Da bi uživali u planini i planinarenju ne smijemo ni u jednom trenutku biti na granici iscrpljenosti. U planinu idemo onoliko daleko i visoko koliko nam je potrebno da se bez naročitog naprezanja i umora vratimo na mjesto s kojeg smo krenuli na početku ture. Zato prije polaska na planinu moramo se pobrinuti da svoju psihofizičku kondiciju dovedemo u što bolje stanje. Način pripreme i treninzi zavise od ambicije, odnosno cilja planinarenja. Ukoliko je cilj viši, kao što su usponi na vrhove s velikom nadmorskom visinom, onda i pripreme moraju biti ozbiljnije i odrađene prema preciznim uputama koja nameću suvremena sportska pravila – pojašnjava Babić.
Alem Hodžić, Magazin Aura br. 243, 17.3.2014.
Fotografije: Braco Babić
Bogato iskustvo
Ako se pitate šta učiniti za cjelokupno psihofizičko zdravlje, možda odgovor leži upravo u priči o sarajevskom dugogodišnjem planinaru Braci Babiću. Oni koji ga poznaju reći će kako je Babić najbolji dokaz da se i na današnjim turbulentnim vremenima ipak može biti zdrav, vitalan i nasmijan. Babić je za života postao jedan od najboljih planinarskih vodiča u BiH, za mnoge nedostižan i velik upravo kao i njegove planine kojima neumorno hoda više od 40 godina.
Planine su obilježile čitav moj život – kaže Babić, planinarski i turistički vodič, nadzornik parkova prirode, visokogorac, član GSS stanice Sarajevo te autor i glavni i odgovorni urednik najpoznatijih planinarskih knjiga, monografija, projekata i reportaža iz oblasti planinarstva. Također, za Babića se veže i priča da je izvanredan poznavalac povijesti bosanskohercegovačkog planinarstva, tradicije, kulture, običaja i prirodnih bogatstava. Babić poznaje povijest svakog kamena u našim planinskim vrletima – kratko opisuju sarajevskog planinara i prijatelji i njegove kolege planinarski vodiči.
Prvi put na planinu otišao je sa svojim ocem kada je imao sedam godina starosti. Bila je to planinarska tura i uspon na najviši vrh Osogovskih planina – Ruen (2252 m/nv) na jugoslavenskoj-bugarskoj granici. “Moj otac je u slobodno vrijeme volio planinariti pa sam krenuo na izlete s njim i tako stekao ljubav prema planini. U četvrtom razredu osnovne škole otac me upisao u izviđače (skaute). Taj period mog života ostao mi je u trajnoj uspomeni i neraskidivo povezao s planinom i planinarenjem za sva vremena – govori o svojim počecima planinar Babić.”
Pohađao je i završio planinarsku školu i specijalističke tečajeve – gss letnji i zimski, alpinistički i drugu stručnu obuku (Planinarski savez Bosne i Hercegovine). Također je pohađao i završio obuku za planinarskog vodiča, turističkog vodiča i nadzornika parkova prirode (Turistička zajednica Općina Centar Sarajevo). U dalekim Himalajima ispeo je Mera Peak (6467 m/nv), Island Peak (6189 m/nv) i druge vrhove. Do sada je popeo mnoge vrhove u planinama bivše Jugoslavije, Balkana i Europe.
Zdravstveni aspekti
Ipak, kaže, možda je mnogo bitnija ona zdravstvena strana bavljenja ovim rekreativnim sportom. Tvrdi da do sada nikada nije bio ozbiljnije bolestan. Svega nekoliko puta u životu patio je od prehlade. Zvuči nevjerovatno ali je tako. Zdrava ishrana i planine su lijek i preventive za svaku bolest. Jedini zdravstveni problem koji mogu reći da sam imao jeste to što sam izvadio pet zuba. Bilo je to u minulom ratu (1992. – 1995. god.). Po službenoj dužnosti pješke sam zimi iz Sarajeva išao u Mostar, prelazeći planinske vrleti Igmana i Prenja. Nakon svakog prelaska, zabolio bi me zub i u Mostaru sam ga morao vaditi bez anestezije koja je tada zbog ratnih dešavanja nedostajala. Pet prelazaka i stradalo je pet zuba – govori Babić o svom najvećem zdravstvenom problemu.
