Šatorsko jezero se nalazi u središnjem masivu Šator-planine, na zapadu Bosne i Hercegovine. Jezero je smješteno u prostranoj uvali na nadmorskoj visini 1488 m. Okruženo je sa južne i istočne strane vrhovima visokim preko 1800 m nadmorske visine. Jedno je od najvećih i najljepših jezera u bosanskohercegovačkim planinama. Ledenjačkog je porijekla. Elipsastog je oblika, dugo 280 m, široko 150 m i duboko 8 m. Napaja se iz lednika, podjezerskih i okolnih izvora. U jezeru živi triton, endemični vodozemac. Iz jezera ističe Šatorski potok koji sa potokom Brzicom i Mlinskim potokom u selu Preodac čine rijeku Unac.
Zemaljski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rjetkosti Narodne Republike Bosne i Hercegovine, 1956. godine, izdao je rješenje u kojem se Šatorsko jezero zbog svoje vanredne ljepote i kao prirodna rjetkost stavlja pod zaštitu države.
Za Šatorsko jezero su vezane dvije legende, prva govori o njegovom postanku a druga o Bulinom vrelu koje se nalazi u blizini jezera. Po dugogodišnjoj tradiciji narod iz ovog kraja se okuplja na jezeru svakog 2. augusta (Ilindan/Aliđun).
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Legenda o Šatorskom jezeru
Jedna stara legenda kaže kako je na mjestu gdje je Šatorsko jezero, nekada živio neki bogataš koji je imao veliko stado ovaca. Njemu su dolazili prosjaci i ljudi u nevolji da traže pomoć. On je uvijek odbijao da im da mlijeka, sira ili kruha. Mnogi su ga zbog toga prokleli i govorili “Dabogda u zemlju propao”. Jednog dana se to zaista i ostvarilo. Mjesto gdje je on živio, jednostavno je propalo u zemlju a na tom lokalitetu je nastalo jezero.
U narodu postoji vjerovanje, da kupanje u Šatorskom jezeru pomaže očuvanju od mnogih zala, a naročito od raznih zaraznih bolesti.
Legenda o Bulinom vrelu
U blizini Šatorskog jezera nalazi se Bulino vrelo (1505 m/nv) za koje se veže također jedna stara legenda. Prema njoj, živjela je nekada davno neka nesretna slijepa djevojka po imenu Bula, koja je došla sa namjerom da se utopi u jezeru. Slučajno se umila hladnom planinskom vodom sa obližnjeg izvora i odmah progledala, pa je odustala od svoje namjere. Stoga se za pomenuto vrelo veže narodno predanje o njegovim ljekovitim svojstvima.
Planinarske ture od jezera
Od Šatorskog jezera može se napraviti uspon markiranom planinarskom stazom na Veliki Šator (1873 m/nv) – najviši vrh Šator-planine. Sa vrha obilježenog trigonometrijskim stupom pruža se pogled na planine u krugu od 360 stepeni: Jadovnik, Bobara, Osječenica, Klekovača, Lunjevača, Bobija, Vitorog, Slovinj, Cincar, Staretina, Velika Golija i Dinara. Tura ukupno traje oko 2 sata hoda.
Također od jezera mogu se napraviti i usponi nemarkiranim stazama na nekoliko izazovnih vrhova kao što je Greda (1843 m/nv) sa koje se pruža najljepši pogled na Šatorsko jezero, Runjevica (1726 m/nv), Babina greda (1735 m/nv), Šatorska kosa (1734 m/nv) i Mali Šator (1768 m/nv). Tura na bilo koji od gore navedenih vrhova ukupno traje oko 3 sata hoda. Za orijentaciju koristiti TK R=1:25.000.
Prilaz do jezera
Do Šatorskog jezera se može prići automobilom iz dva putna pravca:
1. Od Bosanskog Grahova, asfaltnom cestom preko Tičevog polja do raskrižja kod sela Veliko Tičevo (21 km), a dalje desno do jezera makadamskom cestom (17 km).
Ukupna dužina puta: 38 km.
2. Od Livna, asfaltnom cestom preko Livanjskog polja do raskrižja kod sela Gornje Peulje (57 km), a dalje desno do jezera makadamskom cestom (14 km).
Ukupna dužina puta: 71 km.
Naslovna slika: Šator-planina, Šatorsko jezero (1488 m/nv) – panorama sa Grede (1843 m/nv)
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 