Hvar je otok koji se smatra najsunčanijim jadranskim otokom, isključivo iz razloga što se na njemu nalazi mjerna postaja za mjerenje sunčanih sati. Mještani na drugim hrvatskim otocima često s pravom znaju kazati da i oni imaju jednak, ako ne i veći broj sunčanih dana. Hvar je poznat po ugodnoj klimi s blagim zimama, toplim ljetima i velikim brojem sunčanih sati (2718 godišnje). Razvedena obala s lijepim uvalama i kristalno čistim plažama, obilje sunca, gotovo netaknuta priroda, bogato kulturno-povijesno nasljeđe, neodoljivi miris cvjetova lavande i ruzmarina, ukusne masline, smokve i grožđe a ponajviše gostoljubivi domaćini, razlog su zbog kojih na otok Hvar dolaze mnogi turisti iz cijelog svijeta.
Ponuda sportsko-rekreativnih aktivnosti i tura na otoku Hvaru osmišljena je za različite tipove avantura i istodobno istraživanje svih ljepota ovog otoka. Tokom cijele godine, zbog ugodne klime i velikog broja sunčanih sati, može se pješačiti, planinariti, voziti se biciklima, baviti sportskim ili slobodnim penjanjem. Postoji nekoliko uređenih penjališta sa velikim brojem penjačkih smjeri, različitih težina, hvatišta i nagiba. Brojne pješačke staze na otoku su različitih kategorija i težina. Samo neki od primjera pješačkih staza su: uspon na najviši vrh otoka Sveti Nikola ili Purkin kuk i Glavica, do napuštenih sela kao što je Humac, ili kroz polja lavande u selu Velo Grablje.
Naš izbor bio je uspon na najviši vrh otoka – Sveti Nikola (628 m/nv) i turistički obilazak sela Velo Grablje i grada Hvara.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Otok Hvar
Hvar pripada skupini srednjodalmatinskih otoka. Okružen je: Bračem na sjeveru i kopnom na sjeveroistoku, Visom i Paklinskim otocima na jugozapadu, Korčulom i poluotokom Pelješcem na istoku i jugoistoku, Šćedrom na jugu i skupinom manjih otoka i hridi u blizini same obalne granice. Najduži je otok Hrvatske s duljinom od 68 km i površinom oko 297 km². Najviši vrh Hvara Sveti Nikola iznosi 628 m/nv, što otok Hvar svrstava na treće mjesto po visini nakon Brača (vrh Vidova gora 778 m/nv) i Cresa (vrh Gorice 648 m/nv). Klima otoka Hvara je sredozemna (mediteranska) klima.
Otok je naseljen od davnina još u prapovijesno doba (prije 6000 godina). Diljem otoka su brojna arheološka nalazišta i kulturne znamenitosti koje svjedoče o bogatoj i burnoj povijesti. Današnje je ime otoka grčkog porijekla (od grčke riječi: pharos – svjetionik). Iz tog su naziva Rimljani oblikovali ime Pharia. Dalmatinski Romani pretvorili su ga u Fara, a u ranom Srednjem vijeku doseljeni Hrvati suglasnik f zamjenjuju grupom suglasnika hv, te mijenjaju naziv u Hvar.
Kroz minula stoljeća otok naseljavaju Iliri, Grci, Rimljani i Slaveni. U 7. stoljeću potpao je pod vlast Neretljana, sa kojima je ušao u sastav Kraljevine Hrvatske (925. – 1102. god.). Hvar je priznavao suverenitet hrvatsko-ugarskih kraljeva, bosanskog kralja Tvrtka, Dubrovačke Republike, Venecije, Francuske i Austrije. Poslije Prvog svjetskog rata ulazi u sastav Italije, da bi 1921. ušao u sastav Kraljevine SHS. Poslije Drugog svjetskog rata dio je SFR Jugoslavije od koje se Republika Hrvatska osamostalila 1991. godine. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine otok Hvar ima 11.077 stanovnika. Aministrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Uspon na najviši vrh otoka Hvar – Sveti Nikola (628 m/nv)
Vrh Sveti Nikola (628 m/nv) nalazi se po sredini otoka na isturenom i stjenovitom grebenu čije se južne padine strmo obrušavaju poviše sela Sveta Nedelja (150 m/nv). Mnogim planinarima je ovaj vrh izazovan zbog širokih vidika koji se pružaju na otoke Brač, Šćedro, Korčulu, Lastovo i Vis, poluotok Pelješac i planinu Biokovo.