Pojašnjava kako sjedeći način života i svijest ljudi o potrebi za kretanjem u svrhu očuvanja zdravlja sve više dovodi do masovnog uključivanja u rekreativno vježbanje. A, upravo jedan od najpopularnijih vidova vježbanja je planinarenje.
Planinarenje predstavlja idealan način za održavanje i poboljšavanje psihofizičke kondicije. Hodanje i uspinjanje jača mišiće čitavog tijela, posebno nogu, te pospješuje pokretljivost zglobova. Planinarenje podstiče imunološki sistem, prvenstveno sposobnost organizma da se odbrani od različitih infektivnih bolesti. Pozitivno djeluje na rad srca i krvotoka te pospješuje transport i ospskrbljenost krvi kisikom.
Osim toga, planinarenje pospješuje izmjenu tvari u organizmu i bez posebnog režima prehrane smanjuje masnoće, pa tako i tjelesnu težinu. Uz to, planinarenje je pravi melem za dušu. Relaksira i oslobađa od stresa, podstiče pozitivne emocije i podiže samopouzdanje – nabraja Babić samo dio zdravstvenih benefiti.
Kaže da su sve riječi škrte i djeluju kao fraze kada je planinarenje u pitanju. Teško je opisati nekome ko nije osjetio zov i čežnju za planinom i prirodnim ljepotama. Tek kada se napravi prvi korak, kada se probudi svijest, čovjek postane svjestan šta znači priroda. Boravak u planini nudi maksimalni odmak od sumorne svakodnevnice koja tišti ljude posebno u velikim gradovima. Već nakon nekoliko izleta čovjek osjeti promjenu u sebi. Konačno život doživljava na nov i drugačiji način u pozitivnom smislu. Planinareći upoznaje ljude, krajeve, običaje i kulturu u domovini i svijetu. Prijateljstva stečena u planini na jedan način su posebna, od onih u gradu, iskrenija – pojašnjava Babić.
Poziva sve građane da se aktivno uključe u brigu za sebe. On je tu uvijek na raspolaganju da pomogne svima. Lako ga je naći. Danas se bavi vođenjem domaćih i stranih turista – planinara, na našim i planinama regije.
Kako pripremiti organizam za planinarenje?
Prije polaska na planinu moramo se pobrinuti da svoju psihofizičku kondiciju dovedemo u što bolje stanje. Način pripreme i treninzi zavise od ambicije, odnosno cilja planinarenja. Ukoliko je cilj viši, kao što su usponi na vrhove s velikom nadmorskom visinom, onda i pripreme moraju biti ozbiljnije i odrađene prema preciznim uputama koja nameću suvremena sportska pravila – pojašnjava Babić.
Ko se može baviti planinarenjem?
Planinarenjem se mogu baviti svi, bez obzira na spol i godine starosti, prvenstveno tu odlučuje ljubav prema prirodi, da je čovjek zdrav i ima jaku volju. Prije odlaska u planinu treba pripremiti tijelo za tjelesne napore koje ga očekuju na planinarskoj turi. Razne vrste tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta mogu poboljšati tjelesnu pripremljenost i povećati aerobne sposobnosti. Brzo hodanje, trčanje i biciklizam, su primjeri aktivnosti koje mogu biti izvedene aerobno.
Ako se želite baviti nekom planinarskom disciplinom ili nekim od ekstremnih sportova u planini najvažnije je sebe pronaći u jednoj od tri sljedeće kategorije:
– Planinar, rekreativac, ljubitelj prirode i planina;
– Planinar, visokogorac, takmičar na orijentacionim stazama i trail trkama;
– Planinar, alpinist, sportski penjač, speleolog, turno skijaš;
Napomena: Nivo psihofizičke pripremljenosti je različit za svaku od navedenih kategorija.
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 