Čobani na Treskavici pričaju kako se jednom davno cijela planina tresla nekoliko dana za redom. Potres je trajao sve dok voda iz unutrašnjosti planine nije izbila na jugozapadnoj strani Treskavice u selu Vrhovina na 1200 m nadmorske visine. U tom selu i danas teče voda iz nekoliko jakih vrela koja formiraju izvorišnu čelenku Vrhovinske rijeke. Rijeka je dobila ime po selu gdje izvire a planina po velikom potresu koji se tada dogodio.
Vrhovinska rijeka pripada jadranskom slivu i na svom toku ka Neretvi prima veliki broj potoka i potoćiča. Nizvodno od sela Hotovlje mijenja ime u Hotovska rijeka, a od sastavaka sa Graiseljičkom rijekom formira Jezernicu. Rijeka Jezernica na pojedinim mjestima prolazi kroz duboki kanjon. Uljeva se u Neretvu kao desna pritoka na 565 m nadmorske visine. Od izvora u selu Vrhovina do ušća u Neretvu ukupna dužina vodotoka je oko 12 km a visinska razlika iznosi 635 m.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Malo je koja planina u Bosni i Hercegovini bogata izvorima vode kao Treskavica. Živih izvora i vrela po Treskavici ima na sve strane, u njenom središtu i u podnožju planine koji formiraju mnoge potoke i rijeke. Masiv Treskavice u hidrografskom smislu predstavlja glavno razvođe između Crnog mora i Jadranskog mora. U njenom podnožju izbijaju snažna vrela iz kojih nastaju veći potoci i rijeke: Godinjski potok, Hrasnički potok, potok Studenica, Vrhovinska rijeka (Hotovska rijeka / Jezernica), Graiseljička rijeka, vrelo Krupac (pritoka Neretve), Ljuta (Dindolska rijeka / Repište), Rakitnica, Bijela, Hrasnica, Željeznica i Bistrica.
Zanimljivo je spomenuti vrela na Baricama (oko 300 m, sjeverno od vrha Barice) i vrela Bijele vode (oko 200 m, istočno od vrha Ćaba) koja su smještena na nadmorskoj visini od čak 2000 m i kad su ljeti najveće vrućine nikad ne presuše.
Ušljiva vrela
Ušljiva vrela se nalaze u središnjem dijelu Treskavice, sjeverno od Ćabenskih stijena na 1850 metara nadmorske visine. Voda izbija ispod stjenovitih odlomaka iz nekoliko vrela i nakon kratkog toka ubrzo ponire u pravcu Bijelog jezera (jugoistočno od vrela).
Po narodnom predanju na ovim su vrelima nekada davno čobani prali svoju odjeću, ogrtače (gunjeve), hlače i čarape napravljeni od ovčije vune kako bi se riješili ušiju (vaške). U dodiru sa jako hladnom vodom vrela ovi insekti (paraziti) istog trena bi se smrznuli i uginuli. Po tome su ova vrela dobila ime Ušljiva vrela. Temperatura vode ovog izvora mjerena jednog ljetnog dana u podne, iznosila je samo 1,5° C.
Pristup: Ušljiva vrela su na trasi markirane planinarske staze koja sa Velikog jezera vodi na najviši vrh Treskavice – Ćaba (2086 m/nv), pravcem preko Hercegovačkih vrata i Prezide. Od Ušljvih vrela može se pristupiti markiranom planinarskom stazom na Konjska vrela, pravcem pored Bijelog jezera.
Konjska vrela
Konjska vrela se nalaze u središnjem dijelu Treskavice, u podnožju sjeverne strane Klekove glavice na 1750 metara nadmorske visine. Voda izbija ispod velike stijene iz nekoliko vrela i nakon kratkog toka ubrzo ponire u pravcu Buca glavice (sjeverno od vrela). Na širem prostoru poviše Konjskih vrela u podnožju prijevoja Suha lastva nalaze se još nekoliko vrela koja nakon kratkog toka poniru, sezonskog su karaktera, krajem ljeta i početkom jeseni presuše, u periodu topljenja snijega jako su izdašna.
Ime vrela nam kazuje da su ovdje nekada davno rado dolazili konji da se napoje vodom jer im je godila organizmu, vjerovatno zbog nekih mineralnih sastojka koja u sebi sadrži ova voda. Temperatura vode ovog izvora mjerena jednog ljetnog dana u podne, iznosila je samo 2,5° C.
Pristup: Konjska vrela su na trasi markirane planinarske staze koja sa prijevoja na Šišanu vodi na najviši vrh Treskavice – Ćaba (2086 m/nv), pravcem preko Suhe lastve i Ćabenskih stijena. Od Konjskih vrela može se pristupiti markiranom planinarskom stazom na Ušljiva vrela, pravcem pored Bijelog jezera.
Ždrebanovo vrelo
Ždrebanovo vrelo se nalazi na sjevernoj strani Treskavice, poviše Kućara na 1719 metara nadmorske visine. Voda izbija u podnožju Prohinog Smjeta iz dva izdašna vrela i nakon kratkog toka ubrzo ponire u duboku vrtaču (zapadno od vrela). Iznad vrela je raskršće markiranih planinarskih staza za pećinu Ledenicu, Crno jezero i vrh Barice. Temperatura vode ovog izvora mjerena jednog ljetnog dana u podne, iznosila je samo 1° C.
U blizini Ždrebanovog vrela nalazi se pećina Ledenica smještena na 1737 m/nv (istočno od vrela oko 200 m). U pećini je vječiti led koji su mještani iz sela Ledići, Dujmovići i Dejčići po danu sjekli sjekirama u komade, umotavali ga u slamu, pakovali u platnene vreće i tovarili na konje sa samaricama da bi ga u noćnim satima transportovali u Sarajevo (udaljenog oko 30 km) gdje su led prodavali slastičarnicama, mesarama, restoranima, apotekama i bolnici.
Pristup: Ždrebanovo vrelo je na trasi markirane planinarske staze koja iz sela Dujmovići vodi na vrh Barice (2062 m/nv), pećinu Ledenicu i Crno jezero, pravcem preko Pazarišta, Crvene kose i Prohinog Smjeta.
Naslovna slika: Treskavica, Donja Bara (1444 m/nv) – pogled prema Visočici
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 