Jahorina – kronologija povijesnih događaja

21.9.1892. godine u Sarajevu je održana Osnivačka skupština Bosansko-hercegovačkog turističkog kluba (“Bosnisch-Herzegowinischer Touristen Klub in Sarajevo”) i ovaj datum smatra se početkom organiziranog planinarstva u BiH. Osnivačka Skupština je održana u kancelariji upravnog direktora Zemaljske vlade barona Huge von Kutschere, u prisustvu visokih vladinih činovnika. Na Osnivačkoj Skupštini je izabran i prvi Predsjednik, vladin savjetnik vitez Lothar von Berks.
Iste godine je izašlo prvo izdanje Ilustrovanog vodiča kroz Bosnu i Hercegovinu na njemačkom jeziku (″Illustrierter Führer durch Bosnien und Herzegowina″). Autori vodiča su Julius Pojman, inspektor za turizam u Zemaljskoj vladi i direktor banje Ilidža i Dr C. A. Neufeld, savjetnik i referent za turizam u Zemaljskoj vladi. U vodiču su dati podaci o planinama u BiH, njihovom geografskom položaju, flori i fauni s opisom pješačkih pristupa na mnoge visoke vrhove uz motivirajuće ilustracije krajolika.
Godine 1896. pod vrhom Trebevića na Sofama je podignuta prva planinarska kuća u BiH …

(Braco Babić i Drago Bozja, Planinarsko – turistički vodič po planinama oko Sarajeva, Kratak prikaz razvoja planinarstva, str. 12 – 15, izdavač Fondacija BITR-a, Sarajevo, 2006. god.).

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Jahorina, jedna od najljepših planina u Bosni i Hercegovini, nalazi se u nizu dinarskih planina Čvrsnice, Prenja, Bjelašnice, Treskavice, Zelengore i Maglića, koje se pružaju pravcem sjeverozapad – jugoistok. Svojim planinskim vijencem čine granicu između Jadranskog mora i Mediterana i kontinentalnog zaleđa i Panonske nizije. Upravo zahvaljujući svom geografskom položaju, na Jahorini se sukobljavaju tople i vlažne mediteranske zračne mase i hladne kontinentalne, i tako dolazi do izlučivanja velike količine sniježnih padavina. U toku godine 85 dana pada snijeg veći od 0,1 mm. Debljina sniježnog pokrivača može biti od 1 do 3 m. Sniježni pokrivač godišnje traje 175 dana. Na sjevernim padinama Jahorine skijanje može da traje šest mjeseci.

Ime planine potiče od javora, drveta koje se ovdje pojavljuje kao karakteristična sastojina bukovo-jelove šume. Naziv Javorina koji se spominje u nekim ranijim izvorima, nije u upotrebi. Planina Jahorina je bila neiscrpan rezervat stabala za drvosječe, a njeni prostrani pašnjaci oduvijek su privlačili stočare da preko ljeta prehrane svoja stada.
Danas je Jahorina postala najprivlačnija za ljubitelje sporta na snijegu – smučare skijaše. Jahorina je jedna od četiri sarajevskih planina na kojoj su održane14. zimske olimpijske igre Sarajevo ‘84. Do olimpijskog skijaškog centra na Jahorini može se pristupiti od Sarajeva asfaltiranom cestom iz dva pravca: preko Trebevića (32 km) i preko Pala (34 km).

Ukupna dužina masiva Jahorine sa njenim ograncima iznosi oko 25 – 30 km, a širina od 5 do 15 km. Najveći dio njenih granica čine vodeni tokovi: na istoku Prača, Lisovački potok i Korijen; na zapadu Željeznica; na sjeveru Kasindolski potok (Kasindolska rijeka), Bistrica, Paljanska Miljacka i Grabovica; na jugu Crna rijeka i gornji tok Kolune.

Najviši vrhovi Jahorine nalaze se u središnjem dijelu masiva poznatom po nazivu “Gola Jahorina” među njima svojom nadmorskom visinom ističu se: Ogorjelica (1916 m), Sjenište (1910 m), Košuta (1907 m), Paloševina (1894 m), Šator (1875 m), Klekovo brdo (1864 m/nv), Staro plandište (1854 m/nv), Debelo brdo (1854 m), Kunica (1853 m), Bič (1844 m/nv) i Trijeska (1804 m/nv).

