Lastovo – “Carski otok“ – PLANINARENJE sa Bracom Babićem

Lastovo je mali udaljeni otok na Jadranu poznat po mnogim skrivenim plažama i uvalama idealnim za odmor, daleko od gužve i buke, kristalno čisto more i svjetionici na stjenovitim hridima privlače veliki broj turista. Do Lastova se stiže iz Splita trajektom na redovnoj liniji. Nakon Splitskih vrata između Šolte s jedne i Brača s druge strane trajekt prolazi kroz tjesnac Ždrilo između Paklenih otoka i Hvara te nakratko se zaustavlja u Vela Luku na Korčuli. Dalje put nastavlja preko Lastovskog kanala do luke Ubli na Lastovu.
Na Lastovu najposjećenija turistička odredišta su: mjesto Lastovo – najveće naselje i ujedno sjedište općine, mjesto Ubli – glavna otočna luka, uvala Pasadur, uvala Zaklopatica, uvala Lučica, uvala Portorus i Skrivena luka. Lastovsko otočje je jedno od najočuvanijih morskih područja u Jadranu, a blaga sredozemna klima čini ga pogodnim u sva godišnja doba za sportske i rekreativne aktivnosti na otvorenom, planinarenje, biciklizam, ronjenje, plivanje i zdravstveni turizam.
S planinarskog stanovišta na Lastovu se mogu napraviti zanimljive planinarske i izletničke ture. Lastovo u skupini Lastovskog otočja najveći je otok, blago je brežuljkast s 13 uzvišenja iznad 200 metara nadmorske visine, a najviši vrhovi su: Hum (417 m/nv), Veji Greben (416 m/nv) i Pleševo brdo (415 m/nv) sa čijeg tjemena se pruža nezaboravan vidik na široko otvorenu morsku pučinu južnog Jadrana i otoke Hvar, Korčula, Mljet, Palagruža, Biševo, Vis, Sušac, Kopište, Mrčara, Prežba i dr., a kada je vedro vrijeme vidi se i poluotok Gargano s najvišim vrhom Monte Calvo (1065 m/nv) na talijanskoj obali. S obzirom da na Lastovu ne postoje zmije otrovnice upravo je pješačenje i idealan način boravka u prirodi. Sve pješačke staze su obilježene drvenim putokazima. Time je znatno obogaćena i produžena ljetna turistička sezona na ovom nekada zabranjenom otoku za turiste.
Lastovo i lastovsko otočje iznimne je ljepote i krajobrazne vrijednosti, gustih šuma i plodnih polja, visokih obalnih strmca, kopnenih i podvodnih špilja, rijetkih morskih i kopnenih vrsta i staništa. Godine 2006., Sabor Republike Hrvatske donio je zakon o zaštiti ovog područja i proglasio parkom prirode, ukupne površine 196 km².
Posjetili smo otok Lastovo gdje smo boravili od 9. – 15.8.2008. godine, a kako nam je tamo bilo pogledajte fotografije u galeriji s opisom planinarskih i izletničkih tura.

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora, administrativno pripada Dubrovačko – neretvanskoj županiji. Nalazi se 14 km južno od otoka Korčule, jugozapadno od poluotoka Pelješca i otoka Mljeta, istočno od otoka Sušca i jugoistočno od otoka Visa. Obuhvaća 40,82 km² sa 791 stanovnikom. Proteže se u smjeru istok –zapad, dug je 9,8 km, širok do 5,8 km i visok 417 m. Površina: 46,87 km². Obalna crta: 48,969 km. Najveća naselja na otoku su: mjesto Lastovo – sjedište općine, mjesto Ubli – glavna otočna luka, Pasadur, Zaklopatica i Skrivena luka.
Kraški reljef otoka obiluje špiljama, jamama i rasjedima, a obalne strmice okomito poniru i preko 100 m u dubinu podmorja. Najviši vrh otoka je Hum (417 m/nv).
Zimzelene šume hrasta crnike pokrivaju gotovo pola otoka. Aromatično bilje raste na dijelu lastovskog stjenovitog pejzaža, a naizgled beživotni kameni klifovi staništa su endemičnim primjercima dubrovačke zečine i bjeličaste gromotulje.
Na otoku nema zmija otrovnica ali se mogu sresti zmija stepski guž i otočna endemska gušterica, a kolonije ugroženih vrsta šišmiša kriju se po špiljama i jamama.
Nepristupačne obalne klisure gnijezdišta su pticama od kojih neke žive na otoku, a neke druge tu borave zimi.
Na otoku Lastovu zime su blage i kišne, a ljeta vruća i sušna. Ponekad suša zna da traje i do šest mjeseci. Izoložen je otvorenom moru pa vjetrovi često pušu, međutim iznenadne promjene vremena su rijetke. Zimi se temperatura ne spušta ispod 0º C, a najtopliji mjeseci su juli i august.

