11. decembar – Međunarodni dan planina

11. decembar – Međunarodni dan planina proglasila je 2003. godine opća skupština Ujedinjenih naroda, nakon što je Međunarodna godina planina, koju je UN proglasio 2002. godine, ukazala na potrebu kontinuiranog osvješćivanja golemog značenja planina i održivog razvoja njihova okoliša za očuvanje kvalitetnog života stanovništva.
Planine pokrivaju oko 22 posto površine zemlje i igraju ključnu ulogu u usmjeravanju svijeta prema održivom gospodarskom rastu; planine čine 56 posto svih rezervata biosfere; u planinama živi 13 posto svjetske populacije; starosjedilačke populacije koje žive u planinama imaju jedinstvena znanja, tradicije i kulturne običaje; planinski turizam čini oko 15-20 posto globalne turističke industrije.
Gotovo milijarda ljudi živi u planinskim područjima, a više od polovice ljudske populacije ovisi o planinama, crpeći iz njih vodu, hranu i čistu energiju. Ipak, planine su ugrožene klimatskim promjenama, degradacijom zemljišta, eksploatacijom i prirodnim katastrofama, s potencijalno dalekosežnim i razornim posljedicama, kako za planinske zajednice tako i za ostatak svijeta.
Upravo je zato Međunarodni dan planina prilika za podizanje svijesti o važnosti planina za život ljudi, ali i općenito za život čitavog živog svijeta na našoj planeti.

Sanda Hrkić, Federalna novinska Agencija (FENA), 11.12.2014.
Fotografije: Braco Babić

Uz 11. decembar, koji se obilježava kao Međunarodni dan planina, razgovarali smo sa Bracom Babićem, planinarskim i turističkim vodičem o ljepotama planina, značaju za zdravlje ljudi, ali i potrebi da se vodi veća briga o njihovoj zaštiti. 
Babić naglašava da je Bosna i Hercegovina planinska zemlja jer planine pokrivaju 42 posto njene teritorije. Naše planine obiluju rudnim i šumskim bogatstvom, čistim izvorima vode, raznolikim biljnim i životinjskim svijetom. Malo je planina u svijetu koje se mogu porediti s ljepotom naših planina i zato ih moramo sačuvati za buduća pokoljenja.

– Ne treba zaboraviti da jedna desetina čovječanstva živi u planinskim prostranstvima. Iz tog razloga potrebno je da prigodnim manifestacijama obilježimo Međunarodni dan planina – kaže on.

Cilj obilježavanja tog značajnog datuma je, kako kaže, informirati širu javnost o planinskim područjima, njihovim vrijednostima i problemima kojih je iz dana u dan sve više kao što je nekontrolirana sječa šume, zagađenje izvorišta pitke vode i uništavanje biljnog i životinjskog svijeta. 

– Boravak u planini nudi maksimalni odmak od sumorne svakodnevnice koja tišti ljude posebno u velikim gradovima što je, ističe Babić, dokaz koliko su planine značajne za zdravlje stanovništva. Već nakon nekoliko izleta čovjek osjeti promjenu u sebi, život doživljava na nov i drugačiji način u pozitivnom smislu.

– Planinareći upoznaje ljude, krajeve, običaje, kulturu u domovini i svijetu. Prijateljstva stečena u planini na jedan način su posebna, iskrenija su i trajnija od onih u gradu jer ih povezuje zajednička ljubav prema prirodi – kaže Babić.

Planinarenje je okarakterizirao i kao jedan od najpopularnijih vidova vježbanja i idealan način za održavanje i poboljšavanje psihofizičke kondicije.

– Hodanje i uspinjanje jača mišiće čitavog tijela, posebno nogu te pospješuje pokretljivost zglobova. Podstiče imunološki sistem, prvenstveno sposobnost organizma da se odbrani od različitih infektivnih bolesti. Pozitivno djeluje na rad srca i krvotoka te pospješuje transport i ospskrbljenost krvi kisikom. Osim toga, planinarenje pospješuje izmjenu tvari u organizmu i bez posebnog režima prehrane smanjuje masnoće, pa tako i tjelesnu težinu. Uz to, planinarenje je pravi melem za dušu. Relaksira i oslobađa od stresa, podstiče pozitivne emocije i podiže samopouzdanje – kaže Babić.   

Babić sa zadovoljstvom ističe da je svakim danom sve veća zainteresiranost mladih za planinarenje.

