Povod osvrtu na planinsku grupu Vranica i njene prirodne vrijednosti je planinarska karta ovog područja koje, osim Vranice, pokriva Zec-planinu, Vitreušu, Matorac, Bitovnju-planinu, Pogorelicu, Lopatu i Inač. Bitan kvalitet obrade planinske grupe Vranica je njihovo markiranje, koje je intezivno trajalo posljednjih nekoliko godina. Na uređenju i markiranju planinarskih staza učešće su uzela planinarska društva PD “Vranica“ Fojnica, PD “Bitovnja“ Kreševo, PD “Pogorelica“ Kiseljak i PD “Goran“ Gornji Vakuf – Uskoplje. Ovim su se stekli svi preduslovi za izradu jedne kvalitetne planinarske karte cjelokupnog područja koja je nedostajala.
Za snalaženje u planini od izuzetne važnosti su publikacije – planinarske karte i vodiči. Danas kada imamo kartu ovog područja sa zadovoljstvom možemo reći da će ona omogućiti brojnim turistima i planinarima da upoznaju atraktivan ambijent planine Vranice, Prokoško jezero, vrelo Vrbasa, slapove Kozice i još mnoge druge skrivene prirodne ljepote. Područje zauzima 357 km² teritorije, a uz kartu čini boravak u planini sigurnim i nezaboravnim.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Planinska grupa Vranica nalazi se u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine a čine je: Vranica (2110 m/nv), Ivan-planina (1534 m/nv), Bitovnja-planina (1742 m/nv), Zec-planina (1871 m/nv), Lopata (1383 m/nv), Inač (1437 m/nv), Pogorelica (1437 m/nv), Vitreuša (1919 m/nv), Matorac (1937 m/nv) i Dobruška Vranica (1964 m/nv). Vranica je najveća planina srednje Bosne i peta u BiH po nadmorskoj visini. Najviši vrhovi Vranice su: Nadkrstac (2110 m/nv), Ločika (2107 m/nv), Bijela gromilica (2072 m/nv), Krstac (2069 m/nv), Rosinj (2059 m/nv), Treskavica (2023 m/nv) i Devetaci (2004 m/nv). U masivu Vranice nalazi se još desetak vrhova od 1800 – 2000 m/nv.
Širi prostor područja planinske grupe Vranica ograničen je sa sjevera i sjeverozapada prevojem Komar i rijekom Lašvom do Viteza; na istoku putnim pravcem Busovača – Kiseljak; na jugoistoku rijekama Lepenicom i Trešanicom; južnim obroncima Bitovnje i Makljenom i na jugozapadu Crnim vrhom, Šumenicom i skopljanskom dolinom.
Unutar područja nalazi se, geološki gledano, najveće paleozojsko jezgro Bosne. Ovo ukazuje da je Vranica najstarija planina u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujući svojoj geološkoj građi i petrografskom sastavu, planine grupe Vranica imaju specifična morfološka obilježja. Njihovi vrhovi nisu oštri i grebenasti, a strane nisu strme i rasčlanjene kao kod većine bosanskohercegovačkih planina. Vrhovi su zaobljeni ili imaju oblik prostranih bila, a strane su blaže nagnute.
Geološka građa i tektonski sklop uslovili su pojavu rudnih ležišta i mineralnih izvora vezanih, prvenstveno, za rasjedne pukotine u planinskoj masi – skopljanski, voljevački i busovački rasjed sa rudama gipsa, kvarca, galenita, pirita, barita, mangana i dr. Geografski položaj, uz povoljne prirodne uslove u početku za stočarstvo i zemljoradnju, a potom i za rudarsku proizvodnju, doprinio je naseljavanju ovog prostora od davnina. Predio planinske grupe Vranica spada među najstarija rudarska područja u BiH. Arheološki nalazi govore o rudarskoj aktivnosti već u prapovijesno doba, a stari zapisi o eksploataciji zlata iz Fojničke rijeke te Vrbasa i njegovih pritoka. U rimsko doba zlato se dobijalo i u samoj planini Vranici. Indikativna su u tom pogledu imena nekih lokaliteta: Zlatan potok, Zlatno guvno, Zlatno vrelo. Kontinuitet naseljenosti bilježe gradovi Fojnica i Kreševo koji su kroz cijeli srednji vijek bili jedan od najvažnijih središta bosanskog rudarstva (gvožđe, bakar, srebro, zlato, živa). Rudarstvo je bilo najvažnija privredna grana srednjovjekovne Bosne, a imalo je nesumnjivog značaja i za privredu Europe toga vremena.
