Zaštićeni pejzaž “Bijambare“

Područje Bijambare kod sela Krivajevići na Nišićkoj visoravni zakonom je proglašeno 2003. godine zaštićenim područjem pete kategorije – “zaštićeni pejzaž“. Područje obuhvata prostor između Bijambarskih pećina na sjeveru, Motika na istoku i Dugih strana, odnosno Borka na jugu, u površini od 497,00 ha. U tom planinskom predjelu prosječne nadmorske visine 950 metara naizmjenično se smjenjuju crnogorične šume, proplanci i pašnjaci ispresijecani mnogobrojnim potocima.
Bijambarske pećine kao spomenik prirodne rijetkosti i prapovijesni arheološki lokalitet, stavljene su pod zaštitu države od 1954. god.
Nišička visoravan je bogata divljačem i lovci često posjećuju ovaj planinski kraj. Za ljubitelje prirode, planinare i speleologe najzanimljiviji je zaštićeni pejzaž Bijambare u kojem se nalazi osam pećina u tri horizonta, dva vodotoka sa jezercima, mnogi ponori, vrtače i markantni stjenoviti greben iznad pećina. Lijepih predjela za sportsko rekreativne aktivnosti na čistom planinskom zraku ima napretek.
Zaštićeni pejzaž “Bijambare“ je pod upravom Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo, osnovana 2010. godine u cilju očuvanja pejzaža, naučnog istraživanja, ekološke edukacije i vaspitanja, te rekreacije i turizma.

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Zaštićeni pejzaž “Bijambare“

Zaštićeni pejzaž “Bijambare“ predstavlja pravi ugođaj za ljubitelje pećina, bistrih voda, borove šume i šumske tišine. Lijepih predjela za sportsko rekreativnu aktivnost na čistom planinskom zraku ima napretek. Opremljeno je planinskim mobilijarom za boravak u prirodi, relaksaciju i odmor za cijelu porodicu, te igralištem za djecu (Drveni grad). Posjeduje biciklističke, obrazovne i šumske staze. Atrakciju predstavlja i turistički voz koji saobraća od ulaza do središta nukleusa. Cijelo zaštićeno područje odlikuje se velikom biološkom raznovrsnošću. Konstatovane su 133 različite životne zajednice, a njihovu strukturu čini preko 800 vrsta biljaka. Posebno je bogato vrstama koje spadaju u grupu medicinske flore, ljekovitih, jestivih, aromatičnih i vitaminskih biljaka. Takođe, zastupljeno je i različito medonosno bilje. Prisutni su i brojni predstavnici faune, sisari, ptice, gmizavci, vodozemci, mekušci, insekti i druge grupe životinja na nižem stepenu razvoja.S obzirom da se nalazi u kraškoj regiji, ovo područje obiluje kraškim pojavama, kao što su kraški ponori, vrtače i pećine. Najveća atrakcija Bijambara ipak su pećine, ukupno ih je osam: Srednja (Glavna) pećina, Gornja pećina, Donja pećina, Đuričina pećina, Dimšina pećina, Ledenica, Ledenjača i Nova pećina. Za turističku posjetu uređene su Srednja pećina i Gornja pećina a ostale pećine dostupne su iskusnim speleolozima u pratnji speleo-vodiča.

Srednja Bijambarska pećina (Glavna pećina)

Srednja Bijambarska pećina (Glavna pećina) je specijalni geološki rezervat. Pećina je uređena i otvorena za turističku posjetu, ima električnu rasvjetu i može se obići sa stručnim vodičem.
Pećina je duga 420 m (osnovni pravac, bez pojedinačnih krakova). U pećini je jedno pećinsko jezerce i četiri dvorane. Dvorane su bogate pećinskim nakitom svih poznatih formi nastajanja (bočni blokovi, kapnici, salivi, stalaktiti, stalagmiti, zavjese…). Krajnja, četvrta dvorana je prostorno najveća (oko 60 m u prečniku i 15 do 30 m visine) i zbog svoje izvanredne akustičnosti nazvana je “muzička dvorana”. S obzirom na pećinsku faunu pećina je značajna za biološka istraživanja.
Do pećine se stiže uređenom pješačkom stazom sa putokaznim tablama. Ispreda ulaza u pećinu postavljeno je nekoliko info-tabli.  

