Na ulazu u selo Umoljani sa desne strane puta uzdiže se džamija koja je u 20. stoljeću “preživjela“ tri rata. O njenoj opstojnosti na vjetrometini povijesti u narodu se ispredaju mnoge priče i legende. Na prostoru Balkana u minulim ratovima srušeni su mnogi sakralni objekti. U Bosni i Hercegovini srušeno je 613 džamija, 218 mesdžida, 69 mekteba, četiri tekije, 37 turbeta i 405 drugih objekata te porušeni i oskrnavljeni mnogobrojni mezaristani. Neke od porušenih džamija su bila remek-djela islamske arhitekture, a džamija Ferhadija u Banja Luci i Aladža džamija u Foči svrstane su među najljepšim sakralnim objektima u svijetu. Odlukom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, 7. maj je proglašen Danom džamija, kada se simbolično obilježeva rušenje Ferhadije u Banjaluci.
Umoljani su u kasnom srednjem vijeku i osmanskom periodu, pa sve do danas, bili i ostali vjersko središte na području poznatom po nazivu
Zabjelašnica. U prvom popisu njegovih stanovnika iz 1488/89. godine navedena su muslimanska imena. Umoljani su u to doba imali 20 kuća i ukupni prihod od 1046 akči. Ovo navodi na zaključak da su stanovnici sela nakon pada srednjovjekovne Kraljevine Bosne (1463. god.) pod osmansku vlast među prvima prihvatili islam.
Uz ovu činjenicu i neke druge fakte može se zaključiti da je u Umoljanima od davnina postojala džamija. O gradnji prve umoljanske džamije ne postoje pisani tragovi, niti je sačuvana vakufnama ili neki drugi dokument uz pomoć kojeg se može pouzdano provjeriti vrijeme njene gradnje.
Današnja Umoljanska džamija zajedno sa mezarjem je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine (od 2008. god.).
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Planinsko selo Umoljani smješteno je na nadmorskoj visini 1353 m u prostranoj dolini na južnoj strani Bjelašnice. Stanovništvo se u davnoj prošlosti uglavnom bavilo stočarstvom i zemljoradnjom. Njihovi preci – Humljani odavno su doselili iz Hercegovine i ovdje se trajno nastanili. Po broju stanovnika je najveće u Zabjelašničkom kraju kojeg čini 13 sela na širem području oivičenom planinama: Bjelašnicom sa sjevera, Treskavicom sa istoka, Visočicom sa juga, stjenovitim Obljem i šumovitom Lovnicom sa jugozapada. Do danas ovo područje nije ozbiljnije obrađeno kako arheološki tako ni povijesno pa je teško preciznije govoriti o vremenu naseljavanja u ovom kraju, porijeklu i strukturi stanovništva itd. Dodatne poteškoće usložnjava i činjenica da je literatura o ovom području veoma oskudna. I pored svih poteškoća na osnovu oskudne literature, usmene predaje, toponima i ostataka materijalne kulture moguće je u osnovnim konturama sklopiti povijesni mozaik ovoga područja dok se ne izvrši temeljitija obrada i naučna istraživanja ovog kutka naše domovine.
Dugo je vladalo uvjerenje da je Zabjelašnica bila bastion bogumilstva, gdje se ovo učenje najduže zadržalo. U naučnoj literaturi nalazimo da je selo Milišići kao posljednje mjesto gdje su njegovi stanovnici u 18 stoljeću primili islam. Ipak ostaće naučna nepoznanica da li je predosmansko stanovništvo ovoga područja bilo bogumilsko koje se usljed progona katoličke crkve sklonilo u ovo planinsko područje i zahvaljujući geografskoj izoliranosti i teškoj prohodnosti uspjelo zadržati sve do 18 stoljeća. Nije isključena opcija koja se u novije vrijeme sve češće zagovara da su u stvari pripadnici Crkve Bosanske – “dobri Bošnjani”, kako su sebe zvali, naseljavali ovo područje prije dolaska osmanske vlasti u ove krajeve.
Na ulazu u selo Umoljani sa desne strane puta uzdiže se džamija koja je u 20. stoljeću “preživjela“ tri rata. O njenoj opstojnosti na vjetrometini povijesti u narodu se ispredaju mnoge priče i legende. Današnja džamija u Umoljanima vjerojatno je sagrađena krajem 19. ili početkom 20. stoljeća na prostoru gdje je nekada bila stara džamija. Munara džamije je bez šerefeta, a 1978. godine opšivena je limom koji ju je štitio od surovih vremenskih uvjeta koji vladaju u ovom planinskom kraju gdje zime traju 4-5 mjeseci. Tada selo i cestu koja vodi do njega zatrpaju duboki snijegovi i okuje led. Godine 2015., limene table su skinute sa džamijske munare.
Jedna od legendi govori o tome kako je za vrijeme Drugog svjetskog rata u Umoljanskoj džamiji bila skrivana Sarajevska hagada, židovski rukopisni iluminirani kodeks, koji potječe iz srednjovjekovne Španjolske za kojom su tragali nacisti da je pronađu i unište. Smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste, a danas se čuva u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.
U minulom ratu u augustu 1993. godine skoro su sva sela na području Zabjelašnice bila spaljena do temelja a jedini objekt koji nije nastradao bila je džamija u Umoljanima.
