Plavsko jezero – “Plavo gorsko oko” – PLANINARENJE sa Bracom Babićem

Plavsko jezero nalazi se u jugoistočnom dijelu Crne Gore. Jezero je ledenjačkog porijekla. Smješteno je na 906 metara nadmorske visine u plavsko-gusinjskoj kotlini. Kotlina je duga oko 25 km i sa svih strana zatvorena stmim padinama Prokletija, jedino je na sjeveru otvorena prirodnim izlaskom niz dolinu rijeke Lim. Čitava kotlina obiluje vodama koje se slivaju u jezero. Glavni pritok jezera je rijeka Ljuča, na jugozapadnoj strani. Na sjevernoj strani iz Plavskog jezera istječe rijeka Lim. Hidrološki pripada slivu Crnog mora (desni pritok Drine). Jezero se pruža od jugozapada prema sjeveroistoku, dugo je 4,7 km, široko do 1,7 km, sa prosječnom dužinom obalne linije 7.500 m, površinom od 1,2 km². Najveća mu je dubina 9,5 m. Ljeti se temperatura jezera diže na ugodnu 20ºC, a zimi jezero se smrzava. Jezerska voda je, osobito za vedrog dana, plava, pa je vjerojatno jezeru otuda i naziv.
Plavsko jezero omogućava egzistenciju raznolikih vrsta riba sa brojnim autohtonim i nekim alohtonim vrstama (7 familija i 15 vrsta) – pastrmka (potočna i kalifornijska), mladica, lipljan, štuka, klijen, zmijuljica, peš, manjić i bodorka.
Plavsko jezero je prirodna znamenitost i stavljeno je pod zaštitu u sklopu Nacionalnog parka Prokletije (od 2009. god.).

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Hidrografsko bogatstvo, uz veliku zastupljenost čistih voda, značajno je za lokalni razvoj planinskog turizma plavsko – gusinjske regije. Okosnicu hidrografske mreže predstavljaju veći vodotoci kao što su Lim, Đurička r., Jasenička r., Komaračka r., Levoša r., Meteška r., Treskavička r., Temnjačka r., Hridska r., Babinopoljska r., Vrulja, Dolja i Grnčar, koje čine rijeku Ljuču, koja svojim tokom meandrira i uljeva se u Plavsko jezero. U tom pogledu posebnu vrijednost čini pet prokletijskih ledenjačkih jezera koja zbog svoje iznimne ljepote predstavljaju veliku turističku atrakciju: Plavsko (906 m), Visitorsko jezero (1734 m), Hridsko jezero (1968 m), Bukumirsko jezero (1450 m) i Rikavačko jezero (1313 m).
Sa izuzetkom Plavskog jezera, ostala navedena ledenjačka jezera nalaze se u odmaklom stadijumu evolucije i ugrožena su zasipanjem erodiranim materijalom, koji uzrokuje zabarivanje plićih priobalnih dijelova i smanjivanje njihove ukupne površine.
Dominatnu poziciju među ovim jezerima zauzima Plavsko jezero – najveće ledenjačko jezero u Crnoj Gori a ujedno i najveće na Balkanskom poluotoku. Plavsko jezero sa izvorištem Lima, predstavlja prvorazrednu i ekološku vrijednost i najkompleksniji turistički motiv Prokletija.

Plavsko jezero u ljetnom periodu pogodno je za mnoge vrste sportova na vodi – plivanje, veslanje, jedrenje, surfanje, vožnje sa kajakom ili kanuom, ribolov i ronjenje. Organiziraju se i skokovi u vodu. Zimi pogodno je za klizanje na ledu. Ostale aktivne opcije uključuju šetnju pješačkim stazama pokraj obale jezera i planinarenje u Nacionalnom parku Prokletije. Razgledanje jezera turističkim čamcem je svakako prilika koju ne treba propustiti da bi se upoznala sva ljepota krajolika.
U blizini jezera nalaze se mnoga naselja i dvije varoši – Plav (945 m/nv), istočno od jezera i Gusinje (921 m/nv), jugozapadno od jezera. Gusinje se spominje još u 14. stoljeću kao karavanska stanica na putu: Dubrovnik – Kotor – Skadar – Peć – Carigrad. Danas Plav i Gusinje imaju status Općina.