U doba austrougarske uprave i okupacije Bosne i Hercegovine (1878. – 1918. god.) na Jahorini je vršena masovna eksploatacija šume – prvenstveno četinarska. U prvim godinama okupacije u Palama su radile dvije pilane na vodeni pogon (“potočare”), u vlasništvu obitelji Penjava. Nakon smrti posljednjeg Penjave pilane nasljeđuju braća Hadžišabanovići iz Sarajeva. Godine 1898., braća podižu još jednu parnu pilanu sa dva gatera.

1906. god. stavljena je u saobraćaj željeznička pruga Sarajevo – Višegrad (građena od 1902. do 1905. god.). Znatno pojačava eksploataciju šuma na Jahorini. Grade se mnoge pilane. Pri izvlačenje posječenih stabala korišteni su jarmovi sa volovima i konjska zaprega.

1909. god. U blizini izvora Vukelina voda na Pogledinama (1704 m/nv) podignuta je prva planinarska kuća na Jahorini. Kuća raspolaže sa 15 ležaja. Pristup je markiranom planinarskom stazom od željezničke stanice Pale, Koran i Stambulčić. Objekat je izgradio i njime upravlja “Bosnisch-Herzegowinischer Touristen Klub in Sarajevo”.

1912. god. Italijansko poduzeće “Giuseppe Feltrinelli & comp” iz Milana radi eksploatacije šuma na području Jahorine izgradilo je dvije šumske željeznice: prvi pravac od Pala (833 m/nv) do Poljica (1530 m/nv) dužine 15 km a drugi pravac od Podgraba (750 m/nv) do Vrhprače (1006 m/nv) 8 km. U ovom poduzeću je radilo oko 4.000 uposlenika do 1936. godine kada prestaje eksploatacija šuma na Jahorini.  

1919. – 1921. god. Nakon završetka Prvog svjetskog rata i dalje rade pilane braće Hadžišabanovića u Palama, koji obrađenu građu izvoze u Italiju. Poduzeće “Srećko Najberger & sin” siječe šumu na području Jahorine. Grčko društvo za trgovinu i industriju iz Atine, zakupilo je u Palama jednu pilanu sa šest gatera, koja obrađuje drvenu građu za izvoz.  U ovom periodu podižu u Palama još pilane braća Nanić, zatim N. Ruždić, V. Todorović, P. Gnječo i M. Musa.   

1922. god. Društvo planinara BiH obnavlja planinarsku kuću kod izvora Vukelina voda na Pogledinama koja je bila uništena u Prvom svjetskom ratu (1914. – 1918. god.).

1923. god. U blizini izvora Vukelina voda napravljena je zgrada hotela “Šator” (1670 m/nv). Zgrada ima dva sprata zidana od kamena, a treći je od drveta. U hotelu je bilo 70 ležaja. Do hotela nije bilo automobilskog puta, nego samo šumska cesta.

1925. god. Trasom šumske željeznice koja je prestala sa radom počela je izgradnja ceste na relaciji Pale (833 m/nv) – Poljice (1550 m/nv). Radove izvodi vojska Kraljevine Jugoslavije pod komandom generala Đorđe Tomića. Bila je to prva makadamska cesta izgrađena na Jahorini dužine 15 km.  

1926. god. Po naređenju kralja Aleksandara Karađorđevića, vojska Kraljevine Jugoslavije pod komandom generala Đorđe Tomića pravi zgradu Doma armije na Poljicama (1540 m/nv). Smještajni kapacitet doma je 80 ležaja. Ovo odmaralište bilo je namjenjeno bogatoj klijenteli i lovcima na visoku divljač.

1929. god. Društvo planinara “Romanija” na Vukelinim vodama izgradilo je Dom Prestolonasljednika Petra. Dom je imao stalnog domaćina, opskrbljenu kuhinju te 50 ležaja.

1934. god. U požaru izgorio je Dom Prestolonasljednika Petra na Vukelinim vodama. Iste godine u blizini temelja starog doma podignut je novi objekat sa 130 ležaja i svim pogodnostima kojim je ranije raspolagao stari dom.

1935. god. Objavljen je po prvi put na našem jeziku “Vodič kroz planine Bosne i Hercegovine”. Autor vodiča je Ing Jovo Popović – kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Izdavači vodiča su planinarska društva iz Sarajeva. Opis Jahorine ilustrovan je fotografijama i mapom sa ucrtanim planinarskim putevima. Mnogim planinarima daje podstrek da krenu na ovu planinu i upoznaju njenu ljepotu.

