Šatorsko jezero se nalazi u središnjem masivu Šator-planine, na zapadu Bosne i Hercegovine. Jezero je smješteno u prostranoj uvali na nadmorskoj visini 1488 m. Okruženo je sa južne i istočne strane vrhovima visokim preko 1800 m nadmorske visine. Jedno je od najvećih i najljepših jezera u bosanskohercegovačkim planinama. Ledenjačkog je porijekla. Elipsastog je oblika, dugoNastavi čitati “Šatorsko jezero na Šator-planini”
Category Archives: Legende
Kameni most u Varešu
Kameni most u Varešu na rijeci Stavnji sagrađen je između 16. i 17. stoljeća. Za ovaj most se veže legenda o djevojci i momku koji su svoje mlade živote izgubili na mjestu gdje i danas stoji ovaj most. Legenda kaže kako se dvoje mladih Anka i Akif zaljubiše jedno u drugo. Odlučiše da se uzmuNastavi čitati “Kameni most u Varešu”
Carev Do na Magliću
Ovo je jedna stara čobanska priča vezana za Carev Do. Nekad davno su čobani iz sela Mratinja izabrali jednoga između sebe da im bude predvodnik. Bio je to najjači i najspretniji momak od sviju njih. Svi čobani su ga poštovali. Kako je osjetio da mu raste moć, taj se momak bio toliko osilio te počeoNastavi čitati “Carev Do na Magliću”
Tresla se tresla Treskavica
Čobani na Treskavici pričaju kako se jednom davno cijela planina tresla nekoliko dana za redom. Potres je trajao sve dok voda iz unutrašnjosti planine nije izbila na jugozapadnoj strani Treskavice u selu Vrhovina na 1200 m nadmorske visine. U tom selu i danas teče voda iz nekoliko jakih vrela koja formiraju izvorišnu čelenku Vrhovinske rijeke.Nastavi čitati “Tresla se tresla Treskavica”
Gospa od Škrpjela – “Zavjetni otok pomoraca”
Gospa od Škrpjela je umjetni otočić pred mjestom Perastom u Boka kotorskom zaljevu na kojem se nalazi crkva. Smatra se najznačajnijim svetištem istočnog dijela Jadrana. Otok i crkva podignuti su u znak zahvalnosti Gospi za ozdravljenje jednog od dvojice braće ribara iz obitelji Mortešići koji su još 1452. godine, na hridi (škrpjeli) našli sliku BogorodiceNastavi čitati “Gospa od Škrpjela – “Zavjetni otok pomoraca””
Husrev-begova vrela na Husremovcu
Husrev-begova vrela nalaze se na 890 metara nadmorske visine u blizini sela Dejčići. Čine ih dva jaka izvora vode smještena na strmoj livadi, niže srednjevjekovne nekropole sa stećcima na brdu Zlatarić. Širi prostor na kojem su ovi izvori nosi naziv Husremovac.Vrela su prema narodnom predanju dobila ime po Gazi Husrev-begu koji se sa vojskom zaustavioNastavi čitati “Husrev-begova vrela na Husremovcu”
Svatovsko groblje na Morinama
Na visoravni Morine, udaljenoj dvadesetak kilometara od Nevesinja na starom karavanskom putu za Ulog i Kalinovik, nalazi se nekropola stećaka koju je narod u ovom zabačenom planinskom kraju nazvao imenom “Svatovsko groblje“. O tom groblju postoje tri legende a najčešće se pripovjeda ova koja govori o svađi između Ali-bega Ljubovića iz Odžaka kod Nevesinja iNastavi čitati “Svatovsko groblje na Morinama”
Blagajska tekija na Buni
Za Blagajsku tekiju na Buni vežu se dvije legende. Prema prvoj legendi, koju narod priča u Blagaju, za vrijeme vladavine Osmanlija, pred sami sumrak jašući na bijelom konju kroz čaršiju je prošao starac duge sijede brade, odjeven u zelenoj odori i sarukom (šalom) na glavi. Otišao je prema vrelu Bune. Ljudi su upravo tada klanjaliNastavi čitati “Blagajska tekija na Buni”
Vilino guvno na Orjenu
Vilino guvno je izbrazdani kameni plato na planini Orjen. Nalazi se na južnim padinama vrha Subre (1679 m/nv). Guvno je elipsastog oblika, sačinjeno od kompaktnog krečnjaka i odvojeno dubokim usjekom od okolnog područja. To je surovi planinski predjel gdje preovladava ljuti krš, prepun dubokih jama i škrapa, koji ljudska mašta teško može dočarati. Ipak ovajNastavi čitati “Vilino guvno na Orjenu “
Vrh Džamija na Visočici
Po narodnom predanju u davnoj prošlosti hercegovački stočari – Humljani, obavljali su jedan neuobičajen mistični obred jedinstven u našim planinama. Naime, oni su na najvišem vrhu Visočice ostavljali kriške sira u znak zahvalnosti što im je ova planina pružila izdašnu ispašu za stoku. Obred se obavljao na kraju svake ljetne sezone i potiče iz drevnihNastavi čitati “Vrh Džamija na Visočici “
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 