Memorijalni kompleks “Dolina heroja” na Tjentištu nalazi se u sklopu Nacionalnog parka “Sutjeska”. Posvećen je bitki na Sutjesci (Peta neprijateljska ofanziva / Operacija “Crno” – njemački “Schwarz”) koju su partizani vodili protiv njemačkih, talijanskih, bugarskih i ustaških vojnih postrojbi. Peta neprijateljska ofanziva odvijala se od 15.5. – 15.6.1943. godine. Cilj je bilo probijanje njemačkog obruča na Tjentištu u dolini rijeke Sutjeske. U neravnopravnoj bitki 127.000 neprijateljskih vojnika protiv 18.000 partizana, poginulo je oko 7500 boraca, među kojima preko 750 žena. Uz velike žrtve partizani su ipak uspjeli probiti neprijateljski smrtonosni obruč i glavnina partizanskih snaga na čelu sa Vrhovnim zapovjednikom Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije Josipom Brozom Titom stigla je na slobodnu teritoriju.
Bitka na Sutjesci izučava se na mnogim vojnim akademijama u svijetu. Snimljen je i film “Sutjeska”, redatelja Stipe Delića, kojim je uz sudjelovanje tada poznatih svjetskih glumaca, ekranizirana legendarna bitka (1973. god.). Također o bitki na Sutjesci snimljen je još jedan film pod naslovom “Vrhovi Zelengore”, redatelja Zdravka Velimirovića (1976. god.).
Za vrijeme Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije podignut je velik broj spomenika posvećenih narodno-oslobodilačkom ratu (1941. – 1945. god.) u čemu su sa svojim ostvarenjima sudjelovali mnogi poznati kipari, arhitekti i drugi umjetnici. Ukupno je na teritoriji cijele države podignuto oko 14.500 spomenika i spomen-objekata.
Među najposjećenim turističkim destinacijma u bivšoj SFRJ bili su: Tjentište (“Dolina heroja”), Jajce (Drugo zasjedanje AVNOJ-a) i Kumrovec (rodna kuća druga Tita). Posjetioci su uglavnom bili učenici osnovnih i srednjih škola te studenti fakulteta iz svih krajeva zemlje.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Tjentište je malo naselje u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, udaljeno od Foče 31 km. Smješteno je u dolini rijeke Sutjeske na 559 metara nadmorske visine, okruženo vrhovima Sniježnice (Pogledalo 1714 m, Mitrina usov 1583 m, Bavan 1510 m i Kikalo 1400 m) – sa istoka; Ravnim borjem sa jugoistoka; Kazanima (1054 m) i Lastvom (1228 m) – sa jugozapada; Ozrenom (1405 m) i Krekovima (820 m) – sa zapada i Košurom (787 m) – sa sjevera.
Tjentište se razvilo na mjestu karavanske stanice u kojoj su karavani noćivali pod šatorima po čemu je i dobilo ime (tenta, lat. tentorium = šator). Karavanska stanica je formirana u prvoj polovici 15. stoljeća i bila prometno karavansko odmaralište na trgovačkom putu, a od 1450. godine tu je bila carinarnica hercega Stjepana Vukčića Kosače od koje je prihod kao apanažu ubirala hecegova majka Katarina. U Tjenitištu je bio konak i kuća hercega Stjepana u kojoj su odsjedali ugledni prolaznici i poklisari.
Tjentište kao središnji dio Nacionalnog parka “Sutjeska” i ujedno Memorijalnog kompleksa “Dolina heroja” kroz koji prolazi jedan od najvažnijih putnih pravaca (M20) ka Jadranskom moru, udaljeno je od Sarajeva 96 km, od Dubrovnika 143 km, a od Podgorice 146 km. Mnoštvo turista koji idu prema moru ili se vraćaju, zaustave se ovdje da se odmore i okrijepe, nadišu svježeg i čistog planinskog zraka, osvježe hladnom izvorskom vodom i natope dušu ljepotom planinskog krajolika.
Obilježavanje značajnih mjesta i osoba iz narodno-oslobodilačkog rata i pete neprijateljske ofanzive datira od 1949. godine, kada je izgrađena zajednička Spomen-kosturnica u kojoj su pohranjeni posmrtni ostaci 840 boraca poginulih u bitki na Sutjesci. Ona više ne postoji, jer su posmrtni ostaci poginulih boraca preneseni u novu Spomen-kosturnicu, koja je u sklopu memorijalnog kompleksa bitke na Sutjesci. Podignuta su mnoga spomen-obilježja u Tjentištu i na širem planinskom prostoru Zelengore i Maglića. Među spomen-obilježjima središnje mjesto zauzima Spomen-kosturnica i monumentalni spomenik posvećen svim borcima Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije koji su učestvovali u legendarnoj bitki na Sutjesci, Spomen-dom i Muzej u Tjentištu, spomenik Drugoj dalmatinskoj udarnoj brigadi na Donjim Barama, spomenik Četvrtoj proleterskoj crnogorskoj udarnoj brigadi na Ljubinom grobu, spomenik na grobu Narodnog heroja Save Kovačevića na Krekovima, spomenik na grobu Narodnog heroja Nurije Pozderca na Dragoš-Sedlu, na mjestu pogibije Dr Sime Miloševića i Ivana Gorana Kovačića kod sela Vrbnica, na mjestu ranjavanja Josipa Broza Tita na Ozrenu, na najvišem vrhu BiH – Magliću i dr.
Jedan dio Memorijalnog kompleksa čine rekreativni sadržaji: omladinski centar sa domom mladih, veliko umjetno jezero i sportski tereni na otvorenom, hoteli “Mladost” i “Sutjeska”. U izgradnji Memorijalnog kompleksa aktivno je sudjelovala i omladina iz svih krajeva SRFJ na omladinskim radnim akcijama ORA “Sutjeska” koje su se redovito održavale u ljetnom periodu sve do kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća kada je otpočela disolucija SFRJ (1991. god.).
Spomen-obilježja iz NOR-a i činjenica da je ovo jedno od najljepših planinskih područja u Bosni i Hercegovini, bili su dovoljan razlog da se ovo područje obilježi planinarskim transverzalama i na taj način učini dostupnijim i privlačnijim većem broju ljubitelja prirode i planinara. Stoga, planinari obilježavaju mnoge pješačke staze planinarskim putokazima i oznakama na okolnim planinama Zelengori, Magliću i Volujaku. Uspostavljene su sljedeće planinarske transverzale: “Sutjeska” (1971. god.), “Tjentište – Dolina heroja” (1971. god.) i “Sloboda” (1977. god.), a nekoliko važnijih mjesta je na popisu kontrolnih tačaka Planinarske transverzale “Po planinama Bosne i Hercegovine” (1972. god.).
Naslovna slika: Tjentište, Spomen-kosturnica i monumentalni spomenik posveće je svim borcima Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije koji su učestvovali u legendarnoj bitki na Sutjesci
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 