– Posebno nakon perioda obnavljanja rada nekadašnjih planinarskih društava i formiranjem novih, planinarskih domova i staza, izdavanje stručne planinarske literature, vodiča i karata koje značajno olakšavaju i pomažu mladim planinarima da krenu u vlastito istraživanje planina.
Bosna i Hercegovine je država s brojnim planinama i visokih vrhova. Najviši vrh naše domovine je Maglić sa 2386 metara nadmorske visine, a među najznačajnim planinama su Čvrsnica – vrh Pločno (2226 m), Prenj – vrh Zelena glava (2103 m), Velež – vrh Botin (1965 m), Treskavica – vrh Ćaba (2086 m), Zelengora – vrh Bregoč (2014 m), Bjelašnica – vrh Opservatorija (2067 m) i Vranica – vrh Nadkrstac (2010 m) – kazao je Babić. 

Babić ima dugogodišnje iskustvo u planinarenju, obišao je mnoga svjetska velegorja ali ljepote naših planina rijetko se, kaže, mogu vidjeti.

– Naglašava da se malo planina u svijetu može porediti s ljepotom naših planina. Obišao sam mnoge planine, od Trebevića do Himalaja, i to tvrdim odgovorno. Mnoge od svjetskih planina lijepe su samo na posterima i u turističkim prospektima i da nisu okovane snijegom i ledom bile bi jako ružne, jednostavno to su planine koje nemaju duše kao naše, ne možeš se sagnuti i napiti čiste i bistre vode, čuti cvrkut ptica, uživati u raznobojnom planinskom cvijeću. Zato ih moramo sačuvati, za buduća pokoljenja – priča Babić.  

Sve to, kaže, napominje zbog toga što se kod nas vodi mala briga o ovdašnjim planinama. Šuma se, ističe on, sječe na sve strane, bez kontrole, na način da je to teško i opisati. Ni fotografije ne mogu dočarati razmjere tog ružnog odnosa prema našim šumama.

– Mi planinari stalno apeliramo, upozoravamo i mole nadležne institucije svih nivoa, ali izgleda da vlast nema sluha za taj vapaj, profit od sječe šume je izgleda najvažiji. U narednoj deceniji – dvije, ostat ćemo bez pitke vode. Podatak da šume zadrže velike količine vode nikog od vlasti ne brine, a čudimo se silnim poplavama. Mišljenja sam da hitno mora biti donesen Zakon o šumama na državnom nivou  – kazao je on.

Zaštita planinske prirode u BiH

– Ideja zaštite prirode datira još od njemačkog prirodoslovca Alexandera von Humboldta (1769. – 1859. god.) koji se među prvima izjasnio da se priroda mora zaštititi od negativnih uticaja. Od kraja 19. stoljeća razvijali su se razni pokreti i institucije za zaštitu prirode ali i pored toga čovjek nemilosrdno uništava svoju okolinu. S vremenom je zaštita prirode postala još važnija zbog nagle industrijalizacije i intenzivne šumske eksploatacije.
Bosna i Hercegovina se odlikuje raznovrsnim prirodnim ljepotama, a najbolje je sačuvana u planinama i zaštićenim područjima, nacionalnim parkovima Sutjeska, Kozara i Una, strogi prirodni rezervat Perućica, parkovi prirode Hutovo blato i Blidinje, zaštićena područja Tajan, Bijambare, Skakavac, Trebević, vrelo Bosne, kanjon Miljacke i dr.
Na zaštiti prirode, osobito planinske, treba da se uključi šira društvena zajednica a posebno planinari treba da budu pri vrhu njene zaštite. Stoga, samo nekoliko osnovnih uputa:

– Čuvati planinsku floru i faunu, ne čupati bilje i ne ubijati životinje;
– Poštovati režim zaštite vodotokova i izvorišta, čuvati od zagađenja;
– Paziti na šumski pokrov i ne oštećivati ga, smanjiti branje gljiva i šumskog voća;
– Poštovati zaštitu geološke vrijednosti, posebno spilja, jama i okana;
– Posebno poduzimati sve mjere zaštite od požara u ljetnom periodu;
– Staviti pod veću kontrolu šumsku eksploataciju zbog pretjerane sječe;
– Sankcionisati vozače motornih vozila koji oštećuju travnate površine;
– Educirati lokalno stanovništvo kroz projekte i akcije na zaštiti okoline;
– Nakon izleta ne ostavljati plastičnu i drugu ambalažu od hrane i napitaka;
– Vlastitim primjerom pokazati kako se štiti priroda.

---

Naslovna slika: Treskavica, Baletina voda (1550 m/nv)