Djevojačka pećina je poznata po legendi o djevojci čiji se mezar (grob) nalazi u pećini. Legenda kaže da se jedne večeri djevojka iz obližnjeg sela Brateljevići zaputila u pećinu da bi dokazala svoju hrabrost. Kada je čula priču grupe mladića koji su se opkladili da onoga ko donese vode sa izvora iz pećine čeka bogata nagrada, htjela ih je preduhitriti, otišla je u pećinu, a kao dokaz da je tu bila ponijela je vreteno koje je zabola pokraj vode u pećini. Kako je u pećini bio mrak vreteno je zabola u dio svoje odjeće, te u trenutku kad je htjela ustati osjetila da je “nešto” u tome sprječava. Od straha izazvanog neočekivanim događajem djevojka je umrla. Na tom mjestu je pokopana o čemu svjedoči mezar i nišan u pećini. Po tome je pećina i dobila svoje ime.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Djevojačka pećina nalazi se u blizini sela Brateljevići – jugozapadno od Kladnja (oko 6 km). Ulaz u pećinu smješten je iznad desne obale rječice Bukovice, pritoke Drinjače. Od mjesta za parkiranje automobila do ulaza u pećinu je uređena pješačka staza.
Ulaz pećine je impozantnih dimenzija, visok je oko 10 m i širok oko 6 m. Pećina se sastoji iz jedne velike dvorane dužine oko 200 m, širine od 20 – 55 m i visine od 18 – 25 m. Na ulazu u dvoranu pećine je malo jezerce. Na kraju dvorane nalazi se mezar (grob) djevojke nepoznatog imena. Djevojačka pećina kao geomorfološki fenomen na popisu je zaštićenih spomenika prirode u Bosni i Hercegovini (od 1955. god.).
Djevojačka pećina je predislamsko kultno mjesto, koje je vremenom postalo najznačajnije dovište na ovim prostorima. Djevojačka pećina, nije nikakvo svetište i ovo dovište spada u red takozvanih aliđunskih kišnih dova na ovim prostorima, a po svome značaju, specifičnostima i masovnosti ubraja se u red velikih dovišta, od koje je posjećenija jedino Ajvatovica u Pruscu.
Djevojačka pećina iza sebe ima dugu tradiciju i jedno je od najpopularnijih dovišta koje hodočaste muslimani iz Bosne i Hercegovine i regije. U pećini, na njenom kraju, posljednji utorak pred Aliđun učila se nekada dova kojoj su prisustvovali isključivo muškarci. Danas su uvedene promjene, vrijeme održavanja dove je pomaknuto na kraju mjeseca augusta, molitva koja se nekad učila u pećini uči se napolju i mogu da prisustvuju žene. Za vrijeme održavanja dove pećinu posjeti nekoliko desetina hiljada vjernika.
Djevojačka pećina je poznata i po tome što ima obilježja čak i iz antičkog doba, a pretpostavlja se da je pećina bila i bogumilsko kultno mjesto. Gravure (crteži) na stijeni u Djevojačkoj pećini izazivaju opravdano zanimanje arheologa i historičara. Postoji crtež (gravura) jahača na konju koji izlazi iz pećine. Istraživači misle da se ovdje radi o Svetom Jurju za kojeg se nekada vjerovalo da je bio zaštitnik Bosne.
Izvjesni elementi na ovim crtežima ukazuju na njihovu srednjovjekovnu provenijenciju. Između likovnih predodžbi moguće je jasnije izdvojiti tri tipa: konjanike, stojeće figure i životinje podobne jelenima. Posebno su zanimljivi lik žene i krug pored nje – simbol sunca. Za ovaj crtež se pretpostavlja da je star oko 3000 godina.
Pored crteža, a na nekim mjestima i preko njih, nalazi se veći broj zapisa arapskim slovima, vjerovatno potpisa, a također i naši savremenici postavili su veliki broj svojih imena, prezimena, nadimaka i zasebnih slova, nerijetko uništavajući originalne crteže na stijeni pećine. Iz tog razloga je ispred ulaza u pećinu postavljena željezna ograda sa mrežom radi zaštite crteža od mogućih oštećenja kojih je ranije ovdje bilo od strane neodgovornih posjetilaca.
Naslovna slika: Na ulazu Djevojačke pećine
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 