Tvrđave Prilep i Kulina su smještene jedna nasuprot druge na samom izlazu iz kanjona rijeke Bistrice. Nalaze se oko 2,5 km nizvodno od Miljevine, malog mjesta kod Foče.
Ove dvije srednjovjekovne utvrde nalazile su se na važnom strateškom mjestu, s kojeg se nadziralo cijelo područje i karavanski put još iz vremena Rimljana. Vjerojatno su služile kao kule-stražarnice u širem tvrđavskom sistemu župe Bistrice u Gornjem Podrinju.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić

Bosna i Hercegovina je jedna od najstarijih država na Balkanu. O njenoj hiljadugodišnjoj postojanosti svjedoče mnogi srednjovjekovni utvrđeni gradovi. Među njima se ubrajaju i tvrđave Prilep i Kulina na Bistrici.
Tvrđava Prilep


Prilep je smješten na desnoj strani kanjona Bistrice na lokalitetu Hodža (791 m/nv), kod sela Gornja Kuta. Srednjovjekovni grad Prilep spominje se u dubrovačkim izvorima 28.2.1392. godine. U posjedu herceg Stjepana Vukčića Kosače spominje se 1454. godine. Pod Osmansku vlast pao je 1465-66. godine. Nema podataka da li su Osmanlije u njemu držali posadu. Nema ni tragova tabija. Arheolozi nisu istraživali ovaj grad. Ostaci grada su sada obrasli šikarom i visokom vegetacijom.
Grad se sastojao od glavne utvrde i većeg prostora nepravilnog četvorougla ograđenog bedemima veličine 38 x 35 m. U ovom povelikom oboru bilo je nekoliko stambenih zgrada čiji su ostaci i danas vidljivi. Glavna utvrda se sastojala od tri kvadratične kule od kojih su prva i druga bile povezane bedemom, dok je treća, slobodnostojeća bila zaštićena vlastitim bedemom sa tri strane. Prva kula je imala vanjsku stranu kvadrata oko 4 m, druga oko 5,5 m, a treća oko 5 m. Debljina zidova kula je bila oko 1,20 m, a debljina je varirala od 0,70 m – 1,00 m. Ukupna površina grada je oko 150 m².
Prilep je velika utvrda priljepljena uz liticu, odakle mu vjerovatno potječe naziv.
U podnožju prve kule na sjevernoj strani nalazi se manja pećina sa grobnicom. Sarkofag u grobnici je isklesan u “živoj“ stijeni. Nema podataka ko je ovdje bio sahranjen. U blizini utvrde se nalazi srednjovjekovna nekropola sa nekoliko stećaka.
Tvrđava Kulina


Kulina je smještena na lijevoj strani kanjona Bistrice na lokalitetu Čelina (830 m/nv), kod sela Donji Budanj. Pretpostavlja se da je tvrđava sagrađena u 14-15. vijeku. Prema ovoj dataciji bila je u posjedu vlastele iz dinastije Kosača. Ne pominje se u dosad poznatim pisanim izvorima. Arheolozi nisu istraživali ovaj grad. Ostaci grada su sada obrasli šikarom i visokom vegetacijom.
Tvrđava je sagrađena na najvišem tjemenu litice visoke oko 350 m. Osnovu utvrđenja čine bedemi koji zatvaraju plato ukupne površine oko 65 m². U sjeverozapadnom dijelu otkriveni su tragovi četiri polukružne kule prečnika 2,5 m. Utvrđenje je imalo dvije zgrade veličine 4 x 9 m i cisternu za vodu čiji su ostaci i danas vidljivi. Pokraj ostataka utvde se nalaze i dvije kamene stolice (sofe) isklesane u “živoj” stijeni. Sa vidikovca kod tvrđave se pruža lijep pogled na kanjon rijeke Bistrice, susjednu tvrđavu Prilep, sela Donja i Gornja Kuta i vrh Kmur (1508 m/nv).
U blizini sela Donji Budanj (680 m/nv) se nalaze i pješčane piramide kao jedinstven prirodni fenomen zanimljive forme i kolorita. Na tom se području nalaze i četiri pećine: Tamnica, Toplica, Ledenjača i Mala Kutlača. Na Čelini se nalazi i srednovjekovna nekropola Grabe sa nekoliko stećaka.
Ekipa BHRT je posjetila tvrđave Prilep i Kulinu na Bistrici i zabilježila u kakvom su stanju danas. Pogledajte dokumentarni film koji je tom prilikom snimljen, kliknite na link:
Naslovna slika: Panorama sa vidikovca na Kulini (830 m/nv)

