Ove godine navršava se 100 godina od kako je u praksu uvedeno markiranje (označavanje) planinarskih staza sa crveno bijelim krugom, standardnim znakom koji je nazvan po Alojzu Knafelcu (1859. – 1937. god.), slovenskom kartografu i tehničkom crtaču.
Knafelc je nakon školovanja jedno izvjesno vrijeme radio kao učitelj, a potom sudjelovao u izgradnji željezničke pruge na području Comune Erpelle / Cosina (slovenski: Mestna občina Hrpelje / Kozina), važno željezničko čvorište na istočnom dijelu Tršćanskog krasa, gdje je vodio poslove na izradi i postavljanju oznaka i mjernih tabli pokraj kolosjeka.
Nakon završetka izgradnje željezničke pruge premješten je po službenoj dužnosti u Villach (slovenski: Beljak), grad u austrijskoj pokrajini Koruškoj, gdje je bio jedan od utemeljitelja podružnice Slovenskog planinarskog društva (1900. god.). Službovao je u Trstu (1906. – 1915. god.) a potom do umirovljenja u Češkoj i Zagrebu (1922. god.).
Knafelc svoje slobodno vrijeme provodi u planini i već kao iskusan planinar je osmislio i u praksu uveo markiranje (označavanje) planinarskih staza. Stoga je napisao Uputstva za markiranje puteva (slovenski: Navodila za markiranje potov). Bio je ovo prijedlog markacijskog odsjeka SPD. Članak je objavljen u Planinskom vestniku 1922., br. 7, str. 108 – 110. Uputstva su poslije proširena i objavljena u samostalnoj publikaciji 1924. godine.
Od 1928. do 1937. godine bio je čuvar planinske kuće pri Triglavskim jezerima. Obojio je Aljažev stolp na vrhu Triglava. Izradio je niz planinarskih karata uključujući Julijske Alpe i Kamniško-savinjske Alpe, te karte Bleda i Roža.
Pošta Slovenije je povodom 150. obljetnice rođenja Alojza Knafelca izdala prigodnu poštansku marku (2009. god.).
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Markiranje planinarskih staza
Postavljanje markacija i putokaznih tabli na planinarskim stazama je vrlo odgovoran posao. Markiranje se izvodi u skladu sa pravilnikom i uputstvom o označavanju planinarskih staza. Markiranje obično izvodi lokalno planinarsko društvo koje se ujedno i brine o njenom održavanju. Nacionalni planinarski savez je dužan da markirane staze evidentira u registar koji sadrži opis sa ucrtanim trasama staza na topografskoj karti.
Markirana planinarska staza je uski pojas zemljišta širine do 1 m na brdu ili u planini. Namjenjena je planinarima i drugim ljubiteljima prirode za pješačenje, trčanje i penjanje na vrhove.
U Bosni i Hercegovini i državama regiona planinarske staze su označene tzv. “Knafelcovom markacijom” jednobraznim znakom s bijelom tačkom u sredini okružena crvenom bojom. Znak je promjera 8 – 10 cm, širina bijele tačke 4 – 5 cm, a širina crvenog kruga 2 – 2,5 cm.
Markacije na planinarskim stazama su postavljene na stablima drveća, kamenju, stijenama i građevinama na vidnim mjestima. Duž trase staze od polazne tačke do cilja postavljene su u oba smjera, “odlazna i povratna” markacija. Markacija na stablima drveća obično je postavljena u visini očiju odraslog čovjeka od 1,5 m – 1,8 m od nivoa tla.
Najvažnije od svega je da su markacije na stazi uočljive i međusobno pregledne, da se sa označenog mjesta jasno vidi naredna i predhodna oznaka (gledano ispred i iza sebe), zavisno od konfiguracije i prohodnosti terena.
Osim standardne markacije na stazi su postavljene i dodatne oznake: putokazna tabla na polaznoj tački i raskršću crvene boje sa bijelim slovima, smjerna strelica crvene boje, ravna linija crvene boje, dvije ravne linije crvene i bijele boje, ravna linija bijele boje sa dvostrukim crvenim linijama i dr.
Naslovna slika: Julijske Alpe, markacija na planinarskoj stazi: Presteljeniške Podi (gornja st. žičare) – vrh Veliki Kanin / Monte Canin Alto (2587 m/nv)
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 