Treskavica, topografska karta – Ćaba i Treskač

Početak geodetske službe na prostorima Bosne i Hercegovine veže se za razdoblje  austrougarske uprave. Tadašnja vlast uspostavlja geodetsku službu sa zadatkom da organizira premjer teritorija, uspostavu katastra zemljišta i izradu kartografskih podloga. Bečki VGI (vojnogeografski institut) na temelju “francjozefske“ izmjere 1894. godine izradio je topografsku kartu BiH u razmjeri 1:75.000. Podatke o planinama, nazivu vrhova, spilja, jama, dolina, vrela, potoka i jezera geometri su prikupljali kod mještana u planinskim selima. Nadmorske visine mjerene tadašnjim instrumentima ne razlikuju se puno od današnjih mjerenja. Na nekim kartama načinjene su greške u nazivu – toponimu (grč. tópos = mjesto + ónoma = ime). Ovakvih je grešaka bilo i kasnije skoro na svim dosadašnjim izdanjima karata. Ispravka podataka na topografskim kartama je skup posao i za bogatije zemlje od Bosne i Hercegovine.

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Na topografskoj karti Treskavice R=1:25.000, izdanje Vojnogeografski institut Beograd, 1975. godine stoji neodgovarajući naziv najvišem vrhu planine i pogrešno su označena dva najviša vrha u masivu Treskača.
Oko naziva najvišeg vrha Treskavice i njegovog značenja oduvijek su se vodile žustre rasprave a posebno među planinarima o tome koji je njegov prvobitni naziv. Kartografskom hronologijom praćene su povijesne činjenice koje govore o tome da je najvišem vrhu Treskavice u prošlosti više puta promijenjen njegov naziv ovim redosljedom: Ćaba, Pakliješ, Đokin toranj i Mala Ćaba.

Toponomastika je grana lingvistike koja se bavi porijeklom i značenjem pojedinih toponima. A ta oblast nauke je vrlo nesigurna i nikada nismo sigurni da smo našli pravo rješenje. I zaista je tako, kad pomislite da ste na putu ka istinskom rješenju, pojavi se neko ko vas vrati na početak. Na našim prostorima je to još više izraženo. Tu ima toponima čije je porijeklo iz različitih izvora: predslovenskih, slovenskih, romanskih, orijentalnih/turskih, germanskih. Geografski nazivi na topografskim kartama karakterišu kraj i narod. Udubljivanjem u korijen naziva i njegov smisao, može se mnogo što šta otkriti, mada nam oni na prvi pogled ne govore mnogo.

ĆABA                                                                                             

Po narodnom predanju najviši vrh Treskavice dobio je ime po tome što su u prošlosti mještani islamske vjeroispovjesti iz sela podno planine svake godine 2. augusta (Aliđun, Sv. Ilija, Ilinden) izlazili na ovaj vrh da bi klanjali i proučili hair dovu za kišu i berićet (napredak, izobilje). Stijene blizu vrha i danas nose ime Ćabenske (2060 m/nv). Povijesno-geografska analiza toponima na području Treskavice bazirana je na povijesnim dokumentima čije su prezentacije našle mjesto na povijesno-geografskim kartama. Prema najstarijem dostupnom izvoru na karti Dr. Jovana Cvijića (1865. – 1927.) jasno se vidi naziv najvišeg vrha Treskavice – Ćaba i njegova nadmorska visina 2088 m.

PAKLIJEŠ

Ime Pakliješ po prvi put se pojavljuje na topografskoj karti autora Ing. Jove Popovića u planinarskom vodiču “Kroz planine Bosne i Hercegovine”, izdanje planinarska društva u Sarajevu 1935. god. Vrh je ovo ime vjerovatno dobio po mnogobrojnim dubokim vrtačama kojima je narod dao naziv Pakliješ, a nalaze se južno od najvišeg vrha Treskavice u masivu Pašine planine između kote 2070 m/nv i kote 2086 m/nv. Za ove vrtače kažu ako čovjek po magli ili snježnoj vijavici u njima zaluta jedva bi živu glavu iznio.
Na Treskavici postoji još jedno područje sa gotovo istim nazivom a na karti je označeno pod nazivom Paklenjače. Ovo područje se nalazi južno od Trokun vrela i njegovo ime također pokazuje da se radi o negostoljubivom mjestu. Područjem dominira ljuti krš i gusta klekovina zbog koje je otežano kretanje i orijentacija na terenu.

