Tvrđava herceg Stjepana u Ljubuškom

Tvrđava herceg Stjepana se nalazi na brdu Buturovica (349 m/nv), sjeveroistočno od Ljubuškog, u neposrednoj blizini grada. Sa najistočnijega dijela brda gdje je smještena mogao se kontrolirati sav promet preko Mostarskih Vrata, prirodnog usjeka između Butorovice i brda Jurjevica (258 m/nv), iz tog razloga je herceg Stjepan odlučio da tvrđavu izgradi na tom mjestu. NaNastavi čitati “Tvrđava herceg Stjepana u Ljubuškom”

Stari grad Hodidjed

Stari grad Hodidjed se nalazio u Župi Vrhbosni, smješten iznad sastavaka Paljanske i Mokranjske Miljacke, o tome pišu povjesničari Hamdija Kreševljaković (Stari bosanski gradovi, 1 dio, Naše starine, Godišnjak Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1953. god.) i Marko Vego (Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svjetlost, Sarajevo, 1957.Nastavi čitati “Stari grad Hodidjed”

Ani – “Grad sa 40 kapija”

Ani (armenski: Անի) je srednjovjekovni grad smješten u turskoj provinciji Kars, u blizini granice s Armenijom. Najveći procvat je doživio od 961. – 1045. godine kada je postao glavni grad srednjovjekovnog Armenskog Kraljevstva dinastije Bagratuna. Ani je poznat kao “Grad sa 40 kapija” ili “Grad sa 1001 crkvom”, naziv je dobio po mnogobrojnim gradskim vratimaNastavi čitati “Ani – “Grad sa 40 kapija””

Golem Korab – vrh Makedonije i Albanije

Vrh Golem Korab (albanski: Maja e Korabit) na nadmorskoj visini od 2764 m je najviši vrh planine Korab i ujedno najviši vrh Republike Sjeverne Makedonije i Republike Albanije. Masiv Koraba čini izrazitu prirodnu granicu između dviju država. Prostire se između Šar-planine na sjeveru i Dešatom na jugu. Ukupna površina iznosi 580 km² od koje Sjevernoj MakedonijiNastavi čitati “Golem Korab – vrh Makedonije i Albanije”

Klobuk – “Sveto brdo”

Brdo Klobuk nadmorske visine 478 m nalazi se u blizini granice Bosne i Hercegovine sa Republikom Hrvatskom i udaljeno je oko 10 km zapadno od grada Ljubuškog. Prema kazivanju mještana za vrijeme vladavine Osmanlija na Klobuku su se okupljali vjernici kršćani radi molitve i obreda. Pretpostavlja se da je na vrhu brda nekada stajala crkvaNastavi čitati “Klobuk – “Sveto brdo””

Dugo Polje na Bjelašnici

Dugo Polje je smješteno na južnim padinama planinskog masiva Bjelašnice na nadmorskoj visini 1480 m. Dugačko je oko 5 km a široko od 250 – 500 m. Pruža se pravcem istok-jugozapad. Okruženo je mnogim visokim vrhovima, na sjevernoj strani nalaze se Šiljata glavica (1737 m), Obla glav. (1816 m), Strug (1791 m) i Vaganj (1908Nastavi čitati “Dugo Polje na Bjelašnici”

Na vrhovima Bioča, Maglića i Volujka

Kako je ljeto najzgodnije doba za taborovanje u planini, sa dvojicom mojih prijatelja odlazim na Trnovačko jezero (1513 m/nv) od kojeg ćemo se svakog dana penjati na vrhove Bioča (2397 m/nv), Maglića (2386 m/nv) i Volujka (2336 m/nv). Ove tri gorostasne i krševite planine nalaze se na sjeverozapadu Crne Gore u pograničnoj zoni sa BosnomNastavi čitati “Na vrhovima Bioča, Maglića i Volujka”

Kraljevski dvorac Peleš u Rumunjskoj

Iz zapisa sa putovanja u Rumunjsku, zemlji vrletnih planina, nepreglednih šuma, mističnih priča o vampirima, vlaške magije i drevnih gradova. Za vrijeme boravka u Rumunjskoj najprije smo otišli u Planine Fagaras (Munții Făgăraş) koje su dio planinskog masiva Južnih Karpata (Carpaţii Meridionali) gdje smo pristupili na tri najviša vrha a među njima i na MoldoveanuNastavi čitati “Kraljevski dvorac Peleš u Rumunjskoj”

“Sedam šuma” pokraj Sarajeva

Pokraj Sarajeva, u blizini gradskih naselja Sedrenik i Grdonj nalazi se šuma poznata po nazivu “Sedam šuma”. Lokalitet je dobio ime po sedam parcela sa sadnicama četinarskog drveća. Pošumljavanje ovog lokaliteta realizirano je krajem 19. stoljeća u doba vladavine Austro-Ugara. Vremenom se šuma raširila i parcele spojile u jedinstveni kompleks. Rijetko je bilo poznato daNastavi čitati ““Sedam šuma” pokraj Sarajeva”

Na istoku Turske (2. dio) – Kars

Na istoku Turske u pograničnom području sa Iranom, Armenijom i Gruzijom nalaze se Iğdir i Kars. Dva lijepa grada bogate povijesti, vrhunske hrane, divnih ljudi i začudo kako ovaj dio Turske nije dovoljno posjećen od turista. Vjerojatno može biti razlog velika udaljenost od poznatih destinacija kao što su Istanbul i Antalija. Ako tražite neko zanimljivoNastavi čitati “Na istoku Turske (2. dio) – Kars”