Park prirode “Učka” obuhvata istoimenu planinu i dio područja Ćićarije, a smješten je uz obalu sjevernog Jadrana, te veže Istru i kontinentalni dio Hrvatske. Park se nalazi na području Istarske i Primorsko-goranske županije. Park je ukupne površine 160 km². Najviši vrhovi su Vojak (1396 m/nv) i Veli Planik (1272 m/nv). Park je proglašen zaštićenim područjem 1999. godine. Od 2001. godine je pod upravom Javne ustanove PP “Učka”.
Blizina mora pogoduje specifičnoj klimi i bujnoj vegetaciji do vršnih predjela. Mnoge rijetke životinjske i biljne vrste se stoga mogu naći u rezervatu. Na vršnom grebenu Učke obitava stenoendem Učkarski zvončić (Campula tomamasiniana) a unutar zaštićenog prirodnog područja nalazi se geomorfološki spomenik Vela (Vranjska) draga, koji je tokom dugog geološkog razdoblja poprimio svoj sadašnji izgled.
Učka, kao i Ćićarija, oduvijek je svojom ljepotom privlačila mnogobrojne planinare i ljubitelje prirode da uživaju u zelenilu livada i šuma koje krase ovo planinsko područje. Na prijevoju Poklon (922 m/nv) nalazi se planinarski dom. Simbol Parka je kamena kula sagrađena 1911. godine na vrhu Vojak (1396 m/nv), najvišem vrhu planine Učke i poluotoka Istre. Sa vrha kule pružaju se lijepi razgledi na Istru, Riječki i Tršćanski zaljev, planine Gorskog Kotara, slovenske Alpe i italijanske Dolomite.
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Planinarenje u PP “Učka“
Prvu planinarsku kuću na Učki sagradili su 1887. godine članovi bečkog “Österreichisher Touristen Club” u doba vladavine Austro-Ugarske Monarhije. Kuća je sagrađena na prijevoju Poklon nadmorske visine 922 m, između Učke i Ćićarije. Kuća je nosila naziv “Kronprinzessin Stephanie Schutzhaus” a za vrijeme vladavine Kraljevine Italije – rifugio “Duchessa d’ Aosta”. Kuća je propala za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Poklon čuva spomen na hodočasnike koji su iz Istre u Rijeku putovali pješice preko planine Učke te bi se, kada su prvi put ugledali zavjetnu crkvu Gospe Trsatske, na prijevoju prekrižili i poklonili – po tome je dobio ime.
Današnji planinarski dom na Poklonu sagradili su članovi Planinarskog društva “Opatija” (1965. god.). Dom je smješten uz samu cestu Vranja – Veprinac. Bio je tada jedini planinarski doma na Učki. Dom ima kuhinju, trpezariju i 2 sobe sa 14 kreveta, raspolaže tekućom vodom, sanitarnim čvorom i elektrikom. Otvoren je i opskrbljen vikendom i praznicima. Pristup automobilom iz Rijeke do pl. doma “Poklon”: putem E751 28,1 km ili putem Ul. Istarske divizije 28.9 km.
Prijevoj Poklon je najčešća polazna tačka za uspon na najviši vrh Učke – Vojak (1396 m/nv). Od Poklona do vrha Vojak potrebno je 1½ sat hoda. To je najkraći pješački uspon na ovaj vrh, te nije kondicijski zahtjevan. Staza je prikladna za sve uzraste. Putokazi i planinarske markacije na stazi su pregledne. Pokraj staze na nekoliko mjesta su postavljene edukativne info-table o biljnom pokrovu i životinjskom svijeta koji obitava u rezervatu. Ukupno vrijeme trajanja pješačke ture ovim pravcem (sa razgledanjem i povratkom) je oko 3 sata hoda.
Kula “Vojak”
Na najvišem vrhu planine Učke – Vojak (1396 m/nv) nalazi se kamena kula, visoka 4 m. Kulu su sagradili 1911. godine članovi bečkog “Österreichisher Touristen Club” u doba Austro-Ugarske Monarhije. Za vrijeme Prvog svjetskog rata kula je bila u funkciji austougarske ratnopomorske promatračnice. Nedugo nakon završetka rata, vlasništvo i skrb nad kulom pripalo je riječkom ogranku talijanskog alpinističkog kluba “Sezione di Fiume del C.A.I. (Club alpino italiano).
Nakon proglašenja planinskog masiva Učke i dijela Ćićarije Parkom prirode “Učka” (1999. god.), kula na Vojaku je postala njegovim simbolom. Javna ustanova Park prirode “Učka” s ciljem očuvanja kulturnopovijesne baštine u potpunosti je obnovila kulu (2004. god.). U unutrašnjosti kule je uređen info-punkt i suvenirnica, a na vrhu se nalazi vidikovac sa teleskopom. Metalni žig namjenjen planinarima, da ga mogu za uspomenu otisnuti u svoj dnevnik, ugrađen je u stijenu koja se nalazi u blizini kule.
Kad je vedro vrijeme sa kule se mogu vidjeti, u krugu od 360º, mnogi vrhovi planina u slovenskim Alpama, Gorskom Kotaru i Istri: Grintovec, Snježnik-slovenački, Obruč, Risnjak, Bjelolasica, Viševica, Mali Rajinac, Televrin, Sisol, Slavnik, Triglav, Nanos i Planik. Lijepi su i razgledi na poluotok Istru, Riječki i Tršćanski zaljev i italijanske Dolomite.
Vela (Vranjska) draga
Ovaj lokalitet nalazi se na zapadnoj padini Učke i zaštićen je kao geomorfološki spomenik prirode. Odlikuje se krečnjačkim stupovima i stijenama koje predstavljaju izuzetnu geomorfološku i pejzažnu vrijednost. Sadašnji je izgled Vela (Vranjska) draga poprimila postepenom i dugotrajnom erozijom i okršavanjem. U odlomcima stijena na siparu vidljivi su brojni fosilni ostaci različitih foraminifera i školjaka koji svjedoče o bogatoj geološkoj povijesti i paleookolišu u kojem su živjeli. Uz jedinstvena geološka obilježja Vela (Vranjska) draga posjeduje i brojne druge: pripadnike rijetke ornitofaune, arheološke nalaze iz špilje Pupićina peć, te raznoliku floru.
Vitki stjenoviti stupovi visine do 50 m u kanjonu privukli su 1931. godine alpiniste iz Trsta a predvodio ih je Emilio Comici (promotor prve italijanske penjačke škole). Uskoro su postali popularno penjačko vježbalište i za alpiniste iz Rijeke. Ukupno je ispenjano 16 prvenstvenih smjeri. Danas je jedno je od najpoznatijih vježbališta za poklonike slobodnog penjanja u Hrvatskoj.
Naslovna slika: Vidikovac na Vojaku, najvišem vrhu Učke (1396 m/nv)
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 