ĐOKIN TORANJ

Na najvišem vrhu Treskavice sredinom prošlog stoljeća je izgrađeno planinarsko sklonište po uzoru na Aljažev stolp na Triglavu u Sloveniji – najviši vrh Julijskih Alpa. Konstruktor skloništa bio je Ing. Rade Lasić. Na izgradnji skloništa najviše su se angažirali sarajevski planinari Rade Lasić, Đoko Petrović, Hidajet Galičić, Mustafa Bundo i Čelper Drago. Probna montaža metalne konstrukcije skloništa najprije je izvršena u staroj termoelektrani u Sarajevu, a zatim je u ranu jesen 1950. godine izvedena masivna radna akcija uz učešće planinara iz matičnog pl. društva i drugih sarajevskih pl. društava u kojoj je metalna konstrukcija u dijelovima i cementom prenesena na najviši vrh Treskavice. Pijesak za izradu temelja skloništa je kopan na vrhu, a voda je uzeta na Ušljivim vrelima.
Prilikom razmatranja davanja naziva skloništa na Upravnom odboru PD ”Treskavica”, predsjednik društva Ing. Nikola Sedlar predložio je da se skloništu da naziv po Radi Lasiću u znak priznanja za njegov doprinos na izgradnji ovog objekta. Rade Lasić, veliki planinarski entuzijasta, čovjek izuzetne skromnosti bio je protiv ovog prijedloga. Nakon toga donesena je odluka da se skloništu da naziv ”Đokin toranj” po Đoki Petroviću, dugogodišnjem predsjedniku PD ”Treskavica” i jednim od osnivača ovog Društva. Planinarima je ovo sklonište bilo od velike važnosti da se u njemu mogu skloniti u najrazličitijim vremenskim uvjetima, a vremenom je postalo prepoznatljiv simbol Treskavice.
Na TK R=1:25.000, izdanje Vojnogeografski institut Beograd, 1975. godine, najviši vrh Treskavice nosi naziv Đokin toranj upravo po ovom planinarskom skloništu kojeg više nema na vrhu. Naime pl. sklonište je uništeno u minulom ratu u BiH (1992. – 1995. god.) a njegovi ostaci se nalaze stotinjak metara niže na južnoj stani najvišeg vrha Treskavice. 

MALA ĆABA

Ime najvišem vrhu Treskavice je preimenovano u Mala Ćaba, ova treća po redu promjena naziva vrha nije evidentirana na topografskoj karti. Željezni jarbol sa tablom i novim nazivom vrha postavili su mještani iz sela Ljute (2010. god.). Vrh je prije toga nosio naziv Đokin toranj.
Nekoliko godina kasnije grupa sarajevskih planinara sagradila je na vrhu veliku kamenu piramidu oblika kocke, dimenzija 1,80 m x 1,80 m, visine 2,00 m.

TRIJESAK, TRESKAČ

Osim imena najvišeg vrha planine na topografskoj karti Treskavice R=1:25.000 načinjena je greška u nazivu i lokaciji za dva najviša vrha u masivu Treskača – Veliki Treskač i Mali Treskač. U Glasniku Zemaljskog muzeja za 1933. god. u članku “Ljetni stanovi (mahale) na planini Treskavici”, str. 181-193, autora Ing. Jove Popovića, u pasusu koji se odnosi na Kalinovačku Treskavicu, str. 183, spominju se prvobitna imena dva najviša vrha u masivu Treskača i njihova tačna lokacija: Veliki Trijesak i Mali Trijesak. Iz ovoga se jasno vidi da je naziv vrha Mali Trijesak/Mali Treskač na pogrešnoj lokaciji upisan što se i vidi na topografskoj karti R=1:25.000, izdanje Vojnogeografski institut Beograd, 1975. godine. Na karti gdje stoji ovaj naziv nalazi se vrh Veliki Trijesak/Veliki Treskač. Greškom je zamjenjena lokacija ova dva vrha koja se također jasno vidi i u knjizi “Treskavica biser prirode”, autora Prof. dr. Ljube J. Mihića (1984. god.), str. br. 17 i 20.

