Mnoge prirodne ljepote u planini prođu nezapaženo, skrivene od naših očiju jer uglavnom hodamo uređenim i označenim planinarskim stazama. Napustimo li ovakve staze i krenemo u vlastito istraživanje planinskih predjela možemo naići na nevjerovatna djela koja je stvorila Majka Priroda.
Kao rijedak geomorfološki fenomen u planini svojim atraktivnim izgledom privlače pažnju kamenita vrata i okna koja narod najćešće naziva “šuplja vrata“ ili “okno“. Ove geološke tvorevine nalaze se u teško pristupačnim i krševitim stijenama do kojih najlakše mogu pristupiti planinari i njihovu ljepotu zabilježe svojim fotografskim aparatom.
Fotografije sa opisom pristupa do kamenitih vrata i okana koja sam obišao na mnogim planinama biće ovdje objavljene u narednih nekoliko nastavaka.
Sadržaj (7. dio):
– Bjelašnica, okno pod Sarukom (1726 m/nv)
– Prokletije, okno u Visitoru (2150 m/nv)
– Klečka stijena, okno u Viharu (1154 m/nv)
– Treskavica, okno u Zubovima (1793 m/nv)
– Julijske Alpe, okno u Škrlatici (2740 m/nv)
Autor teksta i fotografija: Braco Babić
Bjelašnica, okno u Saruku (1726 m/nv)
Okno se nalazi na južnoj strani pod vrhom Saruk (1726 m/nv). Vrh ima karakterističan oblik po čemu je dobio naziv od turske riječi “saruk“ što u prijevodu znači “turban“ a to se najbolje vidi iz doline Studenog potoka. Najpovoljniji pristup do okna je iz sela Umoljani (1353 m/nv) planinarskom markiranom stazom do katuna na Gradini (1490 m/nv). Od katuna dalje nastaviti putem koji vodi prema dolini Studenog potoka. Prije ove doline skrenuti s puta na čobansku stazu kojom se stiže na Gornje polje.
U središnjem dijelu polja se nalaze ostaci kamenih temelja od nekadašnje stočarske kolibe. Dalje od tog mjesta nema nikave staze i treba krenuti na sjeverozapad u pravcu Saruka. Pristup do okna je veoma zahtjevan jer vodi između velikih kamenih blokova na strmoj padini sa grmljem i po nekim stablom bukve. Od Umoljana do okna je potrebno 1,30 sati hoda.
Umoljani su smješteni u širokoj dolini na južnoj strani planine Bjelašnice. Udaljeno je oko 50 km od Sarajeva (asfaltna cesta). U selu je nekoliko ugostiteljskih objekata koje pružaju usluge noćenja i domaće hrane. Po broju stanovnika Umoljani je najveće selo na području Zabjelašnice prostrane visoravni opasane sa svih strana visokim planinama: Treskavicom (2086 m/nv), Visočicom (1967 m/nv) i Bjelašnicom (2067 m/nv). Umoljani su zanimljivo mjesto i poznato je po legendi o okamenjenoj aždahi (zmaju), džamiji u kojoj je za vrijeme Drugog svjetskog rata čuvana Sarajevska Hagada (danas u Zemaljskom muzeju). Džamija je preživjela mnoge oštre zime i tri rata. O džamiji postoji nekoliko priča. U blizini sela je Studeni potok koji se na kraju svog toka obrušava slapovima preko visokih kaskada u kanjon rijeke Rakitnice. Također je zanimljiva pješačka tura iz Umoljana u selo Gornji Lukomir. U prvom dijelu staza prolazi dolinom Studenog potoka a poslije iznad kanjona rijeke Rakitnice.
Vrijedi spomenuti da je selo Umoljani povoljna polazna tačka za uspon na mnoge vrhove u jugozapadnom masivu Bjelašnice a među njima su najznačajniji: Obalj (1896 m), Ograđenik (1843 m), Rasuha (1842 m), Kobilica (1826 m), Vaganj (1908 m), Krvavac (2067 m), Veliki Ljeljen (1907 m), Vjetreni kuk (1947 m), Vjetreno brdo (1968 m) i Žuljsko brdo (1896 m).
Prokletije, okno u Visitoru (2150 m/nv)
U Prokletijama postoje mnoga kamenita vrata i okna a nama planinarima su poznata ona koja se nalaze u blizini pješačkih staza: okno na Rudini u masivu Malji Necinat (2250 m/nv), Šuplja vrata u Karanfilima (2090 m/nv), Šuplja vrata u Trojanu (1900 m/nv), okno u Valušnici (1850 m/nv) i okno u Visitoru (2150 m/nv). Kroz Šuplja vrata u Trojanu i Karanfilima prolazi pješačka staza.
Visitor se nalazi sjeverozapadno od grada Plava, odmah iznad Plavskog jezera (908 m/nv). Okno je smješteno u stjenovitom grebenu koji povezuje dva najviša vrha na Visitoru: Planu / Banderu (2211 m/nv) i Smetni vrh / Maja e ljugu i bors (2198 m/nv). Greben je na jednom dijelu (dužine oko 30 m) jako uzak i kršljiv. S toga prelazak na tom dijelu grebena je rizičan i treba ga zaobići sa njegove zapadne strane. Dalje do okna nastaviti uspon strmom travnatom padinom. Pristup do okna nije markiran.