Za razliku od drugih visokih Dinarskih planina na Vranici i okolnim planinama manje su izaražene glacijalne i kraške forme reljefa. Od kraških formi mjestimično se javljaju spilje: Krupačka spilja kod Gornjeg Vakufa, spilja na Krušičkoj planini. I glacijalni oblici reljefa slabo su izraženi.
Na planinskom području srednje Bosne nema meteorološke stanice tako da se ne može o klimatskim prilikama zaključivati bez egzaktnih pokazatelja. Poznato je da u ovom planinskom području zime traju dugo. Već u jesen snijeg zabjeli visoke vrhove. Visina sniježnog prekrivača u siječnju i veljači doseže 2 m, a u nanosima i znatno više. Ljeta su svježa i traju kratko, sunčana razdoblja često su prekidana iznenadnim pljuskovima kiše i grmljavinom na visovima, ponekad i olujnim sa ledenom tućom. Na ovim planinskim prostorima klima je slična kao i na ostalim Dinarskim planinama.
Zahvaljujući preovladavanju nepropusne podloge i nekim drugim okolnostima, područje planinske grupe Vranica izuzetno je bogato vodom. U podnožju izviru topla i mineralna vrela čija se voda koristi u ljekovite svrhe (Fojnica, Kiseljak). Na južnim padinama planine Zec izvire rijeka Neretvica (pritoka Neretve), a na zapadnim padinama su izvori rijeke Vrbas (pritoka Save). Veliki je broj izvora, potoka i rječica sa čistim i bistrim vodama punim potočnih pastrmki i drugih riba. Svojom ljepotom plijene: Jezernica, Borovnica, Požarna, Pavlovac, Dragača, Bistrica (kod Bakovića), Željeznica, Nevra, Desna, Bistrica (kod Gornjeg Vakufa).
Cijelo područje obiluje prirodnim ljepotama i ambijentom od kojeg zastaje dah. U sjeveroistočnom dijelu Vranice u širokoj kotlini okruženoj s jedne strane visokim vrhovima leži Prokoško jezero na 1636 m/nv. Jedno je od najvećih i najljepših jezera u planinama Bosne i Hercegovine. Ledničkog je porijekla. Ovalnog je oblika, dugo je 430 m, široko 190 m, a najveća mu je dubina oko 13 m. Poribljeno je kalifornijskom pastrmkom. U jezeru živi vodeni gušter (Triton alpestris) – endemični vodozemac. U okolini jezera raste planinska orhideja (Orchis bosniaca). A u barskoj vegetaciji – šaši, povremeno boravi divlja patka (Anas bosha).
Jezero je proglašeno spomenikom prirode i jedno je od najugroženijih planinskih jezera u Bosni i Hercegovini. Negativni fizičkogeografski procesi i veliki broj stočarskih koliba i vikendica izgrađenih posljednje decenije na jugozapadnoj jezerskoj slivnoj strani (najbogatijom pritočnim vodama) pridonijeli su stvaranju većeg sistema močvarne i barske vegetacije. Jedna trećina jezera već je zamočvarena i ako se ne poduzmu mjere zaštite u dogledno vrijeme jezeru prijeti nestanak. Na obali jugoistočne strane jezera okružene rijetkom šumom smrče i klekovinom bora obnavlja se planinarski dom na temeljima starog doma koji je izgorio u požaru 1983. godine.
