Na mjestu današnjeg jezera nekada davno bilo je veliko selo. Naišao tako jednom kroz ovo selo neki starac i išao od vrata do vrata moleći da ga prime, kako bi se okrijepio i odmorio nakon putovanja. Mještani u selu su živjeli u sjaju i bogatstvu ali su bili veoma škrti i negostoljubivi pa su starca odbili da prime pod krov svoje kuće. Sirotog starca primila je udovica, koja je siromašno živjela u jednoj kolibi na kraju sela. Skromnu večeru koju je spremila svojoj čeljadi ponudila je starcu.
Starac se zahvalio na ukazanom gostoprimstvu i kazao da se sprema veliko nevrijeme u kojem će cijelo selo biti potopljeno te da o ovome mještanima ništa ne govori. Dade joj svog konja i reče da se nigdje usput ne zaustavlja sve dok konj sam ne stane i tamo gdje više puta bude udario kopitom od zemlju, tu podigne kolibu.
Iste večeri nastade veliko nevrijeme, kiša je padala neprekidno nekoliko dana i bi selo potopljeno. Od vode koja ostade u dolini stvori se jezero okruženo borovima po kojima jezero dobi ime Boračko jezero, a na mjestu gdje je sirota udovica podigla kolibu nastade lijepa varoš na obalama Neretve koja po konju dobi ime Konjic.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Boračko jezero (404 m/nv) se nalazi na sjeveroistočnoj strani Prenja između Crne gore (1552 m/nv) i Tranjine (1044 m/nv). Boračko jezero predstavlja jedno od najvećih prirodnih jezera u Bosni i Hercegovini. Smješteno je u velikoj uvali na krajnjem jugoistočnom dijelu Boračke drage, u neposrednoj blizini regionalnog puta Konjic – Glavatičevo. Jezero je okruženo šumom crnogorice i bjelogorice. Ledničkog je porijekla. Oblika je elipse, dugo 780, široko 400 i duboko 14 metara. Obala jezera je obrasla trstikom, lokvanjem i drugim barskim biljkama u kojima se gnijeze divlje patke, liske i gnjurci. Boračko jezero dobiva vodu od Boračkog potoka i potoka Boračke drage. Osim voda pritoke, jezero se napaja iz nekoliko jakih vrela u podnožju Kadine paljike i drugih vrela. Jezero gubi vodu otokom Šišticom dugom 3 km kao lijeva pritoka Neretve. Na ušću voda ponire i probija se kroz stijene uz jak zvuk koji podsjeća na šištanje i završava u Neretvi vodopadom visokim 30 metara. Po ovom šištanju rječica i vodopad su dobili ime Šištica. Vodopad se može vidjeti sa desne obale Neretve (pristup iz sela Kašići).
Boračko jezero predstavlja pravi raj za ribolovce, u njemu ima šarana, potočne, jezerske i kalifornijske pastmke i riječnih rakova. Jezero je prijatno za kupanje, odmor, rekreaciju i pripremu sportskih ekipa. Preko ljeta izviđači (skauti) imaju svoje tabore pored jezera. U tom periodu na jezeru se održavaju mnogobrojna sportska takmičenja na vodi. Pogodno je kao ishodišna tačka za planinarenje po Prenju, rafting Neretvom, seoski i eko-turizam, vožnja kajakom ili kanuom, planinski biciklizam, paragliding. Zbog velikog broja izgrađenih objekata i negativnog ljudskog djelovanja jedno je od najugroženijih naših planinskih jezera. Do jezera se može prići automobilom od Konjica (21 km).
Boračko jezero sa svojom okolinom stavljeno je pod zaštitu države od strane Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Bosne i Hercegovine (1954. god.). Također jezero je na popisu važnih područja za očuvanje ptica i biološke raznolikosti IBA (Important Bird Areas).
Naslovna slika: Boračko jezero (404 m/nv), pogled sa vidikovca na Kadinoj paljiki
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 