Orlov kuk na Zelengori

Orlov kuk se nalazi na zapadnoj strani planinskog masiva Zelengore. Smješten je na nadmorskoj visini 1906 m, južno od Kladopoljskog jezera (oko 3,5 km zračne linije). Orlov kuk je markantan i atraktivan vrh čija je sjeveroistočna stijena visoka oko 150 m i široka oko 250 m. Do sada ova stijena alpinistički nije ispenjana.
Naziv Orlov kuk je oronim koji je s jezičkog stanovišta sastavljen od posvojnog pridjeva “orlov” i imenice “kuk”. Prvi član oronima, posvojni pridjev izveden je od imenice orao, naziva najveće ptice grabljivice bosanskohercegovačkih planinskih krajeva (rod Aquila), snažnih pandža i jakog kljuna, simbola snage i junaštva.
Orlov kuk je česti naziv kojim se označavaju visoke i nepristupačne stijene u planinama, gdje su se nekad nalazila staništa orlova, koja su danas tako prorijeđena da ih treba posebnim zakonom zaštiti.
Na mnogim stjenovitim vrhovima u Bh. planinama u posljednje dvije decenije izgrađeno je 25 ferrata koje ugrožavaju prirodno stanište orlova i sokolova – kraljeva nebeskih visina. Osim pticama, narušen je i mir jako plašljivim divokozama kojima su krševite stijene također njihovo stanište. Orlovi, sokolovi i divokoze su među rijetkim divljim životinjama, kojima se može ponositi svaka zemlja ako ima visoke planine kao što mi imamo i treba ih čuvati kao vrijedne dragulje za buduće naraštaje.

Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Planinarski uspon na vrh Orlov kuk

Najpogodniji pristup na Orlov kuk je od Oblja udaljenog od Kalinovika oko 10 km. Na Oblju treba skrenuti sa regionalnog puta Kalinovik – Ulog – Nevesinje na odvojku lijevo u selo Ravnice. Dalje nastaviti lokalnom cestom (oko 3 km) djelimično asfaltiranom kroz Suho polje (1081 m/nv). Pokraj puta su dvije srednjovjekovne nekropole sa stećcima. Nakon toga stiže se do posljednjih seoskih kuća gdje treba parkirati automobil. Od kuća nastaviti sa pješačenjem za Kladopoljsko jezero. Put u početku vodi kroz Javorni Do do izlaska na prostrano Kladovo Polje gdje je nekad bila velika farma goveda a danas tu stoje samo ruševne zgrade govedarnika. U blizini prve zgrade nalazi se bunar Krupac pored kojeg je veliko kameno pojilo za stoku. Malo dalje od bunara smještena je treća po redu srednjovjekovna nekropla sa stećcima. Na ovom području zanimljivo je vidjeti jedno stablo koje raste usred polja, dok svuda naokolo nema niti jednog drveta.
Od polazne tačke na Oblju (1135 m/nv) do Kladovog Polja (1368 m/nv) i dalje prema Kladopoljskom jezeru postoji rijetka i izblijedila planinarska markacija duž poljskog puta (pogodan za terenska motorna vozila) koji se pri kraju polja (na južnoj strani) obara niz veću strminu u dugu i široku dolinu gdje je na Čengića bari (1376 m/nv) smještena četvrta po redu srednjovjekovna nekropola sa stećcima. Nekropola broji oko 60 stećaka. Nekoliko većih stećaka ukrašeno je reljefnim motivima kao što je scena lova na jelena, igra kola, štita s mačem, križevi i drugi ukrasi. Nekropola je proglašena nacionalnim spomenikom BiH (2010. god.) i uvrštena je na Listi svjetske kuturne baštine UNESCO (2016. god.).
Od nekropole na Čengića bari krenuti na istok čobanskom stazom preko pašnjaka i pokraj lokvi s vodom do ulaska u dolinu kojom teče potok. Nastaviti stazom uzvodno pored potoka do Kladopoljskog jezera iz kojeg otiče. Jezero leži u klancu na nadmorskoj visini 1350 m, stiješnjeno između strmih stijena Muravskih strana (1606 m/nv) i Planinice (1583 m/nv). Sa svih strana je obraslo bujnim šašom i drugim barskim biljkama od kojih se ističe žuti lokvanj. Na dnu jezera leže drvene klade. Oko jezera i u polju na kilometre nema šumske vegetacije što upućuje da su u prošlosti ovdje bili veliki kompleksi šuma ili je pored jezera vodio put kojim su se prevozile klade (balvani, trupci). Po ovim kladama su jezero i polje dobili ime. Jezero je dugo 250 m, široko 100 m i duboko 9 m.