Gornja Bijambarska pećina

Gornja Bijambarska pećina nije veliki speleološki objekat i nema nakita kao Srednja pećina ali je prapovijesni arheološki lokalitet od značaja. Naime, Gornju pećinu su koristili ljudi još u starije kameno doba (paleolitik). Uopćeno se smješta u okvir od oko prije 40.000 do prije 10.000 godina. U pećini su pronađeni ostaci kostiju pećinskog čovjeka, alat za obradu kamena i razna oruđa od finozrnastih stijena rožnaca, kalcedona i jaspisa. Pronađeni su i ostaci nekih životinja, a među njima i kosti pećinskog medvjeda koji je izumro krajem ledenog doba (prije 10.000 godina). To su prvi nalazi paleolitske kulture, kao i prvo pećinsko nalazište paleolita na području Bosne i Hercegovine koji predstavljaju naučni dokaz o prisustvu prapovijesnih stanovnika u ovim krajevima.
Otvor Gornje Bijambarske pećine okrenut je prema jugozapadu, čija je širina 16 m i visine 12 m. Za ljude koji su boravili u pećinama određeni period bilo je značajno da je ulaz u pećinu okrenut prema jugu, jugoistoku ili jugozapadu kako bi tokom zime boravili u suncem zagrijanom prostoru.
Do pećine se stiže uređenom pješačkom stazom sa putokaznim tablama. Ispreda ulaza u pećinu postavljeno je nekoliko info-tabli. 

Srednjovjekovna nekropola stećaka

Srednjovjekovna nekropola stećaka smještena je u središnjem dijelu Parka prirode – zaštićeni pejzaž “Bijambare“. Stećci su prvo bili izmješteni sa lokaliteta u Donjim Čevljanovićima i preneseni u Dolovima (1959. god.). Jedan od stećaka, bogato ukrašen, prenesen je u Zemaljski muzej u Sarajevu. Godine 2013. stećci iz Dolova su po drugi put izmješteni i izloženi na prostoru Bijambara. Od ukupno 39 stećaka izložen je 31 stećak.   

Pristup

Zaštićeni pejzaž “Bijambare“ nalazi se u neposrednoj blizini magistralnog puta M18 Sarajevo – Tuzla sa kojeg treba skrenuti na odvojku u Krivajevićima gdje je glavni ulaz i parking. Od Sarajeva je udaljeno oko 40 km. U središtu zaštićenog područja gdje se nalaze pećine smješten je info-punkt i ugostiteljski objekat do kojih se stiže pješačkom stazom obilježenom putokaznim tablama ili električnim vozilom (oko 2 km).

Bosna i Herecgovina obiluje mnogim pećinama (spiljama) i svaka je od njih lijepa i zanimljiva na svoj način, spominju se u narodnom predanju ili u povijesti: Djevojačka pećina u selu Brateljevići kod Kladnja, Titova pećina u Drvaru, Novakova pećina na Romaniji, pećina Vjetrenica u Ravnom, pećina Megara (Kuvija) kod Laništa na Bjelašnici, pećina Orlovača u Mokrom, Vilina pećina kod Bobovice na Visočici, pećina na vrelu Mokranjske Miljacke, pećina Ledenica u selu Resanovci kod Bos. Grahova, pećina Ledenica na Treskavici iznad sela Dujmovići, sistem pećina i jama na području Spomenika prirode Tajan – Lukina pećina, Atom i dr.
Prema pećinama trebamo se ponašati odgovorno, često to zaboravimo i budući naraštaji nam to neće oprostiti.

---

Naslovna slika: Zaštićeni pejzaž “Bijambare“ – Gornja Bijambarska pećina