Zaključak:

Da bi se izbjegla zbrka i bespotrebna špekulacija najbolje je najvišem vrhu Treskavice vratiti njegov prvobitni naziv Ćaba jer stariji naziv od ovoga nije poznat. Ovaj prijedlog je u skladu s kartografskim metodama, koje su u geografskoj naučnoj metodologiji poznate i opće prihvatljive.

Napomena:

U bosanskohercegovačkim planinama toponim Ćaba nije raritet. Postoje još dva dovišta pod ovim imenom i pojavljuju se na Veležu  – kota 1753 m/nv u predjelu Velika Velež i na Crvnju – kota 1793 m/nv južno od vrha Zimomor. Ovi toponimi su upisani na topografskim kartama BiH, R=1:25.000, izdanje VGI Beograd, 1975. god.
Znači li ovo da su mještani iz sela u podnožju ove dvije hercegovačke planine manje poštovali Ćabu – sveto mjesto u Saudijskoj Arabiji u odnosu na mještane iz sela u podnožju Treskavice jer se u toponimu vrha Ćaba na Crvnju i Veležu ne spominje Mala Ćaba, već samo Ćaba.
Dr. Jovanu Cvijiću, eminentnom naučniku svjetskog glasa ovaj detalj sigurno ne bi promakao i zato je u svojoj knjizi Tragovi glečera na Balkanskom poluostrvu na karti Treskavice najviši vrh označio nazivom Ćaba.

• Zamislite da se Bašćaršiji promjeni ime u Sebilj samo zato što je na njenom glavnom trgu izgrađena česma Sebilj, ili još bolje poređenje da se ime najvišeg vrha Slovenije promjeni u Aljažev stolp po nazivu pl. skloništa na vrhu Triglava. 
• Sve je moguće, evo, na primjer na topografskoj karti R=1:25.000, izdanje VGI, 1975. god. najviši vrh Treskavice nosi naziv Đokin toranj po limenom skloništu kojeg su planinari izgradili pedesetih godina prošlog stoljeća i nazivali ga po Đoki Petroviću, tadašnjem predsjedniku PD “Treskavica“ Sarajevo.
• Dosadašnaj istraživanja su pokazala da je najstariji naziv najvišem vrhu Treskavice – Ćaba i stariji od ovog naziva nije poznat. Svi drugi nazivi Pakliješ, Đokin toranj i Mala Ćaba su nastali kasnije čime se trajno zatire originalno ime vrha. 
• Dr. Jovan Cvijić u studiji “Glacijalne i morfološke studije o planinama Bosne, Hercegovine i Crne Gore“ iz 1899., spominje Ćabu – najviši vrh Treskavice i Ćabenske stijene, u grafičkom prilogu studije je i karta Treskavice koju je on vlastoručno nacrtao.
• Dr. Josip Fleger u članku “Treskavica”, Hrvatski planinar br. iz 1932., spominje Ćabu, najviši vrh Treskavice;
• Ing. Jovo Popović u planinarskom vodiču “Kroz planine BiH“, iz 1935., spomnje Pakliješ, najviši vrh Treskavice, ovo ime vrhu je dato po nazivu platoa na kojem se vrh nalazi;
• Umberto Girometta u članku “Treskavica planina“, “Hrvatski planinar“ iz 1937., spominje Pakliješ, najviši vrh Treskavice;
• Josip Sigmund u članku “Iz zapisa o Treskavici planini“, “Hrvatski planinar“ iz 1939., spominje Pakliješ, najviši vrh Treskavice.

---

Naslovna slika: Treskavica, vrh Ćaba (2086 m/nv)