Lastovo kroz povijest

Prvi tragovi ljudskog života na otoku pronađeni su u spilji Rača, iz ranog brončanog doba. Slaveni i Neretljani naseljavaju ga u 7. i 8. stoljeću. Zbog stalnih napada na brodove mletačkog dužda Petra Orseola II, dužd osvaja otok i 998. godine potpuno razara naselje, pa preživjeli stanovnici odluče izgraditi grad između brežuljaka, udaljeno od obale, mjesto Lastovo, gdje žive sve do danas. Bizantski car Konstantin VII Porfirogenet, prvi spominje Lastovo sredinom 10. stoljeća. U 13. stoljeću Lastovo je dobrovoljno pristupilo Dubrovačkoj Republici, nakon što je Republika obećala da će se poštovati lastovska autonomija i tradicija. Odlučivanje o vlastitoj budućnosti Lastovo dokazuje statutom koji je usvojen 1310. god.
Godine 1486. Lastovo djelomično gubi svoju samostalnost. Neprekidno ograničavanje otočne autonomije i veći porezi doveli su do pobune 1602. god. Nakon bune Lastovo dolazi pod vlast Venecije, sve do 1606. god. kada je zbog dobre dubrovačke diplomacije vraćen Dubrovačkoj Republici. Sljedeći pokušaj pobune bio je u 1652. god. što je rezultiralo potpunim gubitkom otočne autonomije. Francuzi 1808. god. ukidaju Dubrovačku Republiku, a Lastovo postaje dijelom Francuskog carstva. Britanci preuzimaju otok 1813. god. i njihova vlast traje do 1815. godine, kada otok postaje dijelom Habsburške Monarhije. Austrija donosi napredak, grade se novi svjetionici, pravi se popis stanovništva, definira se imovno stanje, sigurna administracija i porezna uprava označili su novo, bolje doba.
Političke promjene u Europi, Prvi i Drugi svjetski rat, ostavili su Lastovo ovisno o volji privremenih vlasti. Talijanska okupacija Lastova trajala je od novembra 1918. god. do septembra 1943. god. Nakon završetka Drugog svjetskog rata 1945. god. Lastovo postaje dio Narodne Republike Jugoslavije, a 1952. god. Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Republika Hrvatska je proglasila nezavisnost od Jugoslavije 1991. god. Međutim, Jugoslovenska Narodna Vojska nije napustila svoje vojne baze na Lastovu sve do srpnja 1992. god.

Ime otoka

Otoku Lastovo ime su dali grčki pomorci i trgovci koji su iz južnih kolonija, sa svojim proizvodima plovili u zemlju Ilira. Ime Ladesta tj. Ladeston ili Ladoston, Lastovo dobiva zbog sličnosti sa otokom Lado u Jonskom moru. Rimljani su otoku dali svoj latinski naziv – Augusta Insula (Carski otok). U srednjem vijeku ovo ime se pisalo kao Augusta, Lagusta, Lagosta. Slavenski sufiks-ovo u kombinaciji s rimskim oblik Lasta daje današnje ime otoka Lastova.