Na vrhu Plana / Bandera je postavljena metalna ploča sa ugraviranim vidokrugom na kojem su označeni mnogi vrhovi u planinama Crne Gore, Kosova i Albanije. Pogled na Plavsko jezero i Plavsko-gusinjske Prokletije ostaje u trajnom sjećanju. Osim širokih razgleda vrijedi vidjeti Visitorsko okno i Visitorsko jezero (1734 m/nv).
Pristupne planinarske staze su markirane i za uspon do dva najviša vrha na Visitoru potrebno je 5 sati hoda bilo kojim od sljedeća četiri pravca:
Pravac 1: Limski most (910 m/nv) – Brkovića česma – Ravni krš – Smetni vrh / Maja e ljugu i bors – vrh Plana/Bandera;
Pravac 2: Brezojevice (915 m/nv) – Mujov laz – Ravno – Velika gropa – Ravne livade – vrh Plana / Bandera – Smetni vrh / Maja e ljugu i bors;
Pravac 3: Brezojevice (915 m/nv) – Preslap – Mala gropa – katun Mramorje – vrh Plana / Bandera – Smetni vrh / Maja e ljugu i bors;
Pravac 4: Murino (840 m/nv) – Džamija – Visitorsko jezero (1820 m/nv) – vrh Plana / Bandera – Smetni vrh / Maja e ljugu i bors.
Prijedlog: uspon i povratak najbolje je izvesti kružnom turom, popeti se jednim a sići drugim pravcem. U tom slučaju ukupno vrijeme trajanja ture je 8 sati hoda.
Klečka stijena, okno u Viharu (1154 m/nv)
Klečka stijena se nalazi u jugoistočnom dijelu općine Prozor – Rama. Stijena je dobila naziv po selu Klek (780 m/nv) koje je smješteno zapadno od njenog najvisočijeg vrha – Vihar (1154 m/nv). Okno se nalazi na jugoistočnom dijelu Klečke stijene u blizini Vihara na samom rubu visoke litice. Iznad svoda okna moguć je prelazak na istaknuti dio stijene u narodu poznata kao “Pukli klis“.
Sa Vihara pruža se pogled na Jablaničko i Ramsko jezero, te planine Studensku, Čelinsku, Vranicu, Vitreušu, Bokševicu, Bitovnju, Bjelašnicu, Visočicu, Prenj, Čvrsnicu, Baćinu, Vran, Ljubušu, Cincar, Ravašnicu, Malovan i Radušu.
Na Vihar moguće je pristupiti iz dva pravca, od sela: Klek ili od Kućana. Obje staze su markirane i do vrha je potrebno 2 sata hoda. Najbolje je izvesti kružnu turu na sljedećem pravcu: selo Klek – Rudno (nekropola stećaka) – putem prema selu Došćici – ispod stijene Dedo i Nana – raskršće za Gvožđa – raskršće za selo Došćicu – Dužice – vrh Vihar – ponor Velika Zvečka – ponor Mala Zvečka – Izlaze – vrelo Grab – Kraljev stolac u Klečkom polju – selo Klek. Ukupna dužina staze: 8,5 km. Visinska razlika: 374 m. Ukupno vrijeme trajanja ture: 5 sati.
U okolini sela vrijedi vidjeti: džamiju i stećke, Kraljev stolac u Klečkom polju, stijenu Dedo i Nana, Klečku stijenu.
Pristup automobilom do početne tačke uspona:
Na putu M16.2 Jablanica – Prozor u naselju Gračanica treba preći most na Rami (kod ušća rijeke Volujak). Od mosta dalje započinje dug uspon asfaltiranom i uskom cestom s mnogobrojnim serpentinama. Do sela Klek treba savladati veliku visinsku razlika koja iznosi gotovo 400 m.
Treskavica, okno u Zubovima (1793 m/nv)
Okno je smješteno na samom rubu stijenovitog zida između Zmijskog jezera i najvišeg tjemena Zubova. Vrh je karakterističnog oblika sa šiljatim tornjićima u gornjem dijelu stijene koji iz daljine izgledaju kao zubi po čemu je vrh dobio ovaj naziv. Zubovi se nalaze između Oblika (1876 m/nv) i Ilijaša (1879 m/nv) sa kojima je povezan dugim i visokim stjenovitim zidom. Alpinisti su u stijenama ova tri vrha ispenjali brojne smjeri. U istočnoj stijeni Zubova prvi smjer su ispenjali sarajevski alpinisti: D. Entraut i V. Reba 26.6.1954. godine. Stijena je visine od 200 – 250 m. Kasnije, u narednim godinama u Zubovima su ispenjane i druge smjeri (u jugoistočnoj stijeni).
Pristup na Zubove može se izvesti planinarskim markiranim stazama i zavisno od izbora pravca pristupa potrebno je od 4 – 5 sati hoda do vrha. Ukupno tura sa povratkom traje od 7 – 8 sati hoda uz nekoliko kratkih predaha za fotografiranje te jednom dužom pauzom na vrhu za odmor i razgledanje. Najbolje je napraviti kružnu turu i pristupiti na vrh jednim a sići drugim pravcem na početnu tačku uspona.
Prijedlog za planinarske ture koje vode na vrh Zubova:
Pravac 1: Selo Turovi – pl. kuća na Sustavcu – pl. dom na Paleži – Skok – Stari konak – Turov stan – Ovčje ždrijelo – vrh Zubovi;
Pravac 2: Selo Turovi – pl. kuća na Sustavcu – Kožljen – Progriženica – Pešter – Turov stan – Ovčