Po narodnom predanju jednom davno dvojica trgovaca stokom vraćajući se kući sa pijace iz Sarajeva zakasnili su i mrak ih je zatekao usred planine Treskavice. Morali su zanoćiti daleko od svoje kuće. Bojali su se vila i vilenjaka o kojima je narod na sijelima pripovjedao strašne priče. Smislili su plan kako da ih prevare, i ostanu živi. Legli su nasred livade tako što su jedan drugom okrenuli noge i sastavili tabane. Umorni od puta u tom su čudnom položaju i zaspali. U ponoći probudila ih je tutnjava i pored sebe ugledali vilinsko kolo. Ugledavši ih vile su prekinule igru, i počele obilaziti oko njih i zagledati ih. Vila koja je vodila kolo tada reče: „Tako mi svih 365 treskavičkih vrela, nikad nisam vidjela ovakvo čudo od čovjeka, sa dvije glave i četvero nogu.“ Neću mu uzeti život, neka ide i neka mu se sav svijet smije. Vile su nakon toga brzo otišle, a ljudima su ostavile saznanje o ukupnom broju vrela na planini Treskavici. Legendu o tome prepričava i danas narod u selima podno planine Treskavice.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Masiv Treskavice u hidrografskom smislu predstavlja glavno razvođe između Crnog mora i Jadranskog mora. U njenom podnožju izbijaju snažna vrela iz kojih nastaju veći potoci i rijeke: Godinjski potok, Hrasnički potok, potok Studenica, Vrhovinska rijeka (Hotovska rijeka / Jezernica), Graiseljička rijeka, vrelo Krupac (pritoka Neretve), Ljuta (Dindolska rijeka / Repište), Rakitnica, Bijela, Hrasnica, Željeznica i Bistrica.
Vrela na Treskavici u ljetnom periodu nikad ne presuše. Mnoga su u blizini planinarskih staza i na njima se treba osvježiti čistom planinskom vodom. Spomenimo neka značajnija i veća vrela te njihovu lokaciju.
U središnjem području: Trokun vrelo, vrelo pod Oblikom, vrelo pod Ilijašem, Pašino vrelo, Konjska vrela, Ušljiva vrela, vrelo Kada na Ljeljenu.
Na istočnoj strani: vrelo na Sustavcu, vrelo na Paleži, vrelo na Skoku, vrelo na Kozjoj luci, vrelo na Spasovači, vrelo Bistrice, Vratanjska voda, vrela na Bosanskom vratlu, vrelo na Simovića bari, vrela na Gvoznom polju.
Na zapadnoj strani: Gladna voda pod Ogorjelim kukom, Baletina voda na Valovici, vrelo kod Ploče, Božija vodica pod Opaljenim kukom, Štrcalo i vrelo u Štirnom dolu, vrelo pod Oblikom, Bijele vode, vrela na Laništu, Studeno vrelo, vrela na Gornjoj i Donjoj Bari.
Na sjevernoj strani: Željezničko vrelo kod Godinje, Igrište na Dujmovskim brdima, vrelo u Jablan dolu, Ždrebanovo vrelo na Kučarama, vrelo na Baricama, vrelo na Pandurici, vrelo na Poljicama, Zucina vrela, Fatina voda.
Na južnoj strani: Prapatnica, vrela u Vrhovini, Gornje vrelo, Obrutak, Djevojačko vrelo.
Planinarsko društvo “Treskavica“ Sarajevo izgradilo je spomen-česme na tri vrela. Česme su obilježene spomen-pločama sa imenima zaslužnih članova društva:
– Česma Sulje Suljagića (1885. – 1962. god.) na Sustavcu, pionir Bh. planinarstva, jedan od osnivača Bosanskohercegovačkog Turističkog kluba Sarajevo, Turističkog društva Prijatelj Prirode, Društva planinara BiH i PD “Treskavica“ Sarajevo;
– Česma Radeta Lasića (1909. – 1957. god.) na Skoku, jedan od osnivača PD “Treskavica“, dao je veliki doprinos na izgradnji pl. kuće na Sustavcu, pl. doma Josip Sigmund na Kozjoj luci, inicijator i konstruktor pl. skloništa “Đokin toranj“ na najvišem vrhu Treskavice;
– Česma Aleksandra Obradovića (1920. – 1980. god.), na Kozjoj Luci. Jedan od osnivača PD “Treskavica“ i dugogodišnji presjednik društva.
Naslovna slika: Treskavica, potok Studenica na Gvoznom polju (1310 m/nv)
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 
Majka je iz sela Godinja tako da sam kao dijete zavolio i to selo, okolinu i Treskavicu. Ako se ikada bude organizovao pohod volio bih ići. Hvala za sve reportaže i slike koje radite.
VolimLiked by 1 osoba
Nakon minulog rata na Treskavicu sam pristupio iz više pravaca a jedan o njih je upravo vodio iz sela Godinja. U selu su bile ekipe za deminiranje sumnjivih i rizičnih površina od NUS-a prema Lastvi i Željezničkom vrelu. Neko je tada, nisam saznao ko, ali hvala mu, izvrsno markirao stazu od Godinje preko Cikuše na Turov stan. Nakon toga još nekoliko puta sam tom stazom prolazio. Iz tog doba, u sjećanju mi je ostala jedna lijepa i zahtjevna kružna tura koju sam napravio sa prijateljem iz Češke Martinom Brož. Nije mi poznato u kakvom je sada stanju ova staza i je li obnovljena markacija. Hvala i vama što pratite moje objave na facebook-u i blogu.
VolimVolim