Kod sela Ždrimci, nedaleko od Gornjeg Vakufa (4 km od središta) u valovitoj dolini na 738 metara nadmorske visine leže tri gorska oka: Hadžino, Pijavičko i Pasje jezero. Hadžino jezero (zovu ga i Adžino ili Hadžića) je najljepše i najveće po površini. Kružnog je oblika, dugo je oko 120 metara i široko oko 100 metara, a najveća mu je dubina oko 20 metara. Jezera su jedno od drugoga udaljena oko 250 m. Nekoliko stotina metara iznad sela Ždrimci nalazi se atraktivan vodopad, visine oko 30 metara. Na Vranici se nalazi veći broj lokvi koje nikada ne presuše: na Kolu pod Ločikom, na Dobruškoj Vranici pod Kukuruzevljem i u Širokom dolu pod Nadkrstcem.
Flora planinske grupe Vranica ima specifična biogeografska obilježja. U ovom području nalazimo interesantne brojne alpske i druge vrste vegetacije, inače rijetko rasprostranjene u našim planinama: planinska orhideja (Orchis bosniaca), alpska ruža (Rhododendron hirsitum L.), joha (Alnis viridis), mahinica (Empetrum hermaphroditum (L) Hag), zvjezdan (Aster alpinus), brđanka (Arnica montana), prisadnik (Jasione montana), udovičica (Scabiosa silenfolia) i dr. Tu raste i endemična vrsta: bijeli zvončac (Edraianthus niveus). Ipak je ovaj planinski kraj najpoznatiji po ljekovtim šumskim plodovima: borovnici (Vaccinium myrtillus) i brusnici (Vaccinium vitis idea L.).
Fauna ovog kraja veoma je bogata visokom i niskom divljači, kojoj pogoduju njeni šumoviti obronci, kao i raznim vrstama ptica, gmizavaca i insekata. Lov na srne i divokoze, te na tetrijeba je tradicija od davnina i zadržala se do danas. Od divljači zastupljeni su: medvjed, vuk, lisica, jazavac, kuna, divlja svinja, divokoza, srna, zec, vjeverica, tetrijeb, sivi orao, jastreb, soko.
Bujni i kvalitetni pašnjaci koji prekrivaju cijeli prostor planinske grupe Vranica pogoduje razvoju stočarske privrede koja ovdje ima dugu tradiciju. Pašnjaci se prostiru i do najviših vrhova. Nekada su postojala brojna sezonska naselja stočara iz područja Busovače, Fojnice, Kiseljaka, Bugojna i Gornjeg Vakufa. Ova grana privrede je u znatnom opadanju i njome se danas uglavnom bave mještani iz sela podno planine koji sa svojim stadima obično izlaze krajem proljeća i ostaju do mjeseca rujna, a ako je lijepo vrijeme produže do listopada.
Za razliku od stočarstva, šumarstvo je kao grana privrede konstantno u porastu. Specifičnost Vranice i okolnih podgorina je odsustvo planinskih goleti – područje je obraslo vegetacijom do najviših vrhova. U šumskom prekrivaču preovladavaju mješovite šume bukve, jele i smrče. Posebno kvalitetne crnogorične šume nalaze se na području Šćita i Sebešića. Šume se sjeku na sve strane u BiH, pa i u ovom planinskom području, a broj pilana iz dana u dan raste. Potražnja za drvetom u svijetu je izuzetna. Drvo iz naših šuma izvozi se kao sirovina u obliku daski, greda i balvana, a na domaćem tržištu završava kao ogrjev. Smanjenje površina pod šumama jedan je od najvećih ekoloških problema kako lokalno, tako i globalno i dovodi do klimatskih promjena, promjene ekosistema, te do uništavanja tla koje prethodi eroziji. Šumske uprave i gazdinstva u BiH iz tog razloga dužne su da uvedu tzv. “šumski red“ i zabrane “golu” sječu šuma, a nakon eksploatacije izvršiti pošumljavanje zemljišta.
