Čvrsnica – kronologija povijesnih događaja

21.9.1892. godine u Sarajevu je održana Osnivačka skupština Bosansko-hercegovačkog turističkog kluba (“Bosnisch-Herzegowinischer Touristen Klub in Sarajevo”) i ovaj datum smatra se početkom organiziranog planinarstva u BiH. Osnivačka Skupština je održana u kancelariji upravnog direktora Zemaljske vlade barona Huge von Kutschere, u prisustvu visokih vladinih činovnika. Na Osnivačkoj Skupštini je izabran i prvi Predsjednik, vladin savjetnik vitez Lothar von Berks.
Iste godine je izašlo prvo izdanje Ilustrovanog vodiča kroz Bosnu i Hercegovinu na njemačkom jeziku (″Illustrierter Führer durch Bosnien und Herzegowina″). Autori vodiča su Julius Pojman, inspektor za turizam u Zemaljskoj vladi i direktor banje Ilidža i Dr C. A. Neufeld, savjetnik i referent za turizam u Zemaljskoj vladi. U vodiču su dati podaci o planinama u BiH, njihovom geografskom položaju, flori i fauni s opisom pješačkih pristupa na mnoge visoke vrhove uz motivirajuće ilustracije krajolika.
Godine 1896. pod vrhom Trebevića na Sofama je podignuta prva planinarska kuća u BiH …

(Braco Babić i Drago Bozja, Planinarsko – turistički vodič po planinama oko Sarajeva, Kratak prikaz razvoja planinarstva, str. 12 – 15, izdavač Fondacija BITR-a, Sarajevo, 2006. god.)

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Čvrsnica krajem 19. stoljeća zaokuplja pažnju botaničarima i šumarskim stručnjacima zbog specifične vegetacije i endema. Zabilježene su naučno – istraživačke ekskurzije. U Jablanici je nekoliko profesionalnih planinarskih vodiča, a među njima najpoznatiji je Velija Spahić. Vodili su lovce, turiste i planinare na Čvrsnicu i susjednu planinu Prenj, najčešće u ljetnom periodu.  

1893. god. Odlukom Zemaljske Vlade za Bosnu i Hercegovinu, uspostavljeno je državno lovište za uzgoj i razmnožavanje korisne divljači na Čvrsnici. Lovište zahvata šire područje Diva Grabovice, Muharnice i Plase. Uređuju se mnoge lovačke staze i grade skloništa “Laura – Hütte“ u Drijenču (1897. god.) pod Velikim Sljemenom, lovačka kuća na Sadinama u Diva Grabovici (1904. god.) i sklonište “Bessy – Hütte” na Spasinom stanu pod Tumbom (1908. god.). U lov na divokozu, medvjeda, srnu i muflona dolazi bogata evropska klijentela.

Za vrijeme vladavine Kraljevine Jugoslavije (1918. – 1941. god.). Čvrsnica ima status državnog lovišta u kojem boravi i lovi kralj Aleksandar I Karađorđević. Grade se nove lovačke kuće na Tisi (1920. god.), na Žlijebu i u Drijenču (1921. god.), u Bijelom potoku (1925. god.), pod Velikim Medvjedom (1931. god.), u Radavi pod Mezića stijenama, na Sokolju i Glavici (1938. god.). Lovce, turiste i planinare vode profesionalni vodiči a među njima su najpoznatiji Šaban Ćosić iz Jablanice i Jozo Klepica iz sela Doljani.

1931. god. Kraljevska Banska Uprava u Splitu donosi naredbu o trajnoj zabrani sječe šume i ispaše stoke u vršnoj zoni Dive Grabovice kako bi se time sačuvala njena iskonska ljepota.

1935. god. Objavljen je po prvi put na našem jeziku “Vodič kroz planine Bosne i Hercegovine”. Autor vodiča je Ing Jovo Popović – kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Izdavači vodiča su planinarska društva iz Sarajeva. Opis Čvrsnice je ilustrovan fotografijama i mapom sa ucrtanim planinarskim putevima. Mnogim planinarima daje podstrek da krenu na ovu planinu i upoznaju njenu ljepotu.

1937. god. Josip Sigmund, planinar visokogorac, alpinista i turni skijaš, član podružnice HPD “Bjelašnica“ Sarajevo, prepenjao je solo sjevernu stijenu Klapavice na Plasi. Bio je to prvi registrirani alpinistički uspon u stijenama Čvrsnice.