1939. god. Izgrađena je šumska žičara od Ravne planine do Pala, radi transporta drveta za obrađivanje u pilanama. U ataru paljanske općine radilo je 14 pilana, koje su godišnje obrađivale 90.000 m³ rezane građe.

1941. god. Smučarski klub iz Sarajeva izgradio je do krova dom u Rajskoj dolini (1655 m/nv), ali je rat prekinuo njegovo dovršenje. Originalno ime Rajske doline bilo je Repušni do.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata (1941. – 1945. god.) svi objekti na Jahorini koje su koristili planinari, ljubitelji prirode i lovci su uništeni i spaljeni.  

1946. god. Nakon završetka rata, zgradu Doma armije na Poljicama su obnovili zarobljeni njemački vojnici. Stolarija u objektu je napravljena u KPD Foča (Kazneno popravni dom u Foči).

1948. god. UDB-a (Uprava državne bezbjednosti) dovodi kažnjenike (“IB-ovci”) koji obnavljaju izgorjeli hotel “Šator”. Kažnjenici su izgradili i makadamsku cestu od Poljica do hotela.

1950. god. Izgrađen je Sindikalni planinarski dom “Jahorina” (1632 m/nv). Objekat raspolaže sa 95 ležaja.

1951. god. Planinari Jugoslavije izveli su pohod u aprilu i maju mjesecu u kojem su preko mnogih planina prenijeli štafetnu palicu povodom pedeset i devetog rođendana voljenom maršalu drugu Titu.
Planinarska Titova štafeta je krenula iz Sloveniji sa Triglava (2864 m), najvišeg vrha Jugoslavije. U sklopu pohoda planinari BiH nosili su štafetnu palicu padinama Jahorine od 16. do 17. aprila ovim pravcem:
1. dan, Pale – dom Armije na Poljicama;
2. dan, Poljica – Pogledine – selo Delijaš – Trnovo.

1952. god. u mjesecu novembru puštena je u rad prva žičara na Jahorini. Polazna stanica je kod hotela “Jahorina” (1660 m/nv) a izlazna stanica žičare je na koti 1885 m/nv u vršnoj zoni grebena Gole Jahorine. Dužina žičare iznosi 1050 m, tip je jednosjed sa 102 sjedišta kapaciteta 360 skijaša na sat. Od polazne stanice do izlazne stanice žičare vožnja traje 8 minuta. Žičarom je upravljao Smučarski savez BiH od 1952. do 1958. godine a poslije je pripala Gradskom saobraćajnom poduzeću Sarajevo.
Pored žičare su postojale smučarske staze dužine 3660 m. Staza se spušta od vrha Šatora (1875 m/nv) na vršnom grebenu Gole Jahorine, preko Rajske doline do Kadina vrela – Vrhprača (1006 m/nv). Ove staze služe za smučanje običnih smučara i za europska takmičenja u sportovima na snijegu. Odozdo od završne stanice kod Kadine vode vraćalo se žičarom “Tri” do žičare “Jedan” i tu nastavljalo ka Goloj Jahorini.

1954. god. Zahvaljujući svojim prirodnim osobinama planina Jahorina, rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti u Sarajevu, br. 681/54, stavljena je pod zaštitu države kao park šuma koja obiluje prirodnim ljepotama i pejzažima, te bogatstvom flore i faune. Kao smučarski centar uživa svjetski glas, tej joj se u tom smislu posvjećuje najveća pažnja.

1955. god. Izgrađen je dom “Košuta” (1530 m/nv). Objekat je građen dobrovoljnim akcijama omladine. Zgrada je napravljena od drveta i imala je zajedničkih 45 ležaja na sprat. Domom je upravljao Sarajevski smučarski klub.

1957. god. Održan je 3. Omladinski šampionat alpskih zemalja.

1958. god. u mjesecu septembru puštena je u obilazak Sarajevska transverzala. Osnivač transverzale, Sreski planinarski savez Sarajevo, imao je za cilj da planinare upozna sa najznačajnijim i najinteresantnijim planinama oko Sarajeva. Transverzala obuhvata sljedeće planine: Ozren sarajevski (Bukovik i Crepoljsko), Romaniju, Ravnu planinu, Jahorinu, Treskavicu, Bjelašnicu i Trebević.
U sklopu transverzale na Jahorini su obilježene kontrolne tačke na sljedećim lokacijama: Stambulčić – lječilište (KT 5), pl. kuća na Saračevom polju (KT 6), Dom “Partizan”(KT 7 ) i selo Zabojska (KT 7a). Transverzalni vodič, dnevnik i počasnu značku izdaje istoimeni pl. savez.