POPIS MARKIRANIH PL. STAZA NA PODRUČJU PLANINSKE GRUPE VRANICA:
1. PLANINARSKI PUT BITOVNJA – POGORELICA – VRANICA
2. KREŠEVO – PLANINARSKI DOM LOPATA, PREKO VRANAKA I ORAŠKA
3. KREŠEVO – ORAŠAK, PREKO GRADA
4. KREŠEVO – POMOL, PREKO KOJSINE
5. KREŠEVO – NAOŠIĆI, PREKO ŠENE STIJENE
6. KREŠEVO – PLANINARSKI DOM LOPATA, PREKO VRANAKA I KOJSINE
7. VRANCI – PLANINARSKI DOM LOPATA, PREKO RIŽE
8. PODGORA – POMOL, PREKO OSLANOG DOLA
9. PODGORA – DEŽEVICE, PREKO BRDA
10. DEŽEVICE – POMOL
11. DEŽEVICE – PLANINARSKI DOM LOPATA, PREKO TORINA
12. KOJSINA – BIJELI GROB
13. STRAŽBENICA (BITOVNJA PL.) – BRADINA, PREKO CREPULJE I VRHA LISIN
14. CRNIĆKI KAMENIK – LOKVE
15. AUGUSTINOVA ŠETNICA: VRH LOPATA-TROŠNICA-OPOGAR-PLANINARSKI DOM LOPATA
21. FOJNICA – POLJANA, PREKO VESELICE
22. VESELICA – POLJANA, PREKO KOZOVGRADA
23. FOJNICA – VRH MATORAC, PREKO TJEŠILA I GOREVINE
24. KONJUH – GOREVINA, PREKO TJEŠILSKIH STAJA
25. GOREVINA – LIJEVA RIJEKA, PREKO GOLICE
26. POLJANA – VRH MATORAC, PREKO VRHA OBJEST
27. POLJANA – DERNEČIŠTE, PREKO KARAHMETOVOG MEZARA
28. VRH MATORAC – DERNEČIŠTE, PREKO VRAN KAMENA
29. VRH SMILJEVA KOSA – VRH VITREUŠA
30. TOVARIŠTE – DERNEČIŠTE, PREKO POŽARNE I LIJEVE RIJEKE
31. TOVARIŠTE – VRH TIKVA, PREKO VRTAČE
32. POUČNA STAZA OKO OBOJKA, PREKO NJIVICA
33. POUČNA STAZA: FOJNICA – MALKOČ – ZARASTIN
34. MALKOČ – VLADIĆA VRH, PREKO KORITA
35. POUČNA STAZA: FOJNICA – SELAKOVIĆI – BALJEVAC, PREKO TESAČA
36. JEZERNICA – PANJE
37. TOVARIŠTE – JEZERNICA – PLANINARSKI DOM NA PROKOŠKOM JEZERU
38. SIVKA – PLANINARSKI DOM NA PROKOŠKOM JEZERU, PREKO HRIDA
39. KRSTAC – VRH LOČIKA, PREKO SARAJEVSKIH VRATA
40. PL. DOM NA PROKOŠKOM JEZERU – VRH NADKRSTAC, PREKO VRHA KRSTAC
41. PL. DOM NA PROKOŠKOM JEZERU – VLADIĆA VRH, PREKO SLAPOVA KOZICE
42. VLADIĆA VRH – STARI GRAD KAŠTELA, PREKO VRHA BANDERA
43. PROKOŠKO JEZERO – BUSOVAČKE STAJE (SIMAČA), PREKO TRAVNIČKIH VRATA
44. STRAŽICA – RAVNI KLEK, PREKO LEDENICA I TRESKAVICE
45. STRAŽICA – TRESKAVICA
50. BISTRICA – DEVETACI, PREKO GOLETICE, KLAPAVICE, VRHA OŠTRA GLAVA, ULOŽNICE I VRELA
51. ULOŽNICA – VRH NADKRTAC, PREKO BIJELE GROMILICE
52. BUSOVAČKE STAJE (SIMAČA) – VRH NADKRSTAC
53. PLANINARSKI DOM BUČIĆKA RAVAN – VRH NADKRSTAC, PREKO SEBEŠIĆ KOLONIJE
55. PLANINARSKI DOM RADOVINA – SARAJEVSKA VRATA
56. PLANINARSKI DOM RADOVINA – VRH LOČIKA, PREKO KOLA
57. PLANINARSKI DOM ROSINJ – VRH NADKRSTAC, PREKO DEVETAKA
70. KISELJAK – PLANINARSKI DOM POGORELICA, PREKO ŠUPLJE BUKVE, DUSINE I SUHODOLA
71. POUČNA STAZA POGORELICOM: PLANINARSKI DOM NA POGORELICI – ZVJEZDAN 72. PLANINARSKI DOM POGORELICA – VRH KOZICA