1938. god. Započinje izgradnja planinarske kuće na Vilincu (1900 m/nv). Majstorske radove na kući vodi Josip Melinc iz Jablanice. Pored pl. kuće izgrađeno je manje sklonište i čatrnja na obližnjem izvoru Janjećak za snabdjevanje kuće vodom. Kuća je svečano otvorena 6.8.1939. godine uz prisustvo mnogih planinara, mještana iz Jablanice i okolnih sela. Zabilježeno je da su ovom činu prisustvovali i blagoslov dali katolički svećenik i hodža. Kuća je pod upravom HPD “Bjelašnica” Sarajevo.

1939. god. Josip Sigmund izveo je prvi zimski uspon na vrh Veliki Jelinak (2170 m/nv) istočnom stranom i ujedno na vrh Pločno (2226 m/nv) – najviši vrh Čvrsnice.
Iste godine od 8. – 9. augusta hrvatski alpinisti Marijan Dragman i Slavko Brezovečki izveli su prvi alpinistički uspon u jugoistočnoj stijeni Velikog Kuka (1822 m/nv), visina stijene iznosi oko 1100 m, to je najviša stijena na Čvrsnici i ujedno u planinama Bosne i Hercegovine.

1940. god. J. Sigmund i D. Kosovac izveli su prvenstveni zimski uspon kroz kuloar u sjeveroistočnoj stijeni Velikog Vilinca (2118 m/nv).  

1941. god. u mjesecu augustu hrvatski alpinisti: M. Dragman, E. Laszowski, Z. Ceraj,  F. Šaško, K. Mihaljević, D. Horvat, I. Bumba i P. Halavanja, penju dva prvenstvena smjera u Mezića stijenama i šest u Pesti brdu / Ploča (2039 m/nv).
Prvi alpinistički uspon u masivu Mezića stijene (1680 m/nv) izveli su Slavko Brezovečki i Zdravko Ceraj, od 13. – 15.8.1941. godine, u sjeverozapadnoj stijeni, visina stijene iznosi oko 800 m (druga najviša stijena na Čvrsnici i ujedno u planinama BiH). Narednih dana od 16. – 17. augusta u ovoj stijeni penju Marijan Dragman i Emil Laszowski i izveli još jedan prvenstveni smjer.
Prvi alpinistički uspon u stijeni Pestibrdo / Ploča (2039 m/nv), izveli su Dragan Horvat, Ivan Bumba i Krešo Mihaljević, 13.8.1941. godine. Visina stijene iznosi 300 m.

1949. god. Početkom mjeseca jula u požaru je izgorila planinarska kuća na Vilincu. Planinarski savez BiH organizira akciju na obnovi planinarske kuće uz pomoć planinara iz Doljana i Jablanice. Nakon obnove kuća je ponovo stavljena u funkciju 1952. godine.

15 – 24.9.1950. god. Na Čvrsnici je održan alpinistički tečaj u kojem učestvuje 30 tečajaca iz planinarskih društava BiH, a od toga njih 18 su bili pripadnici JNA. Organizator tečaja je Planinarski savez Bosne i Hercegovine, a instruktori su Marijan Perko i Rado Kočevar iz Slovenije. Baza je bila kod bivše pl. kuće koja je izgorila u požaru godinu dana ranije. Kuhanje i smještaj instruktora bilo je u skloništu pored kuće koje nije izgorilo, a učesnici su bili smješteni pod šatorima. Zbog loših vremenskih uvjeta nije bilo većih penjačkih uspona i tečaj je navećim dijelom  protekao u teoretskoj nastavi.
Iste godine na jesen osnovana su dva planinarska društva: PD „Vilinac“ u Doljanima i PD „Čvrsnica“ u Jablanici.

1951. god. Planinari Jugoslavije izveli su pohod u aprilu i maju mjesecu u kojem su preko mnogih planina prenijeli štafetnu palicu povodom pedeset i devetog rođendana voljenom maršalu drugu Titu.
Planinarska Titova štafeta je krenula iz Sloveniji sa Triglava (2864 m), najvišeg vrha Jugoslavije. U sklopu pohoda planinari BiH nosili su štafetnu palicu padinama Čvrsnice od 9. – 11. aprila ovim pravcem:
1. dan, Blidinjsko jezero – Barzonja – katun na Gornjim Barama; 
2. dan, Gornje Bare – vrh Pločno – Josipovo raskršće – Peharov Stan – Vilinac – Prijegon – vrelo Grkuš – Vala – šumar. kuća na Golincima;
3. dan, Golinci – Bila vrila – Krkača – selo Doljani – Jablanica.

Grade se nove lovačke kolibe na Muharnici – Jagodniku i Stropu, pod Crvenim kukom na Vitlenici (1954. god.), na Plasi – Ivankovića stanište (1966. god.), na Maloj Čvrsnici  – pod Velikom Težovnicom (1979. god.) i Mrkušinom gvozdu (1982. god.). PSD “Vilinac” Jablanica podiže planinarsko sklonište na Muharnici u predjelu Golinci (1966. god,), a pod Mandinom planom u Bukovoj dragi planinarsku kuću (1983. god.).

