Durmitor je veliki planinski masiv koji pripada Dinarskom lancu a nalazi se na sjeverozapadu Crne Gore. Zbog bogate raznolikosti krških oblika, živoga svijeta i naročitog krajolika središnji dio Durmitora je proglašen nacionalnim parkom (1952. god.).
NP “Durmitor” zauzima površinu od oko 32 hiljade hektara. Osim samog planinskog masiva nacionalni park obuhvaća i veći dio kanjona rijeka Tare, Drage i Sušice te manji dio doline rijeke Komarnice.
Najviši vrh Durmitora je Bobotov kuk (2523 m/nv) do kojeg se može pristupiti markiranim planinarskim stazama iz nekoliko pravaca. Na Durmitoru se nalazi 48 vrhova preko 2000 m nadmorske visine i 18 ledenjačkih jezera.
Durmitor je zahvaljujući svojoj ljepoti i važnosti 1980. godine uvršten na UNESCO-vu listu svjetske baštine.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Legenda o Crnom jezeru
Među durmitorcima se pripovjedaju mnoge legende o strašnim zmajevima, vješticama, vragovima, krilatim konjima, skrivenom blagu, lovcima na divokoze, tajanstvenim gorskim vilama i vilenjacima. Jedna legenda govorio o vrhovima Durmitora kako podupiru nebeski svod i po tome ovu planinu zovu “Soha Nebeska”. Također govore kako na najvišem vrhu Durmitora počivaju bogovi.
Prema jednoj staroj legendi u davna vremena na Crnom jezeru su se događala mnoga čuda, a jedno od njih je kako iz vode iskaču i propinju se crni konji s bijelim grivama. Među njima je bio i jedan krilati konj. On je munjevito iskakao iz jezera i ponekad se mješao sa krdom običnih konja. Ovaj krilati konj bio je mlad i veoma snaža pa je često nasrtao i pasao kobile. Ali čim bi neka kobila ostala suždrebna, onda bi je on nemilosrdno kopitama udarao iz sve snage u njen trbuh kako bi se ona što prije izjalovila, i kako ne bi oždrijebila krilata konja.
Kažu da je za to saznao i vojvoda Momčilo, te se sakrije kraj obale jezera i sačeka krilatog konja. Kad ovaj izroni iz jezera te poleti na jednu kobilu i opase je, pa kad htjede da siđe sa nje, onda Momčilo sa svojom pratnjom počnu udarati u bubnje i talambase te krilati konj preplašen bukom pobjegne i tako kobila oždrijebi krilatog konja. Kažu kad je kobila oždrijebila krilato ždrijebe jedni mu dadoše ime Ždralin, drugi mu dadoše ime Krilaš, a opjevaše ga kao Jabučila.

Crno jezero na Durmitoru
Crno jezero se nalazi jugozapadno od Žabljaka, sa kojim je povezano asfaltnom cestom (dužine od oko 3 km). Smješteno je ispod slikovitog Malog Međeda (2217 m/nv) čiji se vrh ogleda na površini jezera.
Najveće je ledenjačko jezero na Durmitoru i drugo po površini među planinskim jezerima Crne Gore. Jezero je na nadmorskoj visini od 1416 m.
Dimenzije jezera se mjenjaju zavisno od količine priliva vode, kod maksimalnog visokog vodostaja Veliko jezero je dugačko 855 m i široko 615 m, a duboko od oko 24 m. Malo jezero dostiže dužinu do 605 m i širinu 400 m, a dubinu od oko 49 m. Ukupna dužina obalske linije Crnog jezera u proljeće je 4.395 m. Najveći dio obale je strm i stjenovit. To posebno važi za Malo jezero, nad čijom se vodom izdižu strme padine Durmitora. Jezero se napaja vodom iz potoka i podjezerskih izvora, topljenjem snježanika u proljeće i obilnim kišama u jesen.
Temperatura vode u ljetinim mjesecima prelazi 22ºC , i jezero je tada pogodno za kupanje. Crno jezero predstavlja jedan od simbola Durmitora i ovog prelijepog planinskog kraja.

Naslovna slika: Durmitor, Crno jezero (1416 m/nv) i vrhovi slijeva nadesno:
Savin kuk (2313 m/nv) i Mali Međed (2217 m/nv)