1959. god. u mjesecu decembru svečano je otvoren Dom “Partizan” (1660 m/nv). Objekat je građen dobrovoljnim radnim akcijama članova Smučarsko-planinarskog društva “Jahorina” Sarajevo. Objekat ima dva sprata i ozidan je kamenom a pokriven limom. Raspolaže sa 17 soba a u depandansu 5 – ukupno 120 ležaja. Ima četiri kupatila sa tuševima tri u domu i jedno u depandansu, centralno grijanje, trpezariju i društvene prostorije. Odmah pored doma je izgrađen ski lift.

1960. god. Izgrađena je vila “Bistrica” (1620 m/nv), poznatija kao vila Izvršnog vijeća BiH. Objekat je ozidan od kamena. Vila je raspolagala sa 44 ležaja i 4 apartmana u dvokrevetnim sobama, sa etažnim tuševima i disco-bar.

1961. god. Izgrađen je dom “Mladost” (1702 m/nv) dobrovoljnim radnim akcijama članova Sarajevskog smučarskog kluba. Objekat ima dva dva sprata i ozidan je kamenom. Raspolaže sa 70 ležaja i u depadansu 24 – ukupno 94 ležaja. Dom ima u sobama toplu i hladnu vodu, centralno grijanje,  zejedničke tuševe, trpezariju, društvene prostorije, club-salu i bar-salu. Zgrada doma je smještena na platou sa kojeg se pruža idealan pogled na sjeverne padine Jahorine na kojima se nalaze skijaške staze.

1965. god. u mjesecu decembru puštena je u rad druga žičara na Jahorini. Polazna stanica je na Poljicama (1530 m/nv) a izlazna stanica  žičare je na koti 1906 m/nv ispod najvišeg vrha Jahorine – Ogorjelica (1916 m/nv). Dužina žičare iznosi 1641 m, tip je jednosed sa 148 sjedišta kapaciteta 360 skijaša na sat. Od polazne stanice do vrha vožnja traje 12 minuta. Žičarom upravlja Gradsko saobraćajno preduzeće Sarajevo. Duž žičare su i smučarske staze koje nisu namenjene za takmičenja. Staza od Gole Jahorine do Poljica je dužine 3000 m.

1966. god. Izgrađen je planinarski dom “Jusuf Đonlić” na Saračevom polju (1371 m/nv) – Ravna planina. Dom je građen od brvana, a pokriven je šindrom, ima prizemlje i sprat. U prizemlju se nalazi kuhinja i trpezarija, na spratu su 2 sobe sa 19 ležaja, te u potkrovlju 10 ležaja. Pristup do doma je markiranim planinarskim stazama iz tri pravca: od ž. st. Koran, ž. st. Stambulčić i Bistrice na Jahorini.

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća na Jahorini su verifikovane smučarske staze od strane Svjetske smučarske federacije (FIS) i to staza za spust dužine 3500 m, sa visinskom razlikom 887 m. Početak je na Goloj Jahorini (1777 m/nv) a cilj u Vrhprači na (1090 m/nv) kao i staze za veleslalom i slalom. Svake sezone na Jahorini se održavaju 4-5 značajnih takmičenja sa prosječnim učešćem po 100 takmičara. Jahorina je bila organizator Europskog i Svjetskog omladinskog kriterija u smučanju, što je tada predstavljalo veliku afirmaciju planine. Izgrađena je ambulanta, pošta i stanica policije.

