i medaljon na vratu s likom zmaja. Knez Vlad II. Drakul stavio je lik zmaja na zlatnike, koje je kovao u svoje ime kao i na svoj osobni pečat i heraldički grb – štit.
Godine 1436., knez Vlad II. Drakul zbacio je s prijestolja Aleksandrua Aldeu i preuzeo vlast. Sklopio je savez s Turcima protiv ugarskog cara Sigismunda. Kako je često spašavao kršćane od turskog zarobljeništva, Turci su posumnjali u njegovu odanost. Zbog toga je 1444. godine zarobljen zajedno sa svojim sinovima, Vladom i Raduom prilikom gostovanja kod sultana Murata II. Nakon kratkotrajnog zatočeništva, Vlad II. Drakul zakleo se na vjernost sultanu i ostavio mu svoje sinove za taoce kao dokaz odanosti. Budući vladar mladi Vlad III. Drakula je upravo u zarobljeništvu razvio sklonost okrutnosti, promatrajući osmanske metode mučenja.

Knez Vlad II. Drakul vladao je Vlaškom u dva navrata, neprestano vodeći borbe s drugim pretendentima na prijestolje kneževine Vlaške. Godine 1447., vlaški plemići u savezu s ugarskim regentom Jankom Hunjadjijem ubili su Vlada II. i njegovog sina Mircea.
Godinu nakon očevog ubojstva, Vlad III. Drakula je pušten iz zatočeništva te je na čelu turskih vojnika osvojio vlašku prijestolnicu. Prvi put je zasjeo na prijestolje kao turski vazal protjeravši s vlasti prougarsku dinastiju Dănești. Njegova prva vladavina potrajala je svega dva mjeseca. Svrgnut je sa prijestolja nakon što je ugarski regent Janko Hunjadji pokorio vlašku kneževinu. Izbjegao je u Moladaviju gdje se sklonio pod okrilje svog ujaka kneza Bogdana II. Kada je njegov ujak ubijen 1451. godine otišao je u Ugarsku i sklopio savez s Jankom Hunjadjijem uperen protiv turskog sultana Mehmeda II. Osvajača. Uz pomoć ugarskih trupa, Vlad III. je 1456. godine napao Vlašku i po drugi put preuzeo vlast u zemlji.
Godine 1462. Turci su pokrenuli novu invaziju na Vlašku, osvojili je, i na prijestolje postavili njegovog polubrata kneza Radua. Vlad III. Drakula ponovo je bio prisiljen da napusti Vlašku i odlazi u Ugarsku na dvor regenta Janka Hunjadija, ali ga ovaj zatočio pod optužbom za dogovore s Turcima i on u zatočeništvu provodi sljedećih dvanaest godina. Kako bi se ponovno dokopao slobode, pristao je preobratiti se na katoličanstvo.
Iz zatočeništva je oslobođen 1474. godine, u međuvremenu njegov polubrat knez Radu je umro a na prijestolje Vlaške sjeo je Basarab III. Laiotă iz dinastije Dănești, koji je imao potporu Turaka. Godine 1476., poduzima ratni pohod na Vlašku u kojem je Basarabova vojska poražena i tako je po treći i posljednji put započeo svoju vladavinu.
Prema jednoj legendi Vlad III. Drakula je ubijen u zasjedi. Ubili su ga njegovi vojnici, zamijenivši ga za turskog vojskovođu. Glavu su mu odrezali i poslali turskome sultanu Mehmedu II. Osvajaču, njegovom velikom neprijatelju. Tijelo su mu navodno, teško osakatili i zakopali ispod oltara u crkvi samostana na otoku Snagov. Kada su 1930. godine arheolozi otvorili njegovu navodnu grobnicu bila je prazna.

Neki povijesni izvori tvrde, kako je ugarski kralj Matija Korvin 1462. godine uhitio kneza Vlada III. Drakulu i zatočio ga u zamku Bran, gdje je proveo dva mjeseca. Potom je zamak pripao ugarskim kraljevima, a od 1533. godine je pod upravom grada Brašova i imao je važnu vojno-stratešku ulogu sve do sredine 18. stoljeća.
Zamak Bran pak sadrži i detalje koji veličaju Stokerov roman i njegovog protagonistu grofa Drakulu. Iako se ime zamka Bran ne pominje u samoj knjizi, vjeruje se da je zamak Bran poslužio kao inspiracija za mjesto događanja. Zamak je postao predmet brojnih publikacija, filmskih ostvarenja i jedan od najpoznatijih motiva u popularnoj kulturi, a “Drakulin dvorac” je već dugi niz godina mjesto koje brojni turisti iz cijelog svijeta posjećuju u nadi da će naići na tragove mističnog i onozemaljskog, u neku od inkarnacija grofa Drakule koji pohodi translivanijske predjele.
Godine 1920. postao je rezidencija rumunjskih kraljeva i omiljeno mjesto kraljice Marije, unuke britanske kraljice Viktorije. Zamak je naslijedila njezina kći, princeza Ileana, koja je za vrijeme Drugog svjetskog rata u njemu vodila bolnicu. Kraljevskoj obitelji zamak je pripadao sve do 1948. godine, kad im ga je oduzeo rumunjski komunistički režim.
Od 2007. godine vlasništvo nad zamkom preuzela je obitelj Habsburg, tj. Dominik von Habsburg, arhitekta iz New Yorka, sin preminule princeze Ileane koji je proveo djetinjstvo u njemu i njegove sestre Elizabet Sandhofer i Maria-Magdalena Holzhausen iz Austrije.
Od 2009. godine, je postao prvi privatni muzej u Rumunjskoj, koji je zamak Bran postavio na turističku mapu Europe. Nakon njegove temeljite obnove, otvoren je za javnost, a s godišnjim posjetom od pola milijuna turista znatno pridonosi ekonomiji pokrajine Transilvanije.
Mnoge sobe u zamku opremljene su vrijednim namještajem koji potječe još od kraljice Marije, a u dvorištu, u kojem su izložene tradicionalne rumunjske seoske kuće, ljeti se često održavaju koncerti klasične glazbe.