Od Kladopoljskog jezera krenuti stazom na jugoistok dolinom ispod Muravskih strana.
Nakon izlaska iz doline stiže se ubrzo na raskrižje staza za Rukav i Masnu baru. Staza za Rukav vodi lijevo na Veliku Leliju (2032 m/nv) – najviši vrh planine Lelije, a staza desno vodi preko Masne bare i Vita bare na Štirinsko jezero (1672 m/nv). Sa tog raskrižja po prvi put sasvim jasno se vidi Orlov kuk i njegova impozantna sjeveroistočna stijena koja može poslužiti za orijentir jer dalje ka vrhu nema nikakve utrte staze niti je markirana.
Od tog mjesta treba krenuti na jug idući desnom stranom polja tik ispod stijena vrha Velike Ledenice (1678 m/nv) sve do katuna Pod Orlovcem (1582 m/nv) gdje su nekad bile smještene čobanske kolibe. Od katuna krenuti na jugozapad pokraj vrela u pravcu prijevoja lijevo od kote 1749 m. Dalje od prijevoja slijedi završni uspon u početku priječenjem stjenovitog grebena a kasnije strmom padinom izaći na vrh Orlovog kuka (1906 m/nv). Tjeme vrha je obilježeno sa trigonometrijskim stupićem i kamenom piramidom.
Pogled sa Orlovog kuka je izuzetan na mnoge vrhove u središnjem masivu Zelengore (2014 m) kao i na vrhove susjedne planine Lelije (2032 m). Također vide se i mnoge planine u BiH: Maglić (2386 m), Volujak (2336 m), Lebršnik (1985 m), Crvanj (1920m), Prenj (2103 m), Visočica (1967 m), Bjelašnica (2067 m) i Treskavica (2086 m).
Pristup od Oblja na Orlov kuk vodi pravcem: Suho Polje – Javorov Do – Kladovo Polje – Kladopoljsko jezero – katun Pod Orlovcem i ukupno sa pauzama za odmor traje 5 sati hoda, a isto toliko je potrebno i za povratak zbog velike udaljenosti od početne tačke. U svakom slučaju ova izazovna i lijepa planinarska tura ukupno traje 10 sati hoda.
U ljetnom periodu potrebno je ponijeti dovoljne količine vode za piće jer voda iz bunara na Krupcu nije bakteriološki ispravna, ali postoje dva vrela koja nisu puno izdašna i moguće je da presuše, prvo vrelo je odmah iznad obale Kladopoljskog jezera na sjevernoj strani a drugo vrelo je iznad katuna Pod Orlovcem na jugozapadnoj strani. Nije viška ponijeti gps uređaj ili kompas i topografsku kartu radi lakše orijentacije na terenu. Ipak od svega je najvažnije da ova planinarska tura bude izvedena po lijepom vremenu.
Vrh Orlov kuk je rijetko posjećen od strane planinara a pažnju privlači još nekoliko vrhova na Zelengori: Drhtar (1970 m), Dumoš (1882 m), Veliki Zimomor (1815 m), Todor (1949 m), Kalelija (1979 m), Munjac (1895 m), Videž (1864 m), Velika Košuta (1872 m) i Treskavac (1803 m). Svi ovi vrhovi su veoma izazovni ali su također rijetko posjećeni zbog velike udaljenosti i nedostatka markiranih planinarskih staza koje vode do njih.