1971. god. u mjesecu januaru puštena je u rad treća žičara na Jahorini. Polazna stanica žičare je kod hotela “Jahorina” (1660 m/nv) i spušta se na lokaciju Ževnje (1329 m/nv) na području Vrhprače. Dužina žičare iznosi 1241 m, tip je jednosjed sa 138 sjedišta kapaciteta 100 skijaša na sat. Od polazne stanice do vrha vožnja traje 10 minuta. Žičarom upravlja Gradsko saobraćajno poduzeće Sarajevo.
Pored žičare prolaze spust i veleslalom staze, i žičara je upravo napravljena za takmičenja na snijegu na dugim stazama, s Gole Jahorina do Vrhprače. Žičare rade od prvog snijega u novembru do posljednjeg u maju.
Iste godine u mjesecu januaru na Jahorinu stiže prva specijalna mašina za nabijanje i ravnjanje smučarskih staza i daje jedan nov i izvjestan kvalitet sniježnim terenima. Također stiže i prva specijalna mašina za čišćenje snijega na cesti, tako da Gradsko saobraćajno poduzeće iz Sarajeva uvodi redovnu autobusku liniju Sarajevo – Jahorina. Ovim je kompleks Jahorine dobio na značaju i na taj način je omogućena svakodnevna posjeta smučarima i građanima Sarajeva.

1972. god. Planinarski savez BiH uspostavlja transverzalu “Po planinama Bosne i Hercegovine“. Vodič i dnevnik pripremio je autor Mehmed Šehić, sarajevski planinar. U sklopu transverzale na Jahorini su obilježene kontrolne tačke na sljedećim lokacijama: planinarski dom “Partizan” (KT 40) i vrh Klek (KT 41). Transverzalni vodič, dnevnik i počasnu značku izdaje istoimeni pl. savez.
Iste godine izgrađen je planinarski dom “Tekstilac” na Jelinom polju (1370 m/nv) – Ravna planina. Dom je građen u kombinaciji drvo – kamen, a pokriven je limom. Raspolaže salom za dnevni boravak (u suterenu). U prizemlju je 8 soba sa 2 – 8 ležaja. U potkrovlju su smještene 2 sobe sa po 5 ležaja, te 2 zajedničke sobe sa po 10 ležaja. Pristup do doma je markiranim planinarskim stazama iz tri pravca: od ž. st. Koran, ž. st. Stambulčić i Bistrice na Jahorini.
Također iste godine u mjesecu decembru pušten je u rad ski lift u Rajskoj dolini. Polazna stanica je na 1655 m/nv a izlazna stanica lifta je na koti 1855 m/nv (na Krvavoj lokvi). Dužina ski lifta iznosi 655 m, a visinska razlika 200 m. Kapacitet je 700 skijaša na sat. Ski liftom upravljaju Sarajevski smučarski klub i uprava planinarskog doma “Mladost”.  

1973. god. Nakon adaptacije objekta bivše seoske škole u selu Stupanj na lokalitetu zvanom Uvlaka (1328 m/nv) Planinarsko društvo “Energoinvest” Sarajevo stavlja u funkciju planinarske kuće. Pristup do kuće je markiranom planinarskom stazom od sela Jasik i od Brusa na Trebeviću.

1974. god. u mjesecu januaru održan je 3. Evropski omladinski kriterij, a zahvaljujući Jahorini te iste godine je održan Svjetski šampionat u spustu.

1975. god. u mjesecu januaru održan je Evropski kup za muškarce, kao i Svjetsko prvenstvo za žene “Zlatna lisica” jer te godine na Pohorju u Sloveniji nije bilo snijega. Iste godine izgrađen je novi hotel “Jahorina” (1632 m/nv) na lokaciji gdje je stari hotel “Jahorina”. Hotel je suvremeni objekat “A” kategorije. U novom dijelu hotela ima 70 dvokrevetnih soba i 24 jednokrevetne a u starom dijelu ima 8 dvokrevetnih i 8 trokrevetnih soba. Ukupno hotel raspolaže sa 320 ležaja. Svaka soba ima kupatilo i centralno grijanje. Ostali prateći sadržaji: restoran kapaciteta 250 stolica, noćni grill-bar, snack-bar, tri aperitiv-bara, disco-bar, kamin-sala, TV-sala, bazen za kupanje, frizerski salon za žene i muškarce, prodavnicu sportske i ski opreme, servis za iznajmljivanje i opravak skijaške opreme. Hotel posjeduje svoju ambulantu. 