Grb Lastova

Na grbu su prikazana dva ljekarnika odjevena u crveno s bijelim pregačama, svaki drži po jednu zlatnu posudu i zajednički drže zlatnu stupu i tučak, a iz zaglavlja izlazi zlatno sunce. Likovi ljekarnika predstavljaju svetce Kuzmu i Damjana, zaštitnike mjesta, čiji se likovi pojavljuju već na srednjovjekovnim žigovima općine.

Park prirode “Lastovsko otočje“

Lastovo i lastovsko otočje iznimne je ljepote i krajobrazne vrijednosti, gustih šuma i plodnih polja, visokih obalnih strmca, kopnenih i podvodnih špilja, rijetkih morskih i kopnenih vrsta i staništa. Godine 2006., Sabor Republike Hrvatske donio je zakon o zaštiti ovog područja i proglasio parkom prirode, ukupne površine 196 km².
Park spada u vanjsku skupinu južnodalmatinskih otoka i obuhvaća otoke Lastovo i Sušac te otočja Lastovnjaci i Vrhovnjaci. Lastovsku otočnu skupinu čine 46 otoka, otočića i hridi vrlo razvedene obale, ukupne površine 53 km² i 143 km² morske površine.
Ispod površine mora kriju se razne vrste riba, jastoga, školjki, puževa, spužvi i koralja. Zelene livade morskih cvjetnica i algi se zbog izrazite prozirnosti mora prostiru do velikih dubina.
Podmorje Lastovskog otočja s mnogobrojnim arheološkim nalazištima, skrivenim prolazima i špiljama, raj su za ronioce. Najatraktivnije ronilačke lokacije su seka Drašan na sjeveroistočnoj strani otoka, plićina Petrovac sa zaštićenim podmorskim arheološkim nalazištem, otočić Bijelac koji skriva podvodni prolaz kroz otok, otočić Tajan sa podvodnom špiljom, rt Struga sa zanimljivom florom i stjenovitim odsjecima do 80 m dubine.

Crkvice, kapelice i fumari

Na Lastovu je veliki broj crkvica i kapelica iz različitih vremena a vojna utvrda Kaštel s brda budno pazi na srednjovjekovni gradić Lastovo. Nevidljiv s pučine i skriven u prirodnom amfiteatru, Lastovo čuva riznicu sakralne umjetnosti crkvu sv. Kuzme i Damjana te gotičke, renesansne i barokne kamene kuće do kojih se stiže uskim uličicama i skalinadama (kamene stepenice). Ugođaj cijelom mjestu daju jedinstveni ornamentirani fumari (ukrašeni dimnjaci) koje mještani podižu na obiteljskim ognjištima da bi se međusobno natjecali i hvalili svojim imutkom.

“Lastovski Poklad”

Od narodnih običaja na Lastovu se do danas sačuvao “Lastovski Poklad” koji se tradicionalno izvodi na pokladni utorak za vrijeme karnevala u spomen na stvarni povijesni događaj, a generacije otočana čuvaju ga više od 400 godina i obnavljaju svake zime. Legendu o napadu katalonskih gusara 1390. godine na susjednu Korčulu i o njihovoj molbi za bezuvjetnu predaju Lastovčana, zna svaki otočanin i prenosi se s koljena na koljeno. Nakon karnevalske povorke slijedi spaljivanje “Poklada” – slamnate lutke.

“Lastovo – otok zvijezda”

Slovenski astrografi Mikuz Herman i Andrej Mohar obznanili su i potvrdili 2008. godine da je Lastovo lokacija s najljepšim zvjezdanim nebom u Europi zbog udaljenosti od kopna i svih mogućih zagađenja. Lastovo je već prepoznato među profesionalnim i amaterskim ljubiteljima zvijezda kao izvrsna lokacija za promatranje i astrofotografiju, a prizor milijuna zvijezda, potpuno nevidljivih u urbanim sredinama, koje prekrivaju lastovsko noćno nebo, oduzima dah. U tu svrhu na otoku Lastovu je sva javna rasvjeta zamijenjena ekološkom s 0% emisije prema nebu.