Planina Perun se nalazi oko 50 km sjeverno od Sarajeva, smještena je između Vareš-Majdana i Kraljeve Sutjeske. Ime je dobila po Perunu koji je u slavenskoj mitologiji bio bog groma i munje (gromovnik), vrhovno božanstvo u panteonu slavenskih bogova.
Perun spada u red nižih bosanskohercegovačkih planina zbog svoje skromne nadmorske visine. Najviši vrh Peruna je Karasovina (1472 m/nv) i ujedno je najviši vrh u Zeničko-Dobojskom kantonu.
Perun je pitoma planina sa predivnim pejzažima. U ljetnom periodu pruža prijatnu šetnju stazama u hladovini crnogoričnih šuma. U zimskom periodu tereni u vršnoj zoni planine su pogodni za turno skijanja i bordanje. Inače, ovu planinu osim planinara često posjećuju biciklisti i motociklisti a pogodne su i ture terenskim vozilima po šumskim cestama. Jedna od posebnih atrakcija je doživljaj iz “ptičje perspektive” u letjelici za paraglajding sa certificiranim pilotom. Preko Turist info-centra u Varešu mogu se iznajmiti i bicikli za mountain bike vožnje.
U središnjem području Peruna smješten je planinarski dom “Javorje” (1228 m/nv), idealno mjesto za odmor svakome ko se odluči da posjeti Perun. Dom se nalazi svega sat i po hoda obilježenim planinarskim stazama iz Vareš-Majdana ili iz Vareša.
Perun je atraktivna destinacija sa velikim potencijalom za razvoj planinskog turizma.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Vareš-Majdan
Vareš-Majdan (783 m/nv) je rudarsko naselje koje se nalazi oko 2 km prije Vareša, smješteno je na cesti Breza – Vareš. U popisu Bosanskog Sandžaka iz 1489. godine opisano je naselje Kralupi kao odvojeno mjesto od Vareša koje se nalazilo na području današnjeg Vareš-Majdana. Mjesto je bilo poznato po tadicionalnoj proizvodnji željeza.
Planinarstvo i izletništvo – povijest
Prvo planinarsko društvo u Varešu osnovano je 1926. godine pod nazivom “Kosmos”. Najpoznatija izletišta tadašnjih planinara bila su upravo na Perunu, Ponikavama i Krečanama. U periodu od 1933. – 1936. godine sagrađen je prvi planinarski dom na Perunu. Objekat doma bio je sagrađen u tirolskom stilu. Početkom Drugog svjetskog rata dom je zapaljen. Nakon završetka rata u Varešu je osnovano novo planinarsko društvo pod nazivom “Perun”. Godine 1952. godine članovi ovog društva sagradili su novi pl. dom na lokaciji Javorje po kojoj je pl. dom dobio ime. Planinarski dom “Javorje” je smješten na nadmorskoj visini od 1295 m.
U kronologiji razvoja planinarstva Vareša vrijedi spomenuti:
– 1936. god. Otvoren prvi planinarski dom na Perunu;
– 1952. god. Sagrađen novi pl. dom “Javorje” na Perunu;
– 1978. god. Počela sa radom Škola skijanja;
– 1982. god. Postavljen ski-lift na Perunu;
– 1985. god. Pušten u rad ski-lift na Ponikvama;
– 2013. god. Uspostavljena Vareška transverzala ”Zvjezdane staze”.
Planinarski dom “Javorje” (1295 m)
Najbolji pristup do pl. doma je iz Vareš-Majdana pravcem preko Male i Velike Upine. Planinarska staza je okružena gustom jelovom i borovom šumom. Do pl. doma je potrebno ukupno 1 sat i 30 minuta hoda planinarskom markiranom stazom. Također može se pristupiti i iz pravca Vareša planinarskom markiranom stazom preko Rajčevca. Domaćom kuhinjom, zdravom hranom i čistom planinskom vodom bit će počašćen svaki gost, koji ima i mogućnosti korištenja roštilja u krugu pl. doma kao i druge usluge po želji posjetilaca i dogovoru sa domaćinom. Pl. dom je kapaciteta 42 ležaja.
Uspon na najviši vrh Peruna – Karasovina (1472 m/nv)
Od planinarskog doma ”Javorje” do Karasovine – najvišeg vrha planine Perun potrebno je oko 45 minuta hoda. Zanimljivo je spomenuti da na topografskoj karti R=1:25.000 stoji sasvim drugačiji naziv za ovaj vrh koji glasi: Karasanovina i da se nalazi oko 300 m istočno u odnosu na mjesto gdje je na kamenoj piramidi postavljena ploča sa nazivom Karasovina. Vrijedi spomenuti da stariji planinari ovaj vrh također drugačije nazivaju koji glasi: Karahasanovina.
