Trebević – kronologija povijesnih događaja

21.9.1892. godine u Sarajevu je održana Osnivačka skupština Bosansko-hercegovačkog turističkog kluba (“Bosnisch-Herzegowinischer Touristen Klub in Sarajevo”) i ovaj datum smatra se početkom organiziranog planinarstva u BiH. Osnivačka Skupština je održana u kancelariji upravnog direktora Zemaljske vlade barona Huge von Kutschere, u prisustvu visokih vladinih činovnika. Na Osnivačkoj Skupštini je izabran i prvi Predsjednik, vladin savjetnik vitez Lothar von Berks.
Iste godine je izašlo prvo izdanje Ilustrovanog vodiča kroz Bosnu i Hercegovinu na njemačkom jeziku (″Illustrierter Führer durch Bosnien und Herzegowina″). Autori vodiča su Julius Pojman, inspektor za turizam u Zemaljskoj vladi i direktor banje Ilidža i Dr C. A. Neufeld, savjetnik i referent za turizam u Zemaljskoj vladi. U vodiču su dati podaci o planinama u BiH, njihovom geografskom položaju, flori i fauni s opisom pješačkih pristupa na mnoge visoke vrhove uz motivirajuće ilustracije krajolika.
Godine 1896. pod vrhom Trebevića na Sofama je podignuta prva planinarska kuća u BiH …

(Braco Babić i Drago Bozja, Planinarsko – turistički vodič po planinama oko Sarajeva, Kratak prikaz razvoja planinarstva, str. 12 – 15, izdavač Fondacija BITR-a, Sarajevo, 2006. god.)

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Nakon uspostave austrougarske vladavine u BiH građen je sistem fortifikacijskih objekta na dominantnim kotama oko Sarajeva. Objekti su građeni u periodu od 1882. – 1910. godine radi potencijalne odbrane grada. Pod nadzorom Vojno-inženjerijske Uprave ( “K. und K. Military Genie Direktion”) podignuto je nekoliko snažnih kamenih utvrda na Trebeviću, Grdonju, Pašinom brdu, Zmajevcu i Vratniku.
Trebević i njegovi vrhovi dobivaju vojno-strateški značaj, te nastaju: Bistrik-kula (1000 m/nv), pojasna tvrđava na Draguljcu (1164 m/nv), kula na Paležu (1080 m/nv), kula na Zlatištu (823 m/nv) i tvrđava na Vracama (645 m/nv). Uređena su artiljerijski položaji na području Bijele stijene (1426 m/nv), a na zapadnom grebenu i vrhu Trebevića u ”živoj” stijeni isklesani su streljački jarkovi i zakloni za pješaštvo.

1896. god. Na sjevernoj strani Trebevića nešto niže od njegovog najvišeg vrha – Sofe (1629 m/nv) izgrađeno je prvo planinarsko sklonište u BiH. Kuća je smještena na 1560 m/nv i sagrađena od kamena, a imala je samo prizemlje. Unutrašnje prostorije sačinjavale su: kuhinja, trpezarija i četri sobe za spavanje. Jedna od soba je bila namjenjena isključivo za ženske posjetioce. Objekat je izgradio i njime upravlja Bosansko-hercegovački turistički klub (“Bosnisch-Herzegowinischer Touristen Klub in Sarajevo”).

1907. god. Na Dobroj vodi, u blizini vrela izgrađeno je planinarsko sklonište. Objekat je izgradilo i njime upravlja TD ”Prijatelj prirode” Sarajevo.

1909. god. Na Sofama u požaru je izgorila planinarska kuća.

1911. god. Na Dobroj vodi propala je planinarska kuća zbog neodržavanja a neodgovorne osobe su je srušile i odnijele građu.   

1912. god. Završena je izgradnja ceste koja od Ravni preko Brusa, Dovlića, Udeža, Jasika i Vlahovića vodi na vrelo Bistrice. Godine 1916.  cesta je produžena do vrela rijeke Prače pod Jahorinom. Na vrelu Bistrice i Prače izgrađeni su vodovodni rezervoari odakle se preko Trebevića još i danas grad snabdjeva vodom.

1921. god. Društvo planinara BiH poduzima adaptaciju pl. kuće pod vrhom Trebevića. Nadograđen je jedan sprat sa potkrovljem. Finansijsku potporu pruža Ministarstvo šuma Kraljevine SHS. Radovi na kući trajali su dvije godine. Po dovršetku objekta u kući je bio smješten lugar koji je ujedno bio i njen čuvar. Nešto kasnije kuća je imala svog stalnog domaćina. Objekat nosi naziv “Dom kralja Aleksandra I. Karađorđevića“.