1954. god. Na alpinističkom taborovanju pod Pesti brdom učestvuje 15 penjača iz BiH. Instruktori su Aleš Kunaver i Toni Jeglič, alpinisti iz Slovenije. Ukupno je izvedeno 67 uspona. U narednim godinama u Pesti brdu Ploči ispenjane su mnoge prvenstvene smjeri i ponavljanja.

1961. god. PD “Vilinac” Doljani i PD “Čvrsnica” Jablanica ujedinjuju se u jedno društvo pod nazivom Planinarsko – skijaško društvo “Vilinac” sa sjedištem uprave društva u Jablanici. Zajedničkim snagama nastavljaju svoju daljnju aktivnost na Risovcu i Vitlenici gdje organizuju škole skijanja za djecu i omladinu.

Juli 1966. god. Alpinisti Ilija Dilber i Hajrudin Delić, penju prvenstveni smjer u jugoistočnoj stijeni Velikog kuka, visina stijene iznosi 1100 m, dva dana, bivak.

1967. god. Na najvišem vrhu Čvrsnice – Pločno (2226 m/nv) izgrađen je veliki zidani objekat za potrebe vojne radarske osmatračke stanice i smještaj tehničkog osoblja. Iste godine je stavljen u funkciju. Pristup do objekta je makadamskom cestom s Donjih Bara. Objekat radarske stanice i cestu izgradile su inženjerijske jedinice JNA.

26.7.1970. god. Alpinisti Faruk Zahirović i Muhamed Šišić, penju u jugoistočnoj stijeni Velikog kuka varijantu po stupu (po smjeru “Dragman-Brezovečki” do ispod sedla pod stupom, ispod Kljuna); visina varijante oko 250 m, ukupna visina stijene iznosi 1100 m, dva dana, bivak.
U masivu Velikog kuka i Mezića stijenama, bosanskohercegovački alpinisti su kasnije u narednim godinama izveli nove uspone. Neke prvenstvene smjeri koje su tada ispenjali alpinisti Mukrim Šišić, Nail Dervišević i Željko Rudan nose ocjenu velikih teškoća i nisu ponovljene.

1972. god. Planinarski savez BiH uspostavlja transverzalu “Po planinama Bosne i Hercegovine”. Vodič i dnevnik pripremio je autor Mehmed Šehić, sarajevski planinar. U sklopu transverzale na Čvrsnici su obilježene kontrolne tačke na sljedećim lokacijama: vrh Veliki Vilinac (KT 103), lokva Crepulja na Plasi (KT 104), pl. kć. Vilinac (KT 105), pl. kć. Tise u Diva Grabovici (KT 106). Transverzalni vodič, dnevnik i počasnu značku izdaje istoimeni pl. savez.

1975. god. PSD “Prenj” Mostar uspostavlja Visokogorsku hercegovačku transverzalu: Velež – Prenj – Čvrsnica – Čabulja. U sklopu transverzale na Čvrsnici su obilježene kontrolne tačke na sljedećim lokacijama: lov. kć. Žlijeb (KT 15), vrh Veliki Vilinac (KT 16), pod vrhom Razvale (KT 17), na Barzanji kraj Blidinjskog jezera (KT 18). Transverzalni vodič, dnevnik i počasnu značku izdaje istoimeno pl. društvo. 

1989. god. PSD “Vilinac” Jablanica, vrši kompletnu rekonstrukciju pl. kuće “Vilinac” (1900 m/nv).  Kuća je obložena novim rebrastim limom, umjesto dotrajale šindre, postavljaju se novi prozori željeznog profila, mijenjaju se podovi, postavlja se lamperija i novi viseći elementi, gromobran, nove klupe i šporet. Građevinski materijal za obnovu pl. kuće planinari su iznijeli na svojim leđima preko 3 tone tereta.

1992. – 1995. god. U ovom periodu dok je trajao rat u Bosni i Hercegovini na području Čvrsnice uništeni su planinarski dom na Vilincu i lovačke kolibe u Drijenču i na Stropu. Nekoliko lovačkih koliba preživjelo je ratna razaranja ali su kasnije izgorili u požarima, na Plasi, pod Velikim Medvjedom i u Radavi, a kolibe na Žljebu, Tisi, Sokolju i Sadinama su devastirane.

13.6.1998. god. Svečano je otvoreno planinarsko sklonište “ŽIŠKO” (680 m/nv) pod stijenom Velikog kuka. Autor ideje i konstruktor je Faruk Zahirović, alpinist i gorski spasavalac iz Sarajeva. Izgradnja objekta je trajala od 1997. – 1998. godine u kojoj su učestvovali mnogi planinari i alpinisti. Željezna konstrukcija skloništa je urađena kroz program praktične nastave u ŽIŠ-u (Željeznička industrijska škola) Sarajevo. Objekat je pod upravom PSD “Vilinac” Jablanica.