Vrhovi u Bosni i Hercegovini koji su dobili naziv po orlovima

01. Orlov kuk (1906 m) na Zelengori južno od Kladopoljskog jezera.
02. Orlov kuk (1753 m) na Čvrsnici, istočno od ski-centra Blidinje.
03. Orlov kuk (1712 m) na Treskavici, južno od Lukavca.
04. Orlov kuk (1350 m/nv) na Vranješi, sjeveroistočno od Kifinog Sela.
05. Orlov kuk (1252 m) na Treskavici, sjeverozapadno od sela Šivolji.
06. Orlov kuk (966 m) na Radovanu, sjeverozapadno od Posušja.
07. Orlov kuk (750 m) iznad Fatničkog polja, istočno od sela Fatnica.
08. Orlov kuk (726 m) kod Glavatičeva, sjeverno od Gornjeg Sela.
09. Orlov kuk (502 m) pod Veležom, sjeveroistočno od sela Livač.
10. Orlinka (1703 m) pod Veležom, najviši vrh Velikog Rujišta.
11. Orlinka (594 m) pod Veležom, južno od sela Kuti.
12. Orlovina (1530 m) najviši vrh planine Kalin.
13. Orlovina (1481 m) kod Gacka, zapadno od sela Gradina.
14. Orlovina (1132 m) u Borču, na lijevoj strani Neretve kod sela Pločnik.
15. Orlić (995 m) kod katuna Višnjevlje, na lijevoj strani kanjona Rakitnice.
16. Orlić (876 m) kod Sarajeva, jugoistočno od Vogošće.
17. Orlović (1600 m) na planini Baba, jugozapadno od Gacka.
18. Orlović (701 m) na planini Velika Žaba, sjeveroistočno od sela Praovice.
19. Orlovište (1054 m) kod Nevesinja, istočno od mosta Ovčiji Brod na rijeci Zalomki.
20. Orlovača (1959 m) na Zelengori, jugozapadno od Ljubinog groba.
21. Orlovača (1942 m) na Čvrsnici, istočno od Masne luke na Blidinju.
22. Orlovača (1560 m) na Ljubuši, jugoistočno od sela Zvirnjača.
23. Orlovača (1291 m) na Raduši, istočno od Vilića gumna.
24. Orlovača (1010 m) na Gosinoj-planini, sjeverno od sela Petovići.
25. Orlovača (711 m) kod sela Boljkovići, sjeverozapadno od rijeke Lepenice.
26. Orlovača (620 m) kod sela Šagolji, sjeveroistočno od Buturović polja.
27. Orlovača (592 m) kod Sarajeva, na ušću rijeke Mošćanice u Miljacku – na Darivi.
28. Orlica (1543 m) na Treskavici, zapadno od sela Godinja – iznad vrela Željeznice.
29. Orlica (930 m) na Ilijinom brdu, sjeveroistočno od sela Orahov Do.
30. Orlac (560 m) između sela Zavratnice i Hondići, sjeverno od Jablaničkog jezera.
31. Orlovac (1962 m) na Zelengori, sjeveroistočno od Orlovačkog jezera.
32. Orlovac (1525 m) na Bjelašnici, južno od katuna Gradina – kod sela Umoljani.
33. Orlovac (1505 m) na Ravašnici-planini, istočno od sela Donje Ravno.
34. Orlovac (1485 m) na Dinari (na granici BiH i HR), južno od Bosanskog Grahova.
35. Orlovac (1379 m) na Bjelašnici, sjeveroistočno od pećine Megara (Kuvija).
36. Orlovac (1300 m) na Sitnici-planini, sjeverno od sela Bujuša.
37. Orlovac (1296 m) na Radovanu, sjeveroistočno od sela Balabani.
38. Orlovac (1288 m) na Glavicama, sjeveroistočno od sela Slabojev Do.
39. Orlovac (1261 m) na Sitnici-planini, sjeverozapadno od sela Zvijerina.
40. Orlovac (1224 m) kod Trnova, sjeverno od sela Ilovice.
41. Orlovac (1107 m) na Tmor-planini, jugozapadno od sela Gunjani.
42. Orlovac (981 m) m) na desnoj strani rijeke Bijela, zapadno od sela Čeružići.
43. Orlovac (950 m) kod Nevesinja, istočno od Kifinog Sela.
44. Orlovac (873 m), kod Prače, južno od sela Datelji.
45. Orlovac (868 m), kod Sarajeva, na lijevoj strani rijeke Mošćanice.
46. Orlovac (794 m) kod Sarajeva, iznad Brekinog potoka – blizu lovačke kuće.
47. Orlovac (717 m), kod Mostara, sjeverno od sela Vihovići.
48. Orlovica (846 m) na Ilijinom brdu, sjeverozapadno od sela Orahov Do.
49. Orlov kuk (1906 m) na Zelengori, južno od Kladopoljskog jezera.
50. Orlokuk (1392 m) na Lib-planini, južno od sela Kongora.
51. Orlokuk (1323 m) na Kovač-planini, zapadno od sela Mokronoge.
52. Orlov kamen (1517 m) na Žepskoj-planini, sjeverno od sela Žepa.
53. Orlov kamen (992 m) na desnoj strani kanjona Prače, istočno od sela Otričevo.
54. Orlova glava (1453 m) na Zelengori, kod Paleži na desnoj strani Džafer potoka.
55. Orlova glava (1424 m) na sarajevskom Ozrenu, zapadno od Crepoljskog.
56. Orlinjak (604 m) na Borja-planini, jugozapadno od sela Bubići kod Teslića.
57. Orli gradac (1106 m), na lijevoj strani kanjona Neretve, sjeverno od Uloga.
58. Orlosjed (1246 m) kod Gacka, jugozapadno od sela Donji Bahori.
59. Orlosjed (1194 m) sjeverno od sela Kljuna, na području Izbišno.
60. Orlosjed (1055 m) na Zečku, sjeverozapadno od sela Berkovići.
61. Orlosjed (920 m) na desnoj strani kanjona Čehotine, zapadno od sela Veselice.
62. Orlovo brdo (950 m) kod sela Luke, sjeveroistočno od Sokolca.
63. Orao brdo (960 m) kod Stjenica, južno od sela Burati.
64. Orlovska kosa (724 m) u Daničićima, sjeverno od sela Orlovice.
65. Orlova greda (969 m) kod Drvara, sjeverozapadno od sela Hrnjadi.
66. Orlovice (583 m) kod Konjica, sjeverno od ušća rijeke Bijele u Neretvu.
67. Orlina (1076 m) kod Trnova, iznad sela Mijanovići.