1932. god. Na Ravnama je izgrađen još jedan novi planinarski dom. Objekat nosi naziv “Dom kralja Petra I Karađorđevića”. Objekat je pod upravom DP “Romanija” Sarajevo. Između dva svjetska rata planinari su se mogli sklonitu još i u prostorije lugarnice na Ravnama, popularno nazvane “Prvi šumar” kao i u privatnom ugostiteljskom objektu na Brusu.

1935. god. Objavljen je po prvi put na našem jeziku “Vodič kroz planine Bosne i Hercegovine”. Autor vodiča je Ing Jovo Popović – kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Izdavači vodiča su planinarska društva iz Sarajeva. Opis Trebevića je ilustrovan fotografijama i mapom sa ucrtanim planinarskim putevima. Mnogim planinarima daje podstrek da krenu na ovu planinu i upoznaju njenu ljepotu.

1945. god. Planinarski dom na Ravnama uništen je prilikom povlačenja njemačkog okupatora, ali ga je iste godine obnovila planinarska sekcija Fiskulturnog društva radnika i namještenika “Udarnik” Sarajevo. Ovaj objekat predat je 1947. god. ugostiteljstvu, ali je 1953. god. vraćen planinarima na intervenciju PS BiH. Brigu o objektu preuzelo je PD “Trebević” Sarajevo. Pod upravom ovog društva je ostao sve do 1966. godine, kad ga je kupila  Investiciona banka iz Sarajeva.

1946. god. Započinje obnova planinarskog doma pod vrhom Trebevića. Tokom sve četiri godine rata (1941. – 1945. god.) dom su zaposjeli njemački okupatori. Po njihovom povlačenju objekat je znatno oštećen. Dom je popravljen dobrovoljnim radom sarajevskih planinara. Brigu o objektu preuzima planinarska sekcija Fiskulturnog društva “Željezničar”.

1947. god. Smučarski savez BiH izgradio je 25-metarsku skakaonicu i manju kuću, na lokaciji nešto niže prije Brusa, u blizini ceste Sarajevo – Jahorina.   

1948. god. U podnožju vrha Sofe formirana je planinska botanička bašta “Alpinetum” kojeg je osnovao biljni fiziolog prof. dr. Vojin Gligić (1901. – 1965. god.). Alpinetum je bio u sastavu Fakultetskog šumskog oglednog dobra “Igman” Ilidža. Osnovan je kao edukacijska podrška u radu nastavnicima u oblasti botaničkih studijskih programa, ali je bio potreban i istraživačima. Planinska botanička bašta je 1963., pripojena Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, kao nastavni i istraživački objekt.

1.1.1950. god. Izveden je novogodišnji pohod na najviši vrh Trebevića – Sofe (1629 m/nv). Pohod je organizovao Sreski planinarski savez Sarajeva (kasnije promijenio ime u Gradski planinarski savez). Ovo je bio prvi pohod tradicionalne planinarske manifestacije koja se održala sve do danas. 

1953. god. Započinje izgradnja planinarskog doma na Čelini (1256 m/nv). Dom gradi PD “Trebević” Sarajevo. Objekat je smješten pokraj ceste Sarajevo – Jahorina. Svečano otvaranje doma je održano 3.4.1955. godine, povodom proslave 10. godišnjice oslobođenja Sarajeva (1945. – 1955. god.). Nakon rasformiranja PD “Trebević” brigu o objektu preuzima PD “Igman” Sarajevo (odlukom PS BiH).

1954. god. U mjesecu februaru u požaru je do temelja izgorio planinarski dom pod vrhom Trebevića.

1954. god. Zahvaljujući svojim prirodnim osobinama planina Trebević, rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti u Sarajevu, br. 682/54, stavljena je pod zaštitu države kao park šuma koja obiluje prirodnim ljepotama i pejzažima, te bogatstvom flore i faune.
Sa sarajevskim mahalama na svojim padinama predstavlja jedinstven sklad urbanog i prirodnog. Visoki stupanj biološke, pedološke i geološke raznolikosti na prostoru Trebevića je značajan za naučno istraživačke radove.
Veliki kompeksi crnogorične šume na sjevernoj strani Trebevića čine „pluća grada“, te služi kao glavno izletište za odmor i rekreaciju građana.