Na najvišem tjemenu grebena nalazi se crkvica posvećena Svetom Nikoli, sagrađena u 15. stoljeću i veliki kameni križ podignut povodom osnivanja Hvarsko-bračko-viške biskupije (1998. god.).
Na vrh se može pristupiti markiranim planinarskim stazama iz tri pravca: iz sela Sveta Nedjelja, iz Dola i iz sela Svirče. Najkraća je, ali i najstrmija staza koja vodi iz Svete Nedjelje. Nadomak vrha se može stići i automobilom.
Na otok Hvar stižemo trajektom iz Drvenika u Sućuraj za oko 30 minuta. Sućuraj je poznat po vrsnim ribarima i pogonima za soljenje srdela, također i po kvalitetnom medu, suhim smokvama, vinu i maslinovom ulju. Na lukobranu pristaništa u Sućuraju podignut je kip Svetom Nikoli, zaštitniku ribolovaca, moreplovaca i putnika.
Od Sućuraja do sela Svirče stižemo autobusom. Svirče se nalazi oko 4 km udaljeno od Jelse. U selu dominira crkva Svete Magadalene sagrađene na mjestu gdje je nekad bila stara crkva iz 18. stoljeća. Mještani se bave uglavnom obrađivanjem vinove loze i maslina. Svirče je poznato po kvalitetnom vinu i maslinovom ulju
Iz Svirče hodamo, u početku, lijepim seoskim putem omeđenim s obje strane kamenim zidovima iza kojih su maslinjaci i vinogradi. Vrijeme je ugodno, sunčano i vedro plavo, nebo nam obećava lijepu turu. Usput prolazimo pokraj dvije kapelice i nekolko kamenitih “buga”, poljskih koliba zanimljivog izgleda. Sa zaravni na Poljicama započinje uspon stazom koja vodi preko ljutog krša, na istureni greben sa grmovima raznobojnog cvijeća i mirisnim ljekovitim biljem. Na vrh smo pristupili za 2 sata i 15 minuta hoda i pritom savladali visinsku razliku od 590 metara.
U crkvici na vrhu smješten je kip Svetog Nikole po kome je vrh i dobio ime. Na istočnoj strani crkvice postavljene su dvije kutije s upisnim knjigama, a u planinarskoj je kutiji žig vrha. Metalni žig nalazi se na južnom zidu crkvice. S vrha se pružaju nezaboravni vidici na mnoge dalmatinske otoke i planinu Biokovo. Na jugozapadnoj strani od crkvice, gotovo 500 metara niže ispod isturenog stjenovitog grebena, smjestila se Sveta Nedjelja – pogled na ovo malo i slikovito selo nas je oduševio.
Nakon silaska sa vrha otišli smo do seoske farme i konobe “Kolumbić“ gdje smo se nakratko osvježili i okrijepili uz domaće specijalitete (masline, sir, srdele, vino i dr.). Kasno poslijepone stižemo u selo Velo Grablje gdje se nalazi taverna “Kod veselog Živke“ i “Dom sanjara“ u kojem smo prenoćili. Sutradan autobusom odlazimo u Hvar radi turističkog razgledanja stare jezgre grada i tvrđave Španjola. Ove dvije atraktivne destinacije biće prikazane u narednoj objavi na mom blogu.
Naslovna slika: Pogled na selo Sveta Nedjelja (150 m/nv). Selo je smješteno na južnoj strani otoka u podnožju najvišeg vrha otoka Hvar – Sveti Nikola (628 m/nv)
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 