73. KISELJAK – ČUBREN, PREKO BERBERUŠE
91. BIJELA GROMILICA – VRH GRADSKI KAMEN
92. BISTRICA – DEVETACI, PREKO KOPRIVNICE, KLEPAVICE I ULOŽNICE
93. DEVETACI – VRH ROSINJ
94. PLANINARSKI DOM ROSINJ – VRELA, PROKO KORITA I LOKVE
95. PLANINARSKI DOM ROSINJ – VRH ROG
96. VRSE – PL ANINARSKI DOM RADOVINA, PREKO ALIBEGOVE GRUDE, GOBELIĆA RAVNI I OGRADE
97. VRSE – PLANINARSKI DOM RADOVINA, PREKO BOŠNJAKA I OGRADE
98. VRSE – PLANINARSKI DOM RADOVINA, PREKO DOBROG I STAGLIĆA
99. VRSE – PLANINARSKI DOM ROSINJ, PREKO VRANJAČE
100. PLANINARSKI DOM ROSINJ – VRH LISINA
101. DOBRO – PLANINARSKI DOM ROSINJ, PREKO IVIŠOVOG GREBLJA I RASOVA
102. PLANINARSKI DOM RADOVINA – PLANINARSKI DOM ROSINJ, PREKO CRNDOLA I RASOVA
103. PLANINARSKI DOM RADOVINA – DEVETACI, PREKO ORLOVAČE
104. USKOPLJE/GORNJI VAKUF – PLANINARSKI DOM RADOVINA, PREKO ŽDRIMACA I SLAPA
105. DOBROŠIN – VISORAVAN KOLO, PREKO DOBRUŠKE VRANICE
IMPRESSUM:
Autori / Authors: Zoran Šimić, Ivan Stanić, Eduard Jukić, Igor Jukić.
Obrada terena / Processing of terrain: Zoran Šimić, Ivan Stanić, Eduard Jukić, Igor Jukić, Anton Bojo, Franjo Kristić, Miroslav Blaž, Stipo Martinović, Ekrem Polić, Rahman Jareb.
Design i DTP / Design and DTP: Zoran Šimić, Ivan Stanić, Igor Jukić, Multimediaprint d.o.o. Nova Bila.
Fotografija na omotu karte / Photo on the cover of the map: Eduard Jukić.
Izdavači / Publishers: Planinarsko društvo „Bitovnja“ Kreševo, Planinarsko društvo „Vranica“ Fojnica.
Za izdavače / For Publishers: Zoran Šimić (PD “Bitovnja” Kreševo) i Eduard Jukić (PD “Vranica” Fojnica).
Karta je u mjerilu 1:50.000 na kojoj su prikazane planinarske, turističke, tematske i poučne pješačke staze na području Vranice, Zeca, Vitreuše, Matorca, Pogorelice, Bitovnje, Lopate i Inača.
Karta se može kupiti kod PD „Vranica“ Fojnica ili putem pošte – (pouzećem), narudžbe na br. tel.: ++387 (0)63 369 – 089 i ++387 (0)61 151 – 965. Cijena karte je 15,00 KM. Sav prihod od prodaje karte ide za obnovu planinarskog doma na Prokoškom jezeru.
Promocija karte
Planinarska karta planinske grupe Vranica je predstavljena 6. juna 2013. god. u sali hotela Reumal u Fojnici. O karti i planinskoj grupi Vranica govorili su Braco Babić (promotor) i autori karte Zoran Šimić (PD „Bitovnja“ Kreševo) i Eduard Jukić (PD „Vranica“ Fojnica).
Naslovna slika: Zimski uspon na Nadkrstac (2110 m/nv) – najviši vrh planinske grupe Vranica
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 
Reblogged this on Naš svemir and commented:
Naš Braco Babić piše vrhunske tekstove. Pogledajte njegov blog, uživajte u slikama u tekstu i naučite nešto novo.
VolimLiked by 1 osoba