1957. god. Početkom mjeseca juni započela je izgradnja novog planinarskog doma pod vrhom Trebevića. Objekat se gradi od kamena na lokaciji bivšeg pl. doma koji je izgorio u požaru 1954. god. Izgradnju doma je pokrenulo PD “Željezničar” Sarajevo.

1958. god. u mjesecu septembru puštena je u obilazak Sarajevska transverzala. Osnivač transverzale, Sreski planinarski savez Sarajevo, imao je za cilj da planinare upozna sa najznačajnijim i najinteresantnijim planinama oko Sarajeva. Transverzala obuhvata sljedeće planine: Ozren sarajevski (Bukovik i Crepoljsko),  Romaniju, Ravnu planinu, Jahorinu, Treskavicu, Bjelašnicu i Trebević. U sklopu transverzale na Trebeviću je obilježena kontrolna tačka na lokaciji: pl. dom “Vaso Miskin Crni“ (KT 16). Transverzalni vodič, dnevnik i počasnu značku izdaje istoimeni pl. savez.

3.5.1959. god. U saobraćaj je puštena kabinska žičara. Donja stanica žičare je smještena u Starom Gradu na 560 m/nv, a gornja stanica na 1127 m/nv gdje je izgrađen restoran “Vidikovac“ sa razglednom terasom. Visinska razlika iznosi 567 metara, koja se žičarom pređe za 12 minuta vožnje. Imala je kapacitet 400 putnika po satu. Upravitelj žičare je bilo “GSP Sarajevo” (kasnije mjenja ime u “GRAS”).
Cijena karte za prevoz žičarom je veoma povoljna i time je mnogim Sarajlijama omogućeno da što češće posjete svoje omiljeno izletište i borave na čistom planinskom zraku a posebno u zimskom periodu kada se iznad grada stvori gusta maglena koprena začinjena otrovnim izduvnim gasovima.
Za vrijeme minulog rata u BiH (1992. – 1995. god.) žičara je u potpunosti uništena.

1960. god. Svečano je otvoren i stavljen u upotrebu novozgrađeni pl. dom pod vrhom Sofe. Dom nosi naziv po Vasi Miskinu Crnom (1916. – 1945. god.) Narodnom heroju iz NOR-a (1941. – 1945. god.). Objekat je pod upravom PD “Željezničar” Sarajevo.

1961. – 1968. god. Izgrađeni su mnogi objekti za odmor i rekreaciju radnika: Odmaralište preduzeća PTT saobraćaj Sarajevo na Dobroj vodi, Dom Kreditne banke iz Sarajeva u blizini Brusa pokraj pješačke staze za Čelinu, Dom preduzeća “Metal” iz Sarajeva (kasnije promijenilo ime u “Unioninvest”) smješten prije Brusa pokraj ceste na relaciji Sarajevo – Jahorina gdje je nekada bila skakaonica i manja kuća za smučare (izgorila 1958. god.). Dom preduzeća GP “Vranica” i Dom udruženja ratnih vojnih invalida, objekti su bili smješteni pokraj pješačke staze između Brusa i gornje stanice žičare.

1969. – 1972. god. Za potrebe izgradnje astronomske opservatorije urađena je prva faza rekonstrukcije na staroj vojnoj tvrđavi poznatoj po nazivu “Bistrik-kula“. Objekat izgrađen u doba Austrougarske Monarhije nakon prestanka njene vladavine je bio dugo godina napušten i više nije bio u funkciji sve do 1967. godine kada ga na korištenje dobiva Univerzitetsko astronomsko društvo iz Sarajeva. Na krovu objekta podignute su dvije kupole. U manjoj je smješten dvostruki astrograf, a u velikoj reflektor teleskopski. Od 1975. – 1982. godine trajala je druga faza izgradnje astronomske opservatorije. Tada je nabavljen reflektor teleskopski većeg promjera. Za njega je izgrađen potpuno novi objekat s kupolom promjera 8 m, pokraj stare tvrđave. Funkciju opservatorije zadržava sve do ratnih dešavanja 1992. – 1995. godine kada je od strane Vojske Republike Srpske granatirana i zauzeta kao strateški položaj, opljačkana i uništena, a teren oko objekta miniran. Nakon minulog rata prostor je deminiran ali objekt i dalje stoji devastiran.

