Pokraj Sarajeva, u blizini gradskih naselja Sedrenik i Grdonj nalazi se šuma poznata po nazivu “Sedam šuma”. Lokalitet je dobio ime po sedam parcela sa sadnicama četinarskog drveća. Pošumljavanje ovog lokaliteta realizirano je krajem 19. stoljeća u doba vladavine Austro-Ugara. Vremenom se šuma raširila i parcele spojile u jedinstveni kompleks. Rijetko je bilo poznato da se u središtu ovog šumskog kompleksa nalazi i sekvoja, drveće koje može doseći gigantske razmjere. Bosna i Hercegovina jedna je od rijetkih zemalja u Europi u kojoj se ovo drveće do danas očuvalo.
Na području “Sedam šuma“ vrijedi posjetiiti: park “Šuma prijateljstva“, vidikovac na Špicastoj stijeni, Malu kulu na Grdonju i kulu na Pašinom brdu.
Sarajevo je grad sa 65 posto šumskih resursa. Ideja za projekt urbanih šuma na području Kantona Sarajevo nastala je iz potrebe da građani Sarajeva, prije svega djeca i omladina, imaju park-šumu gdje će postojati svi infrastrukturni objekti koji su neophodni za ekološku edukaciju, što je značajno unaprijedilo kvalitet života u Sarajevu. Građani mogu za sportsku rekreaciju i odmor koristiti sljedeće parkove-šuma: Grdonj, Hum, Popov gaj i Mojmilo.
Osim toga na području Kantona Sarajevo nalazi se i pet zaštićenih područja prirode: Spomenik prirode “Vrelo Bosne“, Zaštićeni pejzaž “Bijambare“, Spomenik prirode “Skakavac“, Zaštićeni pejzaž “Trebević“ i Zaštićeni pejzaž “Bentbaša“.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Park “Šuma prijateljstva” (910 m/nv)
Park “Šuma prijateljstva” nalazi se na lokalitetu “Sedam šuma”. Projekt izgradnje i uređenja novog parka pripremilo je Udruženje inženjera i tehničara šumarstva Federacije BiH u suradnji sa Generalnom direkcijom za šumarstvo Turske. U projektu su učestvovali stručnjaci Kantonalnog javnog poduzeća “Sarajevo-šume”, Uprave za šumarstvo Kantona Sarajevo i Generalne direkcije “Turskih šuma” iz Ankare. Projekt u potpunosti podržala je TIKA. Park simbolizira prijateljstvo naroda dviju zemalja.
Prema projektu, u parku su izgrađene pješačke staze (šetnice), malo jezerce, mostić na potoku, klupe za odmor sa nadstrešnicama, fitness sprave za rekreaciju, mjesta za roštiljanje, restoran i caffe-bar, suvenirnica i dr. Ambijent upotpunjavaju brojne vrste endemičnih biljaka koje su zasađene. Svoje stanište na ovom prostoru nalaze zečevi, lisice i mnogobrojne vrste ptica.
Vidikovac na Špicastoj stijeni (895 m/nv)
Špicasta stijena nalazi se na lokalitetu “Sedam šuma”. Sa najvišeg tjemena Špicaste stijene pruža se lijepa panorama na Sarajevo i planine Romanija, Jahorina, Trebević, Treskavica, Visočica, Bjelašnica i Igman. Špicasta stijena je osim planinarima i ljubiteljima prirode interesantna i izazovna penjačima. Naime u stijeni je postavljeno nekoliko isklinčanih penjačkih smijeri.
Špicasta stijena u minulom ratu bila je simbol zla, zbog snajperista koji su sa položaja pod kontrolom Vojske Republike Srpske cijelo vrijeme dok je trajala opsada grada (1992. – 1995. god.) sistematično i planski ubijali nevine građane Sarajeva. U vršnoj zoni stijene i sada se mogu vidjeti ostaci streljačkih jarkova, bunkera i osmatračnica.
Danas je ovo mjesto prava oaza koju neizostavno treba posjetiti, i, uživati u mirisu smole stoljetnih borova, slušati cvrkutanje ptica, a ljeti nabrati travu ćubru. Tradicionalni narodni čaj od ove mirisne i ljekovite biljke u hladnim zimskim danima je pravi užitak i osvježenje koje tijelu daje tako potrebnu energiju za opuštanje od sive svakodnevnice. Na južnoj strani Špicaste stijene u krajnjem desnom sektoru stijenovite barijere uređeno je penjalište. Iako je stijena skromne visine predstavlja izazov sarajevskim penjačima.