O vlaškom knezu Vladu III. Drakuli postoje mnogi zapisi, evo tri priče koje govore o njemu kao okrutnom ali i mudrom vladaru:

Mudri izaslanik

Jednom je Drakuli došao izaslanik ugarskog kralja Matijaša Korvina. Za vrijeme ručka u dvorištu dvorca bio je postavljen vrlo visok kolac.
Drakula upita izaslanika: “Znaš li zašto ovdje stoji taj kolac?” Izaslanik odgovori: “Gospodaru, sigurno je neki velikodostojnik učinio kakav zločin i ti mu ovime želiš priuštiti uzvišeniju smrt od ostalih.”
Drakula odgovori: “U pravu si. Ti si izaslanik jednog velikog kralja i taj kolac je postavljen za tebe.” Izaslanik odgovori: “Gospodaru, ako smatraš da sam počinio zločin koji zahtjeva takvu kaznu, kazni me. Ti si najmudriji sudac i ako sam zgriješio, za moju smrt nećeš biti odgovoran ti, nego ja.”
Drakula mu reče: “Da nisi tako odgovorio, već bi bio na kolcu. Ti si uistinu kadar biti izaslanik velikih vladara. Pođi u miru i reci svome kralju da mi šalje samo mudre izaslanike, jer ako nešto krivo kažu, za njihovu smrt će biti oni krivi, a ne ja.” I bogato ga nagradi.

Trgovčevo poštenje

Jedan je trgovac prolazio kolima kroz Trgovište. Morao je prenoćiti u gradu ali nije znao gdje ostaviti kola s robom. Otišao je Drakuli i nakon što mu je predao poklon rekao: “Gospodaru, noć me zatekla u tvom gradu. Savjetuj me gdje da ostavim kola sa svojom imovinom kako ne bi bila ukradena.”
Drakula mu je odgovorio: “Ostavi kola preko noći nasred gradskog trga. Ja ti jamčim za njih.” Trgovcu to nije bilo po volji ali je poslušao.
Ujutro je u kolima nedostajalo 160 zlatnika. Trgovac je Drakuli prijavio pljačku, a ovaj je građanima Trgovišta zaprijetio da ako ne izruče lopova, čitav grad će biti spaljen. U međuvremenu je Drakula naredio svojim ljudima da iz njegove riznice uzmu 161 zlatnik i neprimjetno ih stave u trgovčeva kola. Trgovac je pronašao novce, ali kada ih je prebrojao vidio je da ima jedan zlatnik više.
Otišao je Drakuli i rekao mu: “Gospodaru, pronašao sam svoje novce, ali tu je jedan zlatnik više.” Upravo u tom trenutku vojnici su lopova nabijali na kolac i Drakula je rekao trgovcu: “Da mi nisi rekao za taj zlatnik više, nabio bih te na kolac zajedno s lopovom. Ovako si dokazao svoje poštenje. Idi u miru.”

Vreća s novcima

Jedan bogati trgovac je izgubio vreću s novcima. Svuda je bio razglasio da će onome tko ju pronađe dati kao nagradu stotinu zlatnika.
Jedan siromašni seljak je pronašao vreću i donio mu. Rekao je: “Trgovče, ako je ovo tvoja vreća evo ti je.” Trgovac je prebrojio novce i vidio da su svi na broju, ali od škrtosti nije želio isplatiti seljaku obećanu nagradu. Rekao je seljaku: “Ja sam prebrojio novce i vidio da si ti već uzeo svoju nagradu od stotinu zlatnika. To je bilo tvoje pravo i neka si.”
Seljak odgovori: “Ja nikakve novce iz vreće nisam uzimao. Donio sam ti ju zatvorenu kako sam ju i pronašao.”
Trgovac mu reče: “Kada sam izgubio vreću u njoj je bilo sedam stotina zlatnika. Sada je samo šest stotina.”
Seljak mu ponovi: “Ja nikakve novce nisam uzimao.” Odu oni kod Drakule da on presudi. Trgovac mu ispriča svoju priču, a seljak reče: “Gospodaru. Meni nije stalo do novaca. Meni smeta što on ne vjeruje u moje poštenje”.
Drakula je prozreo trgovčevu igru i rekao mu: “Sve je jasno. Ti si trgovče izgubio vreću sa sedam stotina zlatnika, a seljak je pronašao vreću sa šest stotina. Prema tome trgovče, to nije tvoja vreća i ti čekaj dok ti se ne javi netko tko je pronašao tvoju vreću”. A seljaku reče: “Ti uzmi ovu vreću s novcima, nosi ju kući i čekaj dok se ne javi netko tko je izgubio vreću sa šest stotina zlatnika”.