Prenj, topografska karta – Zelena glava i drugi vrhovi

Početak geodetske službe na prostorima Bosne i Hercegovine veže se za razdoblje  austrougarske uprave. Tadašnja vlast uspostavlja geodetsku službu sa zadatkom da organizira premjer teritorija, uspostavu katastra zemljišta i izradu kartografskih podloga. Bečki VGI (vojnogeografski institut) na temelju “francjozefske” izmjere 1894. godine izradio je topografsku kartu BiH u razmjeri 1:75.000. Podatke o planinama, nazivu vrhova, spilja, jama, dolina, vrela, potoka i jezera geometri su prikupljali kod mještana u planinskim selima. Nadmorske visine mjerene tadašnjim instrumentima ne razlikuju se puno od današnjih mjerenja. Na nekim kartama načinjene su greške u nazivu – toponimu (grč. tópos = mjesto + ónoma = ime). Ovakvih je grešaka bilo i kasnije skoro na svim dosadašnjim izdanjima karata. Ispravka podataka na topografskim kartama je skup posao i za bogatije zemlje od Bosne i Hercegovine.

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Na gotovo svim topografskim kartama Prenja od prvog izdanja za vrijeme austrougarske uprave, Kraljevine Jugoslavije i SFR Jugoslavije napravljena je cijela jedna zbrka od netačnih podataka u nazivu, lokaciji i nadmorskim visinama za nekoliko vrhova značajnih za povijest planinarstva BiH.
U prilogu su dati isječci topografskih karata na kojima su crvenom bojom označeni sljedeći vrhovi: Zelena glava, Otiš, Mali Otiš, Botini, Velika kapa, Lupoglav, Ovča, Erać, Herać, Kerać, Vidina kapa i Cetina.

Prenj, karta br. 1, R=1:50.000 (1931. god.), vrhovi: Zelena Glava, Otiš, Velika Kapa, Lupoglav, Ovča i Erać

Isječak topografske karte Prenja u razmjeri 1:50.000. Karta je napravljena za vrijeme Kraljevine Jugoslavije na temelju obnove sadržaja originala austrijske izmjere i topografske izmjere, provedena u razdoblju 1929. – 1933. godine u razmjeri 1:100.000 prikazana na 197 listova. Od 1931. godine ta karta se izdaje u razmjeri 1:50.000.
Na ovoj karti pored naziva najvišeg vrha planine Prenj – Zelena Glava, stoje dvije nadmorske visine 2155 m i 2123 m. Vjerovatno se radi o grešci, naime visina od 2155 m je označena na lokaciji gdje je najviša kota u grebenu Botina, a njena nadmorska visina iznosi 2015 m (na karti nije označen naziv grebena i njegova visina). Razlika u nadmorskoj visini između ove dvije kote je cijelih 100 metara!  
Greška je napravljena i kod najvišeg vrha Konjičke Bjelašnice (u masivu Prenja) – Velika Kapa gdje pored naziva stoji nadmorska visina 1820 m. Vrh je visok 2004 m i vjerovatno je pruzeta visina od susjednog nižeg vrha Velika Motika koji je upravo visok 1820 m.
Velika je greška na ovoj karti načinjena i na području vrha Lupoglav (2103 m) gdje je su nazivi dva susjedna vrha zamjenjena, naime tamo gdje stoji naziv Ovča, treba da stoji naziv Erać – najviši vrh Vjetrenih brda, a gdje stoji naziv Erać treba da stoji naziv Ovča.
Osim ovoga pogrešno je locirana dolina Lučine koja je na ovoj karti označena jugozapadno od vrha Lupoglav na mjestu gdje se nalazi Barni do. Prava lokacija Lučina je na sasvim drugoj strani – sjeverozapadno od vrha Lupoglav!

Prenj, karta br. 2, R=1:25.000 (1975. god.), vrhovi: Zelena glava, Otiš, Mali Otiš i Botini

Isječak topografske karte Prenja u razmjeri 1:25.000, izdanje: Vojnogeografski institut, Beograd, 1975. god. Na ovoj karti je ispravljena greška načinjena ranije na TK Prenj u razmjeri 1:50.000 (1931. god.). Najviši vrh planine Prenj – Zelena glava označen je novom nadmorskom visinom 2103 m koja je još uvijek važeća jer nova mjerenja nisu do sada rađena. Također na ovoj karti je izvršena dopuna podataka: označen je natpisom greben Malog Otiša ali bez nadmorske visine njegove najveće kote, ujedno je označen i greben Botini i njegova najveća kota nadmorske visine 2015 m.
Pored ovoga napravljene su i dvije greške u nazivu toponima za dvije doline: istočno od Zelene glave gdje na karti piše Lasni do treba da stoji Vlasni do, a jugoistočno gdje piše Veline bare treba da stoji Velike bare.    

Prenj, karta br. 3, R=1:25.000 (1975. god.), vrhovi: Lupoglav, Ovča, Erać, Vidina kapa, Kerać i Herać 

Isječak topografske karte Prenja u razmjeri 1:25.000, izdanje: Vojnogeografski institut Beograd, 1975. god. Na ovoj karti je ispravljena greška načinjena ranije na TK Prenj u razmjeri 1:50.000 (1931. god.). Lokacija vrhova Ovča i Erać je odgovarajuća u skladu sa podacima iz starije planinarske literature i usmenih kazivanja gorštaka i čobana. Ipak je napravljen veliki propust, dok je vrh Ovča označen nadmorskom visinom (2021 m), nedostaje podatak koliko je visok vrh Erać.
Također na karti prvi put je označen vrh Vidina kapa nadmorske visine 2032 m koji je ranije bio izostavljen, ali je opet napravljen propust jer nije označen vrh Kerać – njegova nadmorska visina i naziv. Ova dva vrha su susjedna i imaju istu nadmorsku visinu a nalaze se u masivu Galić Prenj u kojem je najviši vrh Herač (2042 m).

Prenj, karta br. 4, R=1:25.000 (1975. god.), vrh Velika kapa

Isječak topografske karte Prenja u razmjeri 1:25.000, izdanje: Vojnogeografski institut Beograd, 1975. god. Na ovoj karti je ispravljena greška načinjena ranije na TK Prenj u razmjeri 1:50.000 (1931. god.). Pored naziva vrha Velika kapa umjesto ranije nadmorske visine 1820 m sada stoji nova visina 2004 m.  Razlika u nadmorskoj visini iznosi cijelih 184 m, što se smatra velikim propustom u radu geometara i kartografa.  

Prenj, karta br. 5, R=1:75.000 (1894. god.), vrh Cetina

Isječak topografske karte Prenja, izdanje Bečkog VGI (vojnogeografskog instituta) u razmjeri 1:75.000, sekcija Jablanica und Poklecani. Karta je izrađena 1894. godine na temelju “francjozefske“ izmjere (1869. – 1887. god.). Na ovoj karti vrh Cetina je označen nazivom Cetinje nadmorske visine 1992 m.
Zatim, sjeverno od Cetine, naziv vrha Litokin grad (933 m) je pogrešan i treba da stoji Letukin grad, naime ovaj vrh nosi ime po obitelji Letuka iz sela Tretište u dolini rijeke Bijele podno Cetine. Također Izgorela gruda, 500-metarska stijena, među četiri najviše stijene u BiH označena je na pogrešnoj lokaciji na koti 1279 m, a njen naziv treba da stoji južnije na koti 1835 m.

Prenj, karta br. 6, R=1:25.000 (1975. god.), vrh Cetina

Isječak topografske karte Prenja u razmjeri 1:25.000, izdanje: Vojnogeografski institut Beograd, 1975. god. U odnosu na raniji naziv na TK Prenj u razmjeri 1:75.000 (1894. god.) vrh Cetinje je preimenovan u Cetina, i njegova nova nadmorska visina sada iznosi 1991 m – svega 1 m manje od ranije visine.
Na ovoj topografskoj karti pogrešno je ucrtana staza ispod Izgorele grude i Burinog klisa do lov. kć. Milanova koliba. Nisu ucrtane sljedeće staze: od čatrnje na Gvozdinama do lov. kć. Milanova koliba; od lov. kuće Vidrine grude ispod Cetine do lov. kć. Milanova koliba; od lov. kć. na Crnim kosama preko Grede do lov. kć. Milanova koliba; od lov. kć. Vidrine grude preko Uborka do Grede; od lov. kć. Milanova koliba preko Požita do Gladišta (ispod Velikog Prenja).
Zatim, sjeverno od Cetine, naziv vrha Letokin grad (915 m) je pogrešan i treba da stoji Letukin grad. Također markantna stijena Izgorela gruda nije nikako označena a zapadno od stijene (tj. Velike jame) stoji naziv koji dovodi u zabludu: Nagorjela kosa!?  

Prenj, karta br. 7, autor ing. Jovo Popović, 1935. god.

Na karti Prenja u knjizi “Kroz planine Bosne i Hercegovine“, autora ing. Jove Popovića, str. 122 – 123 (izd. Sarajevska planinarska društva, 1935. god.) nije upisan naziv najvišeg vrha planine Zelena glava, stoji samo oznaka nadmorske visine – kota 2123 m. Također naziv vrha Otiš na ovoj karti je označen kao Ortiš (2097 m), naziv vrha Cetina je Cvitinje (1992 m), a naziv vrha Veliki Prenj / Has označen je kao Prenj (1916 m).
U knjizi “Planine Prenj i Čvrsnica“, autora prof. dr. Ljube Mihića (izd. 1973. god.) u prilogu je stavljena karta u razmjeri 1:100.000 koja je loše odštampana i teško čitljiva, iz tog razloga ovdje nije prikazana.
Na kraju treba spomenuti i knjigu “Planinarski zapisi“, autora Drage Šefera, str. 114 – 117 (izd. 1985. god.). Autor je u jednoj od svojih priča o Prenju preimenovao vrh Cetina u Cvitnja.


Naslovna slika: Zelena glava – najviši vrh planine Prenj

4 komentara na “Prenj, topografska karta – Zelena glava i drugi vrhovi

  1. Ne listam često “stranice po internetu” zbog nedostatka vremena, ali ovakvi tekstovi gos. Brace Babića su uvjek zanimljivi i intrigantni. Meni je ova elaboricija proširila neka moja znanja i razjasnila neke od nedoumica. Riječi pohvale za autora koji je ostao privržen “Planinama” na sveobuhvatan načina, praktično i teoretski!

    Liked by 1 osoba

  2. Ja cijenim tvoj značajan doprinos u planinarstvu ! Nastavi nas i dalje oboćivati sa svojim velikm znanjem iz ove oblasti. Hvala tebi za uloženi trud !

    Liked by 1 osoba

Komentariši