O razlozima opstanka ove džamije u tom ratnom periodu i danas se ispredaju razne priče i legende. Godine 2008., prilikom obavljanja radova i izrade fotodokumentacije o trenutnom stanju objekta, na jednoj gredi stropne konstrukcije u predprostoru džamije evidentiran je ćiriličnim pismom urezan natpis: “гатачки четници“ (“gatački četnici“) – koji su iza sebe ostavili vojnici Republike Srpske iz mjesta Gacko u Hercegovini.
Na temelju onog što se stvarno može dokazati, približno se može rekonstruirati njena prošlost. U tom smislu evo nekoliko poznatih činjenica:
– Džamija je locirana južno od sadašnjeg naselja, što je neobično s obzirom na muslimansku praksu da se džamije grade na najprikladnijem i najpristupačnijem mjestu za sve džematlije tj u središtu naselja. Zasigurno se zna da je ona zaista i bila locirana u središtu naselja ali se samo naselje tokom vremena pomjerilo ka sjeveru, vjerovatno zbog lakšeg pristupa slobodnom pašnjaku;
– O njenoj prvoj gradnji ne postoje nikakvi pismeni tragovi;
– Sagrađena je, u svojim punim dimenzijama zajedno sa kamenom munarom, na jedinstvenoj kamenoj ploči;
– Njene temelje sačinjavaju poredani stećci (srednjovjekovni nadgrobni spomenici), kojih ima oko dvadeset pet;
– Prema živom predanju, za njenu gradnju angažovani su zidari iz Popova polja u Hercegovini – iz džemata Kotesi;
– Početkom dvadesetog stoljeća, džamija je rekonstruirana i tada su izbačena drvena brvna od kojih je džamija bila sagrađena a mjesto njih ugrađen je kameni zid;
– Munara nije visoka i jedva da prelazi visinu džamijskog krova. Zidana je od kamena, pri njenom vrhu se nalaze četiri mala prozora okrenuta na sve četiri strane svijeta. Ovaj tip munare nema klasični šerefet nego se ezan uči iz unutrašnjosti. Krov munare je konusnog oblika sa alemom na vrhu;
– Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u septembru 2008. godine donijela je odluku da Umoljansku džamiju zajedno sa mezarjem proglasi nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Džemat Umoljani je prije posljednje agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992. – 1995. god.) brojao oko 400 domaćinstava sa oko 2000 stanovnika a teritorijalno je dugo vremena, sve do 1952. godine, pripadao dvjema općinama i to Konjicu i Trnovu. Danas ovaj džemat pripada općini Trnovo. Tokom agresije na BiH Umoljanski džemat potpuno je spaljen a njegovo stanovništvo protjerano sa ovog područja.
Po završetku agresije uslijedio je povratak i obnova kuća. Do svih sela su izgrađeni i asfaltirani potpuno novi putevi kao i komunalna infrastruktura (voda, struja i telefon). Obnovljene su tri džamije (Lukavac, Rakitnica i Pervizi), obnovljen je jedan stari i sagrađen jedan novi mesdžid, također su ograđeni svi mezaristani. Džuma namaz se obavlja u džamiji u Donjim Tušilima (Pervizi) i svaka druga u džamijama Umoljani i Lukavac. Iz ovoga džemata je potekao veliki broj vjerskih službenika koji su u posljednjem stoljeću službovali na različitim dužnostima u Islamskoj zajednici. Danas džemat Umoljani broji oko 110 domaćinstava uglavnom starije životne dobi.
U Umoljanima je nekoliko privatnih ugostiteljskih objekata u kojima se može kušati domaća hrana i specijaliteti bosanske kuhinje. Kod mještana u selu mogu se kupiti unikatne rukotvorine pravljene od vune sa tradicionalnim folklornim motivima i šarama, prirodna zdrava hrana od mliječnih i mesnih proizvoda kao i povrća proizvedenog bez upotrebe vještačkih đubriva i pesticida.
Sa planinarskog stanovišta Umoljani su povoljna ishodišna tačka za mnoge uspone i zanimljive ture na vrhove Bjelašnice: Krvavac (2062 m), Veliki Ljeljen (1907 m), Orlovac (1525 m), Saruk (1726 m), Obli kuk (1750 m), Kobilica (1826 m), Ledni kuk (1843 m), Obalj (1896 m), Veliki vrh (1726 m), Siljevica (1662 m) i dr.
Izazovna je i veoma razgledna tura u selo Gornji Lukomir (1472 m/nv), koja vodi pješačkom stazom iznad kanjona Rakitnice. U bližoj okolini Umoljana mogu se vidjeti ostaci ilirske gradine i bunar na Pošijaku, reljef okamenjene aždaje na stijeni Gradine, slikoviti meandri na Studenom potoku, stare kolibe u bivšem katunu na Gradini, vidikovac na Rudinama sa kojeg se lijepo vidi kanjon rijeke Rakitnice, mlinice na potoku Sedrenik, srednjovjekovna nekropola stećaka u Dolovima i mezarje sa nišanima iz osmanskog perioda.
Pristup u Umoljane iz pravca Sarajeva: od Stupske petlje krenuti magistralnim putem za Foču i na raskršću kod kamenoloma u Krupcu skrenuti desno na regionalni put koji vodi u olimpijski skijaški centar na Bjelašnici (u Babinom dolu) te dalje nastaviti pored Bijelih voda i sela Šabići do mosta na Rakitnici. Kod mosta skrenuti desno na asfaltiranu lokalnu cestu koja na pojedinim mjestima uz oštre serpentine vodi u selo Umoljani (ukupno oko 50 km).
Naslovna slika: Bjelašnica, selo Umoljani (1353 m/nv) i vrh Bjelašnice – Opservatorija (2067 m/nv), poglred sa Orlovca
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 