1977. god. u mjesecu januaru pušten je u rad ski lift kod doma “Partizan” (1660 m/nv), a izlazna stanica je na koti 1800 m/nv (iza Oštre glave) na Goloj Jahorini. Dužina ski lifta iznosi 450 m, kapacitet je 600 skijaša na sat. Ski lift je tipa sidro i vuče po dvojicu skijaša. Ski liftom upravljaju Smučarsko-planinarsko društvo “Jahorina” Sarajevo i uprava planinarskog doma “Partizan”. Sa obje strane ski lifta postoji uređena skijaška staza sa dva spusta lijevo i desno prema pl. domu “Partizan”. Dužina staze je 450 m koliko i dužina ski lifta.
Iste godine u kalendar FIS-a uvršteno je takmičenje Europskog kupa na Jahorini.
Također iste godine izgrađena je “jednoužetna dvosjedna kružna žičara” sa dužinom trase 1320 m, a locirana je zapadno od žičare “Jedan” na blago nagnutom platou kod velike krivine na Ogorjelici. U planu je bila izgradnja ski liftova za djecu i kabinska žičara od Pala do Poljica.

1980. god. u mjesecu januaru puštena je u rad četvrta žičara na Jahorini. Polazna stanica je u podnožju Ogorjelice (1600 m/nv) a izlazna stanica žičare je na koti 1906 m/nv ispod najvišeg vrha Jahorine – Ogorjelica (1916 m/nv). Dužina žičare je 1260 m. Žičara ima 180 duplih sjedala (dvosjed), kapaciteta 1200 skijaša na sat. Od polazne do izlazne stanice vožnja traje 10 minuta. Vlasnik žičare je Radna organizacija ZOI Sarajevo ‘84 – radna jedinica Jahorina.  

1981. god. Na Stupnju (1328 m/nv) izgrađen je novi planinarski dom pod upravom Planinarskog društva “Energoinvest” Sarajevo. Stara planinarska kuća je izgorila u požaru 4.7.1979. godine. Novi objekat je najkomforniji dom u planinama BiH. Opremljen je suvremenim namještajem, električnim priključkom i etažnim grijanjem u spavaćim sobama, trpezarijskoj sali i dnevnom boravku. Iznad doma na strmoj padini Velikog Stupnja izgrađena je rekreativna skijaška staza sa vučnicom.
Iste godine ovo planinarsko društvo uspostavlja transverzalu od Jahorine preko sela Stupnja do sela Ilovice. U sklopu transverzale obilježene su kontrolne tačke na sljedećim lokacijama: planinarski dom “Partizan” na Jahorini (KT 1), planinarski dom “Energoinvest” na Stupnju (KT 2), vrelo Blizanac (KT 3) i selo Ilovice (KT 4). Transverzalni vodič, dnevnik i počasnu značku izdaje istoimeno pl. društvo.

1982. god. u mjesecu januaru puštena je u rad peta žičara na Jahorini. Polazna stanica je na Skočinama (1750 m/nv) a izlazna stanica žičare je na području Vrhprače (1050 m/nv). Dužina žičare je 1200 m. Žičara ima 180 duplih sjedala (dvosjed), kapaciteta 1200 skijaša na sat. Vlasnik žičare je Radna organizacija ZOI Sarajevo ‘84 – radna jedinica Jahorina.    

5. – 6.2.1983. god. Na Jahorini je održano predolimpijsko takmičenje za svjetski kup (žene) u spustu i veleslalomu.
Iste godine su izgrađena i tri ugostiteljska objekta:  
– Hotel “Košuta” (1530 m/nv) na lokaciji gdje je bio stari dom koji je dotrajao. Hotel je “B” kategorije i služio je za odmor i rekreaciju uposlenika i poslovnih partnera ovog poduzeća. Raspolaže sa 60 dvokrevetnih soba, 3 jednokrevetne, 2 apartmana, 130 osnovnih ležaja. Sve sobe imaju kupatilo. Ostali prateći sadržaji: restoran “Košuta”, kafana “Ogorjelica”, kamin-sala, disco-bar, snack-bar, prodavnica suvenira, ski-garderoba, ski-servis. Hotel je izgradilo i njime upravlja poduzeće “Energoinvest” Sarajevo;
– Hotel “Bistrica” (1620 m/nv) na lokaciji gdje je bila stara zgrada vile “Bistrica”. Hotel je “A” kategorije, kapaciteta 152 sobe, 284 osobna ležaja i 8 apartmana. Ostali prateći sadržaji: kamin-sala, TV-sala, aperitiv-bar, cafe-bar, bazen za kupanje, sauna za masažu, taverna sa muzikom, kuglana, bilijar-sala, tenis-sala, trim-kabinet, mjenjačnica i ambulanta;
– Gostinska kuća poduzeća “Feroelekto” Sarajevo. Objekat raspolaže sa 8 osnovnih ležaja. Kuća je namjenjena za odmor i rekreaciju uposlenika i poslovnih prijatelja ovog poduzeća. 

