Prokletije (albanski: Bjeshkët e Nâmuna) je atraktivna gorska skupina koja svojim kontrastima i visinom, te izazovnim vrhovima privlači planinare da upoznaju njene ljepote. Prokletije se nalaze u sklopu Dinarida, kao njena periferna gorska skupina na jugoistoku koja završava u Albaniji rijekom Drimom. Najviši vrh Prokletija Jezerski vrh / Maja e Jezercës (2694 m/nv) ujedno je najviši vrh Dinarida i nalazi se u Albaniji.
Prokletije zauzimaju površinu od Skadarskog jezera na jugu do Mokre planine na sjeveru blizu Kosovske Mitrovice. Najveći dio Prokletija pripada Albaniji a jedna trećina pripada Crnoj Gori i Kosovu. Ukupna površina Prokletija iznosi oko 3500 km².
U vršnoj zoni Prokletija u uvalama pod markantnim vrhovima leže mnoga lijepa jezera ledenjačkog porijekla koja krase ove planine:
– Jezera na području Crne Gore: Plavsko jezero (906 m), Visitorsko jezero (1734 m), Hridsko jezero (1968 m), Bukumirsko jezero (1450 m) i Rikavačko jezero (1313 m).
– Jezera na području Kosova: Kučiško jezero (1850 m) i Dreljsko jezero (1750 m) na Malji Necinatu, Veliko jezero i Malo jezero (2350 m) pod vrhom Đeravica / Maja e Gjeravicës, Tropojsko jezero (2220 m) pod vrhom Maja e Ram arucit i Veliko jezero (2340 m) pod vrhom Maja e Gusanit.
– Jezera na području Albanije: u Doberdolu je smještena veća skupina jezera od 1900 – 2100 m/nv, zatim skupina od šest jezera Buni i Jezerce (2200 m) smještena u slikovitoj dolini pod Jezerskim vrhom / Maja e Jezercës po kojima je ovaj vrh dobio ime.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Hridsko jezero nalazi se u jugoistočnom dijelu Crne Gore na Prokletijama u plavsko-gusinjskoj regiji. Jezero je smješteno u velikoj uvali na 1968 metara nadmorske visine, pod vrhom Hridski krš (2358 m/nv). Od svih jezera u crnogorskim planinama Hridsko jezero je na najvišoj nadmorskoj visini. Jezero se pruža od juga prema sjeveru, dugo je oko 300 m, široko oko 160 m. Najveća mu je dubina oko 5 m. Voda u jezeru akumulira se iz podjezerskih izvora, kiše i otpanjem snijega. Iz jezera istječe podzemnim kanalima u Hridsku rijeku, koja od sastavaka sa Babinopoljskom rijekom čine Temnjačku rijeku. Hidrološki pripada slivu Crnog mora.
Jezero je sa svih strana okruženo stoljetnim stablima četinara koja se ogledaju na površini jezera. U zavisnosti od vremena i pozicije s koje se gleda, kristalno prozirna voda često mijenja nijanse zelene boje i zbog kuta sunčevih zraka koje padaju na površinu jezerskog “ogledala”. Obala jezera je teško prohodna zbog mnogih krševitih hridina (stjenovitih odlomaka) po kojima je jezero dobilo naziv. Zbog svoje prirodne vrijednosti i izuzetne ljepote, Hridsko jezero je proglašeno za poseban rezervat u sklopu Nacionalnog parka Prokletije.
U narodu je ovo jezero poznato i po nazivu kao Ridsko jezero. U ljetnom periodu je često posjećeno a posebno u julu i augustu mjesecu. Na Hridskom jezeru tradicionalno se održava, svake godine na Petrov dan (12. juli), druženje mještana plavsko-gusinjske regije.
Postoji drevna legenda koja govori kako je Bog stvorio Hridsko jezero na skrovitom mjestu, okruženo krševitim hridinama i dubokim šumama, da se u njemu mogu kupati gorske vile. Prema narodnom vjerovanju svima koji se okupaju u ovom jezeru donijeće im zdravlje i sreću u braku, i pri odlasku, uz misao na želju, za sreću bacaju nakit i novčiće u jezero.
Hridsko jezero ljeti privlači posjetitelje željne uživanja u prirodi, planinarenju. Za obilazak jezera najbolje je krenuti automobilom iz Plava, asfaltnom cestom kroz selo Komarača, a poslije makadamskom cestom dolinom Temnjačke rijeke i Babine rijeke. Nakon pl. doma u Babinom polju napustiti cestu koja produžava za katun Bogićevica i na raskršću (oko 500 m od pl. doma) skrenuti desno na makadamsku cestu za Hridske stanove i Bajrovića katun gdje treba parkirati automobil. Od Plava do Bajrovića katuna je ukupno oko 18 km. Katun se nalazi na nadmorskoj visini 1715 m. Od katuna do jezera je markirana planinarska staza, ukupno 1 sat i 30 minuta hoda.
Za one koji ne mogu da pješače do jezera ili su uskraćeni s vremenom postoji varijanta da terenskim vozilom krenu kružnim putem oko Bogićevice sa ishodišne tačke Lijepa Luka (1785 m/nv) i pristupe blizu jezera do kojeg se trebaju spustiti u dužini oko 350 m i 70 m visinske razlike, a nakon obilaska jezera nastaviti vozilom pored napuštene vojne karaule na Velikom Bjelaju i spustiti u katun Bogićevica (oko 23 km), od kojeg dalje treba nastaviti dolinom Babine rijeke u Plav.
Od Hridskog jezera se mogu napraviti zanimljive planinarske ture i usponi na vrhove: Veliki Hrid (2076 m), Hridski krš (2358 m), Krš Bogićevica (2374 m), Tepsijica (2092 m), Hasov vrh / alb. Maja e Shpatit (2232 m), Ujkov krš / alb. Kershi Uljkut (2269 m), Maja e Horolac (2199 m), Ravno brdo (2204 m) i Tromeđa / alb. Trekufir (2366 m) – vrh na kojem se spajaju granice triju država: Crne Gore, Albanije i Kosova.
Naslovna slika: Prokletije, Hridsko jezero (1968 m/nv)
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 