1999. god. u mjesecu julu planinar Ivica Plazonić (40) iz Donjih Kaštela, preminuo je uslijed slabosti srca na usponu prema Pločnom. U znak sjećanja na prvu godišnjicu smrti njegovo planinarsko društvo HPD “Malačka” podiglo je spomen ploču pokraj markirane planinarske staze na dionici: Štirnjak – Stanine. Također njegovo društvo zajedno sa HPD “Pločno“ Posušje organizira svake godine tradicionalni planinarski pohod u znak sjećanja na Ivicu.

15.5.2002. god. planinar Salem Zebić Kujta (44) iz Jablanice, smrtno je nastradao uslijed pada sa stijene. Nesreća se dogodila u blizini blizini lovačke staze na dionici: Zli potok – lov. kuća “Tise”. O tragediji svjedoči spomen ploča koju podižu planinari. PSD “Vilinac” Jablanica organizuje svake godine tradicionalni planinarski pohod u znak sjećanja na Salema.

2004. god. Uspostavljen je osigurani planinarski put (ferrata) pokraj stijene Velikog kuka. Realizovana je još jedna korisna ideja i vrijedno djelo alpiniste i gorskog spasavaoca Faruka Zahirovića iz Sarajeva uz pomoć njegovih prijatelja – planinara i alpinista. Ujedno je postavljeno osiguranje sa sajlama i klinovima na jednom dijelu staze za lov. kuću “Tise” na potezu kroz Zli potok.

6.8.2005. god. planinar Daniel Zamboni Deni (51) iz Zenice, preminuo je uslijed slabosti srca nakon zavšenog uspona osiguranim planinarskim putem (ferratom) koja od pl. skloništa u Diva Grabovici vodi pokraj Velikog kuka. U znak sjećanja na prvu godišnjicu smrti njegovi prijatelji – planinari iz PD “Tajan” Zenica podigli su spomen ploču pokraj markirane planinarske staze za ferratu, niže Peharovih stanova.

2008. god. Grupa ljubitelja Čvrsnice – planinari iz Mostara i Sarajeva obnavlja bivšu čobansku kolibu na Zaglavlju (1560 m/nv) i uređuje u planinarsko sklonište. Objekat je svečano otvoren 6.9.2009. godine.

16.10.2010. god. Nakon temeljite obnove svečano je otvoren pl. dom na Vilincu (1960 m/nv). Dom je bio uništen za vrijeme rata u BiH (1992. – 1995. god.). Radovi na obnovi doma započeli su 2006. godine. Najveći dio građevinskog materijala iznijeli su planinari na svojim leđima u dobrovoljnim akcijama (preko 10 tona). Jedan dio građ. materijala je dopremljen uz pomoć helikoptera Oružanih snaga BiH. Radovi na obovi doma su izvedeni pod nadzorom glavnog majstora Fadila Širića Škulja. Objekat je pod upravom PSD “Vilinac” Jablanica.

2013. god. HPD “Prenj 1933” Mostar gradi novu planinarsku kuću “Munika” u Ivan dolcu na Blidinju (1200 m/nv), blizu vikend naselja u Rudom polju.

2015. god. PD “Plasa“ Jablanica gradi novu planinarsku kuću na Plasi (1580 m/nv) u Gornjem polju pod Branisovcem (ispod kote 1717 m/nv). Objekat je svečano otvoren 19.9.2015. godine.

2017. god. Grupa ljubitelja Čvrsnice – planinari iz Jablanice i Mostara obnavlja bivšu lovačku kuću na Žlijebu (1090 m/nv) i uređuje u planinarsku kuću. Objekat je svečano otvoren 3.12.2017. godine.

2018. god. HPD “Pločno” Posušje gradi novi planinarski dom u Masnoj luci na Blidinju (1200 m/nv).
Mještani iz Gornje Drežnice grade novo planinarsko sklonište na Javorku (1250 m/nv) na južnoj strani Čvrsnice – pod Čelinskom glavicom (1423 m/nv).

2023. god. JP BH Pošta izdalo je prigodnu poštansku marku s motivom Hajdučka vrata – Park prirode Blidinje, autor: T. Lučarević.

---

Naslovna slika: Čvrsnica, pogled sa Kraljeve čeke (1550 m/nv) na vrhove s lijeva na desno: Pesti brdo – Ploča (2039 m/nv), Veliki Medvjed (1627 m/nv) i Veliki kuk (1822 m/nv)