Runolist – simbol planinara – PLANINARENJE sa Bracom Babićem

Runolist (lat.: Leontopodium alpinum) je rijetka planinska biljka koja raste na teško pristupačnim mjestima izazovnih vrhova. Preživio je ledeno doba i danas predstavlja simbol čistoće i zaštite prirode. Priroda ljubomorno skriva ovaj nježni snježno bijeli cvijet. U narodu se vjeruje da ovaj cvijet donosi sreću. Stoga su planinari uzeli runolist za svoj simbol.

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Runolist je višegodišnja biljka koja se razmnožava sjemenom, ali se obnavlja i iz korijena. Raste u busenima vrlo često na planinskim vrltetima (otud ime – lat.: alpinus = planinski). Pripada falmiliji glavočika (Asteraeceae) sa vrlo uočljivim i karakterističnim cvijetom koji je glavno obilježje ove biljke. Cvijet izgledom podsjeća na lavlju šapu pa otuda i ime biljke (grč.: leon = lav i grč.: podion = nožica). Rasprostranjena je u planinskim predjelima gdje obrasta pukotine i litice krečnjačkih stijena predplaninskog i planinskog pojasa i to uglavnom na sjevernim stranama, ali se mjestimično javlja i na kamenjarskim travnjacima. Runolist je kao prirodna rijetkost pod zaštitom zakona u mnogim zemljama.

Prilikom mojih planinarskih uspona na Pirinu, Karpatima, Dinaridima, Alpama i u Himalajima imao sam sreću da naiđem na staništa runolista. U Bosni i Hercegovini runolist raste na sljedećim planinama: Osječenici (na Velikoj i Maloj Osječenici), Klekovači (na Velikoj i Maloj Klekovači), Šatoru (na Babinoj gredi), Dinari (na Velikom Toglavu), Čvrsnici (na Pestibrdu i Velikom sljemenu) i Prenju (na Cetini).
Runolist raste i na planinama u regionu: u Srbiji na Kopaoniku, Javoru, Mučnju i Tari, u kanjonu Bijelog Rzava; u Crnoj Gori na Durmitoru, Sinjajevini, Prokletijama (na Hajli i Trojanu), Bioču, Orjenu (na Jastrebici), u kanjonima Pive, Tare i Komarnice; u Hrvatskoj na Plješevici, Velebitu, Dinari i Gorskom kotaru; u Sloveniji na Julijskim Alpama i Kamniško-savinjskim Alpama gdje ga ima najviše.
Prosječna nadmorska visina na kojoj runolist uspješno opstaje je od 1800 – 3400 m, ali vidio sam neka od staništa u Himalajima da raste i na 3600 m/nv u dolini rijeke Hinku Khola na putu ka Mera Peak.

Legenda o runolistu

Jedna slovenska legenda govori kako je iz krvi Zlatoroga izrasla veoma rijetka biljka – planika (runolist). Kozorog i planika su simboli slovenskih planina i kada ih planinari ugledaju na visokim stjenovitim liticama uvijek se njima obraduju. Zlatorog je uvijek bio sveta i neranjiva divlja životinja, sa punim poštovanjem i velikoj naklonosti ljudi. Legenda kaže da su njegovi rogovi trebali biti ključni za pronalazak blaga, koje se nalazilo ispod planine Boga / Bogatin, a koje je čuvao stoglavi zmaj.