Sam vrh je okružen šumom i iz tog razloga je pogled na okolne planine ograničen, ali se npr. prilikom povratka u pl. dom može obići vidikovac Popov Smet (1401 m/nv), s kojega se pruža pogled na planine središnje Bosne (Budoželjska pl., Čemerska pl., Zvijezda), ali i dalje (Trebević, Jahorina…). Karasovina je najviši vrh u Zeničko-Dobojskom kantonu.
Vareška transferzala ”Zvjezdane staze”
Vareška transferzala ”Zvjezdane staze” predstavlja višednevnu izazovnu pješačku turu koja pruža učesniku jedinstvenu priliku da bolje upozna šire područje vareškog kraja, Zvijezde, Peruna i Buduželjske planine. Transferzalu je 2013. godine uspostavio KES ”Perun – Va” koji je ujedno i izdavač Dnevnika transferzale. U Dnevniku su prikazane fotografije i karta sa lokacijama koje obilaznik treba da posjeti. Transferzala ima ukupno 20 KT gdje je postavljen pečat / žig sa kojim obilaznik ovjerava kontrolnu tačku u Dnevniku.
Transferzala povezuje mnoga zanimljiva mjesta kao što su vrh Karasovina (1472 m) na Perunu – najviši vrh u Zeničko-Dobojskom kantonu, Stari kraljevski grad Bobovac (807 m), dovište na Karićima – Hajdar dedina džamija (1129 m), vrh Budoželj (1254 m) – najviši vrh Budoželjske planine, vrh Zvijezda (1349 m) – najviši vrh planine Zvijezde i selo Gornje Očevlje (800 m) gdje se na riječici Očevlji nalaze kovačnice na vodeni pogon u kojima se željezo kuje na tradicionalni, stari način (predindustrijski).
Jezero Smreka
Jezero Smreka se nalazi između Vareš-Majdana i Vareša. Ime je dobilo prema istoimenoj lokaciji nekadašnjeg površinskog kopa u kojem se vršila eksploatacija željezne rude. Ostatak je to površinskog rudarskog kopa koji je napušten za vrijeme rata u BiH 1990-ih, nakon čega se to mjesto prirodnim putem napunilo vodom iz podzemnih izvora. Iz tog razloga je ovo jezero dobilo još jedan naziv: “0” (“Nula”), što je početna razina koja je određivala dubinu površinskog kopa. Jezero je dugo oko 600 m, široko oko 300 m i duboko do 100 m. Jezero je poribljeno pastrmkom i koristi se za ribolov.
Priče i mitovi o Perunu
Slavenski narodi vjerovali su u različita božanstva, a bog gromova i munja Perun smatra se vrhovnim bogom slavenskog panteona. Vlada živim svijetom boraveći u utvrdi na najvišoj grani stabla života. Njegova supruga je božica plodnosti i zaštitnica žena Mokoš. Ona je mati vlažna Zemlja i žarko Sunce. Perunova kći Morana predstavlja božicu prirode.
Perun se prikazuje kao grubi crvenokosi čovjek, a simbolizira ga orao koji sjedi na grani hrasta i promatra svijet. Vodeni bog podzemlja Veles njegov je neprijatelj koji živi u korijenju stabla života i simboliziran je zmijom.
Najznačajniji mit slavenske mitologije je borba između Peruna i Velesa koji krade Sunce – Mokoš i odvodi je u podzemni svijet gdje ona provede jednu polovinu godine. Perun progoni Velesa svojim munjama i gromovima te ga protjera u podzemlje kako bi vratio Mokoš i ponovno uspostavio red. Mit se ponavljao svake godine u kružnom ciklusu prema kretanju Sunca i godišnjim dobima.
Morana – božica osvete i smrti
Božica osvete i smrti Morana kći je Peruna, vrhovnog boga slavenskog panteona, a predstavlja božicu prirode. U početku je mlada djevojka i nevjesta, zatim postaje osvetnica i na kraju, kada dolazi zima, pretvara se u samu Smrt.
Morana se zaljubljuje u boga plodnosti i vegetacije Jarila, ne znajući da joj je brat kojega je Perunov suparnik Veles ukrao iz kolijevke, odveo u podzemni svijet i odgojio kao svoga sina. Njihovu svadbu naviješta kukavica, a Moranina braća za dar joj kuju zlatni vijenac, prsten i ključ koji otvara grad. Kada je Jarilo iznevjeri, Morana naređuje svojoj braći da ga ubiju te se on vraća natrag u pozemni svijet i ponovno se oživljava neprijateljstvo između Peruna i Velesa.
Cijela priroda tuguje, vene i smrzava se, stiže zima. Morana postaje opasna, stara božica tame i leda postupno postajući sama Smrt. Mit se ponavlja svake godine, dolaskom proljeća u Morani nestaje zloća i tada se ponovno pojavljuje u liku prekrasne djevojke. Čempres (Cupressus sempervirens) je zimzelena biljka iz porodici čempresovki. Simbol je tuge i često raste na grobljima u blizini grobova.
Naslovna slika: Najviši vrh Peruna – Karasovina (1472 m/nv)
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 