1972. god. Planinarski savez BiH uspostavlja transverzalu “Po planinama Bosne i Hercegovine”. Vodič i dnevnik pripremio je autor Mehmed Šehić, sarajevski planinar. U sklopu transverzale na Trebeviću obilježene su kontrolne tačke na sljedećim lokacijama: pl. dom na Čelini (KT 66) i pl. dom “Vaso Miskin Crni” (KT 67). Transverzalni vodič, dnevnik i počasnu značku izdaje istoimeni pl. savez. Transverzalni vodič, dnevnik i počasnu značku izdaje istoimeni pl. savez.

1975. god. Na sjevernoj strani Trebevića nešto niže od njegovog najvišeg vrha – Sofe (1629 m/nv), izgrađen je objekat za UKW telefonske komunikacije sa antenskim tornjem od armiranobetonske konstrukcije visine 60 m. Objekat je smješten na 1566 m/nv i bio je jedini  telekomunikacioni releј koјi niјe uništen od strane NATO aviјaciјe 1995. godine tokom bombardovanja strateški važnih objekta na području koje je držala Vojska Republike Srpske. Važan јe telekomunikacioni čvor za Saraјevo i predaјnik za nekoliko RTV stanica.

1982. god. Za potrebe održavanja 14. Zimskih olimpijskih igara Sarajevo ‘84 na Trebeviću je  izgrađena kombinirana bob-sanjkaška staza od armiranobetonske konstrukcije. Bila je jedina bob-sanjkaša staza u jugoistočnoj Europi.
Tehničke karakteristike bob staze.
Start: 1.108,5 m/nv;
Cilj: 982,6 m/nv;
Visinska razlika: 125,9 m;
Duljina: 1.245,13 m;
Ukupna dužina sa zaustavnim putem: 1.532 m (1.245 m + 287 m);
Br. lijevih okuka: 6;
Br. desnih okuka: 7;
Prosječan nagib: 10,2%;
Najveći nagib: 15%;
Najmanji nagib: 1%.

1983. god. od 24. januara do 6. februara na Trebeviću održana su predolimpijska takmičenja evropskog prvenstva u bobu.

1984. god. u mjesecu februaru za vrijeme 14. Zimskih olimpijskih igra Sarajevo ‘84, na Trebeviću je održano takmičenje u sanjkanju i bobu.

Pregled takmičenja i osvojenih olimpijskih medalja

– Sanjkanje jednosjed, muškarci: 1. Paul Hildgartner (Italija) – zlatna medalja, 2. Sergej Danilin (SSSR) – srebrna medalja, Valerij Dudin (SSSR) – bronzana medalja; 
– Sanjkanje jednosjed, žene: 1. Steffi Martin Walter (Njemačka DR) – zlatna medalja, 2. Bettina Schmidt (Njemačka DR) – srebrna medalja, 3. Ute Oberhoffner Weis (Njemačka DR) – bronzana medalja;
– Sanjkanje dvosjed: 1. Hans Stangassinger, Franz Wembacher (SR Njemačka) – zlatna medalja, 2.  Evgenij Vladimirovič Belausov, Aleksandr Beljakov (SSSR) – srebrna medalja, 3. Jörg Hoffmann, Jochen Pietzsch (Njemačka DR) – bronzana medalja;
– Bob  dvosjed: 1. Wolfgang Hoppe, Dietmar Schauerhammer (SR Njemačka) – zlatna medalja, 2. Bernhard Lehmann, Bogdan Musiol (Njemačka DR) – srebrna medalja; 3. Zintis Ekmanis, Vladimir Aleksandrov (SSSR) – bronzana medalja;
– Bob četvorosjed: 1. Wolfgang Hoppe, Roland Wetzig, Dietmar Schauerhammer, Andreas Kirchner (Njemačka DR) – zlatna medalja; 2. Bernhard Lehmann, Bogdan Musiol, Ingo Voge, Eberhard Weise (Njemačka DR) – srebrna medalja; 3. Silvio Giobellina, Heinz Stettler, Urs Salzmann, Rico Freiermuth (Švicarska) – bronzana medalja.

Iste godine u mjesecu aprilu je održan prvi planinarski pohod ″Svi na Trebević″ na relaciji od Grbavice preko Vraca i Knjeginjca na najviši vrh Tebevića – Sofe. Ova tradicionalna planinarska manifestacija se odražala do danas na novoj relaciji od “Inat kuće“ (kod Šeherćehajine ćuprije) kroz naselja Hošin brijeg i Jarčedoli, preko Ravni i Dobre vode. Organizator pohoda je PD “Željezničar“ Sarajevo.