1984. god. u mjesecu februaru za vrijeme 14. Zimskih olimpijskih igra Sarajevo ‘84 na Jahorini je održano takmičenje u alpskim disciplinama za žene.

Pregled takmičenja i osvojenih olimpijskih medalja

– Slalom: 1. Paoleta Magoni Sforca (Italija) – zlatna medalja, 2. Perrine Pelen (Francuska) – srebrna medalja, 3. Ursula Konzentt (Lihtenštajn) – bronzana medalja; 
– Veleslalom: 1. Debbie Armstrong (SAD) – zlatna medalja, 2. Christin Elizabeth Cooper (SAD) – srebrna medalja, 3. Perrine Pelen (Francuska) – bronzana medalja;
– Spust: 1. Michela Figini (Švicarska) – zlatna medalja, 2. Maria Walliser (Švicarska) – srebrna medalja, 3. Olga Charvatova (Čehoslovačka) – bronzana medalja. 

Za vrijeme rata u BiH (1992. – 1995. god.) na Jahorini uništeni su sljedeći planinarski objekti: Dom “Energoinvest” na Stupnju, Dom “Jusuf Đonlić” na Saračevom polju i Dom “Tekstilac” na Jelinom polju – oba na Ravnoj planini.  

1997. god. u mjesecu februaru Planinarsko društvo “Goražde – Maglić” organizira 1. Memorijalni zimski pohod “Grebak – put života”. Pohod je dvodnevni na relaciji: prevoj Grebak – vrh Kacelj (1674 m/nv) – selo Ilovača. Ovom manifestacijom, goraždanski planinari žele njegovati sjećanje na najteže dane u minulom ratu, herojstva, patnje i stradanja u opkoljenom Goraždu i sačuvati od zaborava sve ono što je Grebak značio u tom periodu.

2002. god. Izgorio je hotel “Jahorina” koji je nekada bio u vlasništvu Radne organizacije GRAS, nakon čega je postao vlasništvo UPI-ja, zatim ZOI-ja Sarajevo ‘84, i na kraju je pripao Olimpijskom ski centru Jahorina. U tom periodu i dalje stoje u ruševnom stanju objekti: Dom “Partizan”, Dom “Mladost” i hotel “Šator, i to isključivo zbog neriješenih imovinskih pitanja.

2009. god. PD “Goražde – Maglić” svečano je otvorilo novoizgrađeni planinarski dom na jugoistočnim obroncima Jahorine na 1460 m/nv u neposrednoj blizini vrha Ruda glava (1488 m/nv). Dom raspolaže salom za dnevni boravak, kuhinjom i 5 soba kapaciteta 40 ležaja. Izgrađen je uz pomoć Vlade BPK-a, Općine Goražde i drugih donatora i dobrovoljnog rada planinara. Dom nosi ime “Nedim Pilav Jogi” u znak sjećanja na istaknutog člana ovog društva. Do doma se moze stići automobilom iz dva pravca: iz Goražda preko sela Ilovača i Bogovići; iz Prače preko sela Datelji i Bogovići.

9. – 16.2.2019. na Jahorini, Bjelašnici i Igmanu je održano takmičenje u sklopu sportske manifestacije EYOF 2019 (Europski olimpijski festival za mlade). Više od dvije hiljade sportista, trenera, službenih lica, članova delegacija iz 46 europskih država boravi u Sarajevu. Za vrijeme održavanja takmičenja učesnicima je pružena jedinstvena prilika da upoznaju naše olimpijske planine i steknu jednu drukčiju, ljepšu i atraktivniju sliku o Bosni i Hercegovini.  

U posljedne dvije decenije na Jahorini su izgrađene mnoge nove skijaške staze i žičare,  hoteli i ugostiteljski objekti. Na Ravnoj planini izgrađen je ski-centar do kojeg se može pristupiti kabinskom žičarom. Sve ovo zajedno je veliki doprinos revitalizaciji olimpijske planine Jahorine, kao vodeće turističko – rekreativne destinacije regiona.

---

Naslovna slika: Jahorina – uspon na vrh Sjenište (1910 m/nv) od prevoja na Grebku (1229 m/nv)