Zaštićeni pejzaž “Trebević”

Zaštićeni pejzaž “Trebević” nalazi se kod Sarajeva, smješten je odmah iznad grada na sjevernim padinama planine Trebević (1629 m/nv). Godine 2014., usvojen je Zakon o proglašenju Zaštićenog pejzaža “Trebević“. Ovim zakonom utvrđena je zaštita područja Trebevića i njegovih prirodnih vrijednosti na prostoru od 400,20 ha. Precizirane su granice obuhvata, kategorija zaštićenog područja i njegovo zoniranje.Nastavi čitati “Zaštićeni pejzaž “Trebević””

Kamenita vrata i okna (5. dio)

Mnoge prirodne ljepote u planini prođu nezapaženo, skrivene od naših očiju jer uglavnom hodamo uređenim i označenim planinarskim stazama. Napustimo li ovakve staze i krenemo li u vlastito istraživanje planinskih predjela možemo naići na nevjerovatna djela koja je stvorila Majka Priroda. Kao rijedak geomorfološki fenomen u planini svojim atraktivnim izgledom privlače pažnju kamenita vrata i oknaNastavi čitati “Kamenita vrata i okna (5. dio)”

Planinsko cvijeće (4. dio)

Od davnina su se ljudi divili planinskom cvijeću koje raste na zelenim pašnjacima i planinskim visovima gdje je izloženo niskim temperaturama, jakim vjetrovima i ljetnim pljuskovima kiše koje ga zalijevaju, a ponekad ga prekrije i susnježica. Unatoč prisutnosti surovih uvjeta ono prkosno opstaje i ljepotom svojih cvijetova krasi planinu a nama planinarima predstavlja nagradu zaNastavi čitati “Planinsko cvijeće (4. dio)”

Park-šuma Marjan u Splitu

Marjan je brdo koje predstavlja jedan od glavnih simbola grada Splita. Često je bio opjevan od splitskih pjesnika a najpoznatiji je po hrvatskoj domoljubnoj pjesmi “Marjane, Marjane”. U skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Marjan je još 1964. godine proglašen park-šumom kako bi se što bolje očuvalo njegovu floru, faunu i prirodno – kulturološke znamenitosti.Nastavi čitati “Park-šuma Marjan u Splitu”

Vrelo Donji Krupac kod Uloga

Vrelo Donji Krupac nalazi se u klisuri na gornjem toku rijeke Neretve, nizvodno od mjestašca Ulog (oko 7 km zračne linije). Smješteno je na 540 metara nadmorske visine s desne strane Neretve u podnožju sela Luko (900 m/nv). Prekoputa vrela s lijeve strane rijeke nalazi se selo Ljusići (780 m/nv).Donji Krupac izvire ispod jedne pećineNastavi čitati “Vrelo Donji Krupac kod Uloga”

Vodopadi Kravica i Koćuša na Trebižatu

Trebižat je jedna od najčišćih rijeka u jugoistočnoj Europi, a sedrena područja oko vodopada Kravica i Koćuša spadaju u geološke spomenike prirode Bosne i Hercegovine. Sedreni slapovi rijeke Trebižat jedinstveni su prirodni fenomen. Nastali su zadnjih deset hiljada godina, nakon posljednjeg ledenog doba, kad su nastali povoljni klimatski uvjeti za razvoj vegetacije i taloženje kalcijevaNastavi čitati “Vodopadi Kravica i Koćuša na Trebižatu”

Plavsko jezero – “Plavo gorsko oko”

Plavsko jezero nalazi se u jugoistočnom dijelu Crne Gore. Jezero je ledenjačkog porijekla. Smješteno je na 906 metara nadmorske visine u plavsko-gusinjskoj kotlini. Kotlina je duga oko 25 km i sa svih strana zatvorena stmim padinama Prokletija, jedino je na sjeveru otvorena prirodnim izlaskom niz dolinu rijeke Lim. Čitava kotlina obiluje vodama koje se slivajuNastavi čitati “Plavsko jezero – “Plavo gorsko oko””

Kamenita vrata i okna (4. dio)

Mnoge prirodne ljepote u planini prođu nezapaženo, skrivene od naših očiju jer uglavnom hodamo uređenim i označenim planinarskim stazama. Napustimo li ovakve staze i krenemo li u vlastito istraživanje planinskih predjela možemo naići na nevjerovatna djela koja je stvorila Majka Priroda. Kao rijedak geomorfološki fenomen u planini svojim atraktivnim izgledom privlače pažnju kamenita vrata i oknaNastavi čitati “Kamenita vrata i okna (4. dio)”

Planinsko cvijeće (3. dio)

Od davnina su se ljudi divili planinskom cvijeću koje raste na zelenim pašnjacima i planinskim visovima gdje je izloženo niskim temperaturama, jakim vjetrovima i ljetnim pljuskovima kiše koje ga zalijevaju, a ponekad ga prekrije i susnježica. Unatoč prisutnosti surovih uvjeta ono prkosno opstaje i ljepotom svojih cvijetova krasi planinu a nama planinarima predstavlja nagradu zaNastavi čitati “Planinsko cvijeće (3. dio)”

Dendroterapija – “Zagrli svoje drvo“

Dendroterapija je metod liječenja i profilaktike koji koristi iscjeliteljske osobine drveća. Istraživanja su pokazala da drveće može izliječiti, ojačati i nahraniti energijom. Fitoncidi koje oslobađa šumsko drveće smanjuju produkciju stresogenih tvari. Drveće nesumnjivo posjeduje ljekovitu snagu da liječi psihička rastrojstva, da stimuliše rad srca, aktivira razmjenu materija u organizmu. Poznato je takođe iscjeliteljsko djelovanje drvećaNastavi čitati “Dendroterapija – “Zagrli svoje drvo“”