Mnoge prirodne ljepote u planini prođu nezapaženo, skrivene od naših očiju jer uglavnom hodamo uređenim i označenim planinarskim stazama. Napustimo li ovakve staze i krenemo li u vlastito istraživanje planinskih predjela možemo naići na nevjerovatna djela koja je stvorila Majka Priroda.
Kao rijedak geomorfološki fenomen u planini svojim atraktivnim izgledom privlače pažnju kamenita vrata i okna koja narod najćešće naziva “šuplja vrata“ ili “okno“.
Ove geološke tvorevine nalaze se u teško pristupačnim i krševitim stijenama do kojih najlakše mogu pristupiti planinari i njihovu ljepotu zabilježiti svojim fotografskim aparatom.
Fotografije sa opisom pristupa do kamenitih vrata i okna, koje sam obišao na mnogim planinama, ovdje će biti objavljene u narednih nekoliko nastavaka.
Sadržaj (5. dio):
– Fagaras planine, okno Zmajev prozor (2175 m/nv)
– Lebršnik, okno Šupljika u Košarama (1661 m/nv)
– Velež, okno u Botinu (1965 m/nv)
– Julijske Alpe, okno u Montažu (2753 m/nv)
– Čvrsnica, okno Hajdučka vrata na Strmenici (2000 m/nv)
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Fagaras planine, okno Zmajev prozor (2175 m/nv)
Okno se nalazi u Fagaras planinama (Munții Făgăraş) koje su dio planinskog lanca Južni Karpati (Carpaţii Meridionali) na jugu Rumunjske. Okno nosi naziv Zmajev prozor (Fereastra Zmelior). Smješteno je na visokom i eksponiranom stjenovitom grebenu (2175 m/nv).
U neposrednoj blizini okna je raskrižje planinarskih staza. Lijevo od okna staza vodi u planinarski dom Cabana Podragu (2136 m/nv) i prolazi kroz četiri ledničke doline, te preko dva visoka prijevoja (sedla). Desno od okna staza vodi eksponiranim stjenovitim grebenom, poznatom po nazivu “Tri koraka do smrti“ (La Trei Pași de Moarte), na kojem je postavljeno osiguranje sa klinovima i lancima. Priječenjem ovog i još nekoliko drugih, također visokih i eksponiranih grebena, stiže se na tri izuzetna vrha: Mircii (2461 m/nv), Viştea Mare (2527 m/nv) i Moldoveanu (2544 m/nv) – najviši vrh južnih Karpata i ujedno Rumunije.
Najpovoljniji pristup do okna je planinarskom markiranom stazom od jezera Bâlea (2034 m/nv), 4 sata i 30 minuta hoda.
Lebršnik, okno Šupljika u Košarama (1661 m/nv)
Okno Šupljika se nalazi u maloj i uskoj dolini Košare koja je sa tri strane zatvorena strmim i krševitim vrhovima: Košare (1838 m/nv), Krvavica (1874 m/nv) i Kuk (1817 m/nv). Na sjevernoj strani dolina je otvorena i njome protiče potok, koji sa još nekoliko potoka i izvora na Škiljevića poljani formiraju rijeku Sutjesku.
Najpovoljniji pristup do okna je od planinarskog doma u Papinom dolu (1443 m/nv) za oko 1 sat i 30 minuta hoda. Pristup do okna nije markiran i za orijentaciju koristiti TK BiH, sekcija Lebršnik, R=1:25.000, VGI Beograd 1975. god.
Do planinarskog doma u Papinom dolu stiže se makadamskom cestom, od Čemerna oko 8 km. Dom je pod upravom PD “Volujak“ Gacko. Od pl. doma mogu se napraviti izazovne ture i usponi na najviše vrhove triju planina planinarskim markiranim stazama:
– Lebršnik, vrh Orlovac (1985 m/nv), 2 sata;
– Volujak, vrh Velika Vlasulja (2336 m/nv), 3 sata;
– Bioč, vrh Veliki Vitao (2397 m/nv), 5 sati hoda.
Zanimljive su i druge pl. ture i usponi:
– Lebršnik, vrh Kuk (1817 m/nv), 1 sat i 30 minuta i vrh Vilina pećina (1859 m/nv),
3 sata;
– Volujak, vrh Veliki Oštrikovac/Studenac (2296 m/nv), 3 sata i vrh Badnjine (2243 m/nv), 4 sata;
– Jagodino jezero 30 minuta i Stabanska jezera, 2 sata hoda.
Velež, okno u Botinu (1965 m/nv)
Okno se nalazi u bizini Vilinog guvna (1900 m/nv) na južnoj strani grebena u kojem se ističe najviši vrh Veleža – Botin (1965 m/nv). Na Veležu je nekad davno bilo svetilište posvećeno bogu Velesu po kojem je planina dobila ime. Veles je u slavenskoj mitologiji bog zemlje i voda, gospodar podzemlja u kojem vlada carstvom mrtvih; povezivan je sa magijom, prijevarom, zmajevima, stokom, glazbenicima i bogatstvom.
Velež je poznat po impresivnom stjenovitom grebenu, najdužim u planinama BiH (oko 14 km). Ovaj moćni greben se proteže istočno od Mostara (oko 8 km udaljen) na kojem se nalaze mnogi visoki vrhovi na pravcu: Brasina (1897 m) – Bubreg (1851 m) – Teleća Lastva (1903 m) – Jaram (1823 m) – Mali Botin (1913 m) – Botin (1965 m) te dalje nizom bezimenih vrhova visokih od 1800 – 1900 m sve do vrha Ćaba / Velika Velež (1753 m) i Bubreg / Mala Velež (1472 m) nakon kojih se strme padine Veleža obaraju u Nevesinjsko polje kod mjesta Nevesinje (896 m/nv). Sjevernu stranu grebena čine litice visoke od 200 – 400 metara, u kojima su alpinisti ispenjali mnoge penjačke smjeri. Na južnoj strani Veleža padine su obrasle rijetkom listopadnom šumom koje završavaju u prostranu visoravan Podvelež.
Najpovoljniji pristup do okna i na vrh Botin je planinarskom markiranom stazom iz sela u Podveležu ili iz sela Kokorine i od Bakraćuše na cesti Mostar – Nevesinje. Na usponu bilo kojim pravcem je potrebno 4-5 sati hoda u jednom smjeru. Uobičajeni pristup na vrh Botin je planinarskom markiranom stazom iz sela Gornji Kružanj – zaseok Avlije (u Podveležu). Vrh Botin je kontrolna tačka Visokogorske hercegovačke planinarske transverzale Velež – Prenj – Čvrsnica – Čabulja (otvorena 1975. god.).
Napomena: reljef na grebenu i južnim padinama Veleža je izrazito surov, oštrih stijena, širokih pukotina, mnogim vrtačama i škrapa te dubokih jama. Velež je bezvodna planina i na usponu ka Botinu i drugim vrhovima osim nekoliko vrela, bunara i čatrnja snabdjevanje vodom je ograničeno.
Sa vrhova Veleža kada je vedro vrijeme pružaju se široki vidici na mnoge planine u Hercegovini i Bosni, a na jugu vidi se poluotok Pelješac, otok Mljet i otok Korčula u Dalmaciji.
Julijske Alpe, okno u Montažu (2753 m/nv)
Okno se nalazi na 2587 m/nv u zapadnim Julijskim Alpama u masivu Poliških vrhova na području Italije. Okno se najbolje vidi sa planinarske markirane staze koja vodi na Montaž / Jôf di Montásio (2753 m/nv), najviši vrh u ovom masivu i ujedno drugi po visini nakon Triglava (2864 m/nv) u Sloveniji.
Zanimljivo je spomenuti kako je jednom prilikom poznati alpinist i pisac dr Julius Kugy (1858 – 1944. god.), otvoreno priznao, da mu je od svih planina i vrhova, na koje se popeo u Alpama, najviše pri srcu poglavar zapadnih Julijskih Alpa – vrh Montaž. U svom najznamenitijem djelu “Iz života planinara“ (“Iz življenja gornika“), u jednom poglavlju opisao je s velikim ushićenjem Montaž kao najmoćniji vrh koji je ikada vidio i uporedio ga sa drugim također moćnim vrhovima u Julijskim Alpama, za koje kaže: “Triglav je najveći i najbolji, Škrlatica najdivlja, Jalovec najstrmiji, Mangart najslikovitiji, Razor više od odličnog, Viš najblistaviji, Kanin najkoloritniji“.
Najpovoljniji pristup do okna i vrha Montaž je iz ski-centra Sella Nevea do kojeg se stiže preko Nevejskog prijevoja asfaltiranom uskom cestom koja se uspinje na visoravan Pecol, sa prostranim pašnjacima i mnogim stočarskim nastambama. Od parkinga (1502 m/nv) nastaviti cestom (zatvorena za javni saobraćaj) oko 20 minuta hoda do Refugio Giacomo di Brazza (1660 m/nv), male planinarske kuće sa čije se terase pruža divan pogled na mnoge vrhove u masivu Visokog Kanina / Monte Canin Alto (2587 m/nv).
Od navedene pl. kuće započinje uspon planinarskom markiranom stazom koja je na eksponiranim mjestima kroz stijenu osigurana sajlama i klinovima. Na usponu najveći izazov pretstavljaju 60-metarske visoke “Pipanove ljestve” (Scala Pipan) sa kojih se najbolje vidi okno. Željezne ljestve su postavljene 1963. godine (na slici lijevo od okna). Za vrijeme uspona moguće je iz blizine vidjeti divokoze koje sa zanimanjem prate planinare na usponu ka vrhu. Za uspon na Montaž potrebno je koristiti komplet za samoosiguranje i kacigu. Sveukupno uspon i silazak sa vrha traje 6 sati i 30 minuta hoda.
Čvrsnica, okno Hajdučka vrata na Strmenici (2000 m/nv)
Okno Hajdučka vrata nalazi se u istočnom dijelu hercegovačke planine Čvrsnice. Smješteno je na nadmorskoj visini od 2000 m u stjenovitom grebenu na samom izlazu iz Strmenice. Okno je oblika velikog kamenog prstena, promjera oko 5 m.
O ovom jedinstvenom geomorfološkom obliku u našim planinama postoji legenda koja govori kako su u davno Osmansko doba kroz okno prolazili hajduci iz družine harambaše Mijata Tomića da bi time navodno postali neranjivi, i po tome je dobilo ime – Hajdučka vrata ili Mijatov prolaz. Najstariji poznati naziv za okno je Šuplja stijena. Kako god ga zvali čobani, lovci ili planinari, okno svojom jedinstvenom ljepotom privlači mnoge posjetioce i najpoznatiji je simbol planine Čvrsnice. Hajdučka vrata su proglašena spomenikom prirode Bosne i Hercegovine (od 1985. god.).
Od Hajdučkih vrata pruža se širok pogled na romantičnu dolinu Divu Grabovicu, čuvene Mezića stijene i Veliki Kuk, vrletne vrhove Mali i Veliki Medvjed te slikoviti greben Pesti brda – Ploča u masivu Velike Čvrsnice, te na susjedne planine Prenj, Velež i Čabulju. U blizini nalaze se jezero Crvenjak (1970 m/nv) i vrh Trinača (2038 m/nv), udaljeni svega 10-15 minuta hoda od Hajdučkuh vrata.
Do Hajdučkih vrata može se pristupiti planinarskim markiranim stazama iz sljedećih pravaca:
– Od sela Diva Grabovica (250 m/nv): lov. kuća Žlijeb – lov. kuća Tise – Strmenica 5 sati; – Od Bunara (1000 m/nv): Ploča – Crepulja – V. Oštrovača – Trinača 4 sata i 30 minuta;
– Od Vitlenice (1450 m/nv): Vala – Zaglavlje – Prigoni – jezero Crvenjak 4 sata;
– Od pl. doma Vilinac (1900 m/nv): Prigoni – jezero Crvenjak 1 sat hoda.
Napomena: Sva četiri pravca pristupa se sastaju u neposrednoj blizini Hajdučkih vrata na raskrižju pl. staza kod Čavčije jame koja u prvi mah nije uočljiva i predstavlja opasnost za sve prolaznike, posebno u lošim vremenskim uvjetima kada je magla i snijeg jer nije obilježena tablom za upozorenje.
Naslovna slika: Julijske Alpe, okno u Velikom Triglavu (2864 m/nv)
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 