1986. god. Objekat preduzeća “ŠIPAD” u krugu botaničkog vrta “Alpinetum” pod vrhom Sofe stavljen je u funkciju planinarske kuće pod upravom PD “ŠIPAD” Sarajevo.

1988. god. Objekat Osnovne škole u selu Dovlići stavljen je u funkciju planinarske kuće pod upravom PD “Džemal Bijedić” Sarajevo.

1992. – 1995. god. U ovom periodu dok je trajao rat u Bosni i Hercegovini na području Trebevića uništeni su svi ugostiteljski objekti i radnička odmarališta, Sarajevska žičara, olimpijska bob – sanjkaška staza. Planinarski dom “Vaso Miskin Crni“ znatno je oštećen. Jedini objekat koji nije nastradao je planinarski dom na Čelini.

1.1.1997. god. izveden je novogodišnji pohod na najviši vrh Trebevića – Sofe. Bio je ovo prvi planinarski pohod nakon minulog rata u Bosni i Hercegovini. Pohodi nisu održani u periodu od 1993. – 1996. godine. Na usponu planinarskom stazom od Ravni preko Dobre vode učestvovao je veliki broj planinara. Ovaj tradicionalni planinarski pohod prvi put je izveden 1.1.1950. godine.  

2010. god. PSD “Trebević – Stari Grad” dobilo je od Općine Stari Grad Sarajevo zemljište na Tabačkoj ravni (1200 m/nv) za izgradnju planinarskog doma. Kroz razne donacije i pomoć sa općinskog i kantonalnog nivoa u ovaj projekt su uložena finansijska sredstva. Izgrađen je objekt sa prizemljem i potkrovljem. Slijedi nastavak radova na uređenju fasade objekta i opremanje unutrašnjosti doma.

2013. god. Na lokalitetu Bijelih stijena (1250 m/nv) izgrađena je “Via ferrata“ – osigurana planinarska staza. Namjenjena je za obuku planinara koji će se kretati isto takvim stazama u visokom gorju. Ferrata nosi naziv po prof. dr. Josipu Flegeru (1896. – 1966.), suosnivaču i dugogodišnjem predsjedniku HPD “Bjelašnica” Sarajevo (od 1928. – 1941.).

2014. god. Na incijativu Planinarskog savez Kantona Sarajevo uspostavljen je prvi put planinarski pohod u povodu međunarodnog praznika Dana žena – 8. mart. Pohod je izveden pod nazivom “100 žena na Trebević” uz učešće velikog broja planinarki. Polazna tačka je Pino Nature Hotel, a pravac uspona: Ravne – Dobra voda – vrh Sofe  (1629 m/nv). Organizator pohoda je Stanica planinarskih vodiča Sarajevo.  

9.4.2014. god. Na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, usvojen je Zakon o proglašenju Zaštićenog pejzaža “Trebević”. Ovim zakonom utvrđena je zaštita područja Trebevića i njegovih prirodnih vrijednosti na prostoru od preko 400 ha. Primarna svrha uspostave zaštićenog pejzaža “Trebević” je očuvanje i unaprijeđenje svih elemenata fizičkogeografskog i biološkog diverziteta u zoni zaštićenog područja.

31.10.2015. god. U Napretkovom domu održana je Oboviteljska – osnivačka Skupština Planinarskog Saveza Bosne i Hercegovine. Skupštinu Saveza sačinjavaju predstavnici PS F BiH, PS HB i PS RS. Na Skupštini je izabrano rukovodstvo, nekoliko važnih komisija i dogovorena aktivnosti o radu PS BiH u narednom periodu.  

