Husrev-begova vrela na Husremovcu

Husrev-begova vrela nalaze se na 890 metara nadmorske visine u blizini sela Dejčići. Čine ih dva jaka izvora vode smještena na strmoj livadi, niže srednjevjekovne nekropole sa stećcima na brdu Zlatarić. Širi prostor na kojem su ovi izvori nosi naziv Husremovac.
Vrela su prema narodnom predanju dobila ime po Gazi Husrev-begu koji se sa vojskom zaustavio da odmore u hladu borove šume na Husremovcu. Bio je vreli ljetnji dan a u blizini nigdje izvora vode. Zbog velikih vrućina koje su već duže vrijeme trajale mnogi su izvori presušili. Gazi Husrev-beg je tada proučio kišnu dovu. Nakon što je završio sa učenjem dove njegov konj koji je bio u blizini privezan i mirno pasao travu udario je više puta kopitom o ledinu i na tom mjestu je potekla voda iz dva izvora, smještena jedan pored drugog. Tako su svi insani i hajvani bili spašeni od žeđi.
Narod u selima ovog lijepog planinskog kraja vjeruje da je voda iz ovih izvora ljekovita. Za gornje vrelo kažu da liječi sve bolesti osim kožnih, a za donje vrelo da liječi samo kožne bolesti.
Planinski masivi Bjelašnice i Treskavice u okolici čine vododjelnicu između Jadranskog i Crnomorskog sliva. Husrev-begova vrela pripadaju Crnomorskom slivu (Ledićki potok – Bijela rijeka – Željeznica – Bosna – Sava – Dunav). Voda iz izvora otiče manjim potokom na kojem je nekada bila vodenica i oko dvjesto metara niže uljeva se u Ledićki potok kao lijeva pritoka.
Na Husrev-begovim vrelima svake godine 2. augusta (Aliđun) održava se tradicionalna narodna manifestacija – teferič. Na livadama oko vrela za vrijeme teferiča odvijaju se kulturne i sportske aktivnosti. Kulturne aktivnosti se odnose na predstavljanje autohtone bjelašničko-treskavičke narodne nošnje. Bira se najbolje obučeni muškarac i žena u narodnoj nošnji, najbolje okićeni konj. Učešće u ovom narodnom veselju uzimaju i brojna kulturno umjetnička društva koja njeguju igre i pjesme bjelašničko-treskavičkih sela. Od sportskih aktivnosti tipa ”narodni višeboj” organizuje se bacanje kamena s ramena, natezanje konopca, skok udalj s mjesta, hrvanje i takmičenje kosaca.

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Selo Dejčići (950 m/nv) nalazi se blizu mjesta Trnovo. Okolina Trnova odlikuje se po planinskim predjelima Treskavice (2086 m/nv), Visočice (1967 m/nv), Bjelašnice (2067 m/nv), Igmana (1647 m/nv) i Jahorine (1916 m/nv) sa prosječnom nadmorskom visinom od oko 900 metara. To je područje poznato po prirodnim ljepotama, čistim planinskim zrakom, mnogobrojnim planinama, riječnim izvorima, tokovima, kanjonima i jezerima, kao i izvanrednim terenima za zimske sportove.

Fondacija za zaštitu Bjelašnice, Igmana, Treskavice i kanjona Rakitnice (Fondacija ”pro-BITR-a”) u više navrata je uređivala Husrev-begova vrela. Nešto niže od izvora bila je podignuta manja vodenica i drveni mostić. Danas je ovo slikovito mjesto zapušteno, na livadama oko vrela mogu se vidjeti otpatci koje neodgovorni izletnici ostave iza sebe a posebno nakon teferiča.

Pristup: Do Husrev-begovih vrela može se pristupiti iz dva pravca. Prvi pravac pristupa vodi iz Sarajeva cestom za Igman i Bjelašnicu pored kamenoloma u Krupcu. Na raskršću u Gornjoj Grkarici skrenuti lijevo i nastaviti preko Donje Grkarice i Prečkog polja u Dejčiće. Dalje od Dejčića nastaviti do Husremovca gdje je parking za automobile (oko 2 km). Ukupno od Sarajeva do Husrev-begovih vrela ovim pravcem je oko 30 km.
Drugi pravac pristupa vodi od raskršća za Pendičiće na magistralnom putu M18 Sarajevo – Foča (1,5 km prije Trnova) sa kojeg treba skrenuti desno i nastaviti preko Brutusa i Dujmovića u selo Lediće. Ukupno od Trnova do Husrev-begovih vrela ovim pravcem je oko 12 km.