U stijeni i na velikom boulderu u podnožju postavljeni su spitovi na desetak smijeri. Špicasta stijena, park “Šuma prijateljstva“ i park-šuma “Grdonj” u sklopu su projekta urbanih šuma.
Mala kula na Grdonju (906 m/nv)
Mala kula na Grdonju izgrađena je od strane austrougarske vojske kao dio obrambenog fortifikacionog sistema Sarajeva “Festung Sarajevo” od 1882. do 1908. godine. Objekat je kvadratnog tlocrta, 9.75 x 9.15 m, sa dodacima eliptičnih tornjeva sa istočne i zapadne strane. Visina je 6.95 m. To je standardizirana dvospratna građevina sa dvije kvadratne zaštitne “kaponiere” za odbranu od bliskih dejstava manjim vatrenim oružjem. Puškarnice su bile pojačane čeličnim pločama. Iznad ulaza su se nalazili manji kazamati od istog materijala, sa dvjema puškarnicama. Mala Kula na Grdonju bila je jedna od tipiziranih utvrđenih stražarnica. Austro-Ugarska vojska je koristila ovaj objekat do 1918. godine. Kasnije je korišten kao vojni objekat vojski Kraljevine Jugoslavije i JNA.
Mala kula na Grdonju bila je važna strateška tačka za odbranu grada, odnosno prostor na kojem su se odvijale odlučujuće borbe tokom opsade Sarajeva (1992. – 1995. god.). Objekat je dobro očuvan, obnovljen i revitaliziran, u njemu je smješten Muzej. U jednoj od soba nalazi se spomen-ploča šehidima i poginulim borcima 105. motorizovane brigade Armije BiH, kao i soba sa imenima dobitnika najvećeg ratnog vojnog priznanja “Zlatni ljiljan”.
Ispred Male kule na Grdonju podignut je spomenik šehidima i poginulim borcima 105. Motorizovane brigade Armije BiH. U sklopu Muzeja su restoran i ljetna bašta, koji pružaju istinski užitak u potpuno prirodnom ugođaju uz prelijep pogled koji se sa najvišeg tjemena Grdonja pruža na Sarajevo i planine u okolici.
Kula na Pašinom brdu (960 m/nv)
Kula na Pašinom brdu je izgrađena od strane austro-ugarske vojske kao dio obrambenog fortifikacionog sistema Sarajeva “Festung Sarajevo” od 1882. do 1908. godine. Objekat je trouglog tlocrta sa bastionom, oko 50 x 50 metara. Ima jednu oklopnu kupolu M80, u relativno dobrom stanju. Srž utvrde je dvospratna utvrđena kasarna sa dvije kupole M80 za minobacač kalibra 150 mm. Dva glavna ulaza su opremljena sa dva preklopna mosta prema dva dvorišta gdje su bili montirani poljski topovi od 90 mm, zaštićeni željeznim prijeklopima. Kula na Pašinom brdu bila je jedna od tipiziranih vojnih utvrda (Werk IV). Austro-Ugarska vojska je koristila ovaj objekat do 1918. godine. Kasnije je korišten kao vojni objekat vojski Kraljevine Jugoslavije i JNA.
Tokom opsade Sarajeva (1992. – 1995. god.) kula na Pašinom brdu se nalazila u blizini linije odbrane grada i pretrpjela je značajnu štetu. Objekat je danas u veoma lošem stanju, nije očuvan, postoji potreba za rekonstrukcijom i revitalizacijom.
Turistički obilazak “Sedam šuma”
Pješčku turu najbolje je započeti od Sedrenika ili Grdonja. Koristiti javni gradski prevoz sa terminala Park (ul. Koševo) – kombibus na liniji br. 74 ili sa terminala Baščaršija (ul. Safvet-bega Bašagića) – kombibus na liniji br. 55.
Subotom, nedeljom i praznikom može se koristiti kombibus na liniji br. 64 (komercijalna vožnja) za Barice koji polazi sa terminala Park (ul. Koševo).
Do središta ovog lokaliteta može se stići i vlastitim automobilom iz Sarajeva preko Vratnika i Zmajevca, a dalje putem za Barice ili preko Podhrastova i Sedrenika također putem za Barice.
Naslovna slika: Vidikovac na Špicastoj stijeni (895 m/nv)
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 