2017. god. Početkom mjeseca oktobra započeti su radovi na uređenju Pješačke staze br. 1 koja iz Starog Grada vodi na najviši vrh Trebevića – Sofe (1629 m/nv). Staza je označena putokaznim tablama i odgovarajućom planinarskom signalizacijom. Postavljene su i tri ifo table sa opisom i tehničkim karakteristikama staze te preglednom kartom područja Trebevića sa ucrtanom trasom pješačke staze.  Svi radovi na stazi završeni su krajem novembra iste godine.
U sklopu projekta Pješačke staze br. 1 na vrhu Trebevića postavljena je na betonskom stupu granitna ploča sa otiskom otvorenog dlana ruke. Otvoreni dlan je simbol mira, dobrih i neskrivenih namjera i prijateljstva prema drugim ljudima. Ploču je izradio prof. Stijepo Gavrić, akademski kipar iz Sarajeva.
Relacija: “Inat kuća” – ul. Veliki Alifakovac (groblje) – ul. Čeljigovići – ul. Hošin brijeg – ul. Nalina – Jarčedoli (groblje) – ul. Iza gaja – ul. Pogledine – ul. Dolovi – Apelova cesta – Olimpijska bob staza – Ravne (“Pino Nature Hotel”) – Dobra voda – pl. dom “V.M.C.” – vrh Trebevića;
Polazna tačka i nadmorska visina: “Inat kuća” 550 m;
Krajnja tačka i nadmorska visina: vrh Trebevića 1629 m;
Visinska razlika: 1079 m;
Ukupna dužina staze:  10 km;
Ukupno vrijeme hoda:  4 h 30 min;
Projekat i nadzor: PS FBiH / PS BiH;
Investitor: Grad Sarajevo; 
Izvođač: PSD “Trebević – Stari Grad” Sarajevo.
Svečano otvaranje staze je održano 23.6.2018. godine.

6.4.2018. god. Na Dan grada Sarajeva u saobraćaj je stavljena novoizgrađena žičara. Ukupno je 33 kabina koje mogu prevesti 1.200 putnika po satu. Trajanje vožnje u jednom smjeru iznosi 9 minuta. Pet kabina je u bojama olimpijskih krugova: plavoj, crvenoj, žutoj, zelenoj i crnoj, jedna je u boji zastave BiH, dok su ostale crne. Nova žičara je izgrađena na trasi nekadašnje sarajevske žičare koja je uništena u ratu (1992. – 1995. god.).  

19.5.2018. god. Svečano je otvorena Pješačka staza br. 1 koja iz Istočnog Sarajeva vodi na najviši vrh Trebevića – Sofe (1629 m/nv). Staza je označena putokaznim tablama i odgovarajućom planinarskom signalizacijom. Postavljene su klupe na vidikovcima i tri ifo table sa opisom i tehničkim karakteristikama staze te preglednom kartom područja Tebevića sa ucrtanom trasom pješačke staze.
Relacija: Lukavica – Ivanići – Kosa – Kadino brdo – Petruše – Gornji Miljevići – Miljeva strana – Šiljak – Perčin – Studeno brdo – zapadni greben – vrh Trebevića;
Polazna tačka i nadmorska visina: Lukavica 550 m;
Krajnja tačka i nadmorska visina: vrh Trebevića 1629 m;
Visinska razlika: 1079 m;
Ukupna dužina staze: 11 km;
Ukupno vrijeme hoda: 5 h;
Izvođač: PD “Trebević – Istočno Sarajevo”;
Ovaj projekat je podržan od strane Misije USAID-a u BiH, Vlade Velike Britanije te Ambasade Republike Italije u BiH, a implementiran od strane Međunarodne organizacije za migracije, Misija u BiH.

2018. god. Na zapadnom grebenu Trebevića je izgrađena planinarska kuća “Jure Franko” (1430 m/nv). Kuća nosi naziv po bivšem jugoslavenskom i slovenskom alpskom skijašu iz Nove Gorice, poznat po osvajanju srebrne medalje u veleslalomu na 14. ZOI Sarajevo 1984. Vlasnik objekta je Slovenac Primož Juvan. Ova kuća je s vjerovatno najboljim pogledom na Sarajevsko polje i planine oko Sarajeva.

U posljedne dvije decenije 21. stoljeća na Trebeviću su izgrađeni novi hoteli i ugostiteljski objekti: Napretkov dom na Malom Studencu, Sportsko-rekreacioni centar na Brusu, Pino Nature Hotel na Ravnama, Zabavni park Sannyland na Zlatištu, Vila Andrea i Trebevićki raj na Brusu, Vidikovac na gornjoj stanici Sarajevske žičare. Ovi objekti zajedno sa novom sarajevskom žičarom su doprinjeli revitalizaciji olimpijske planine Trebević, kao turističko – rekreativne destinacije u Sarajevu.

---

Naslovna slika: Trebević, tradicionalni planinarski novogodišnji pohod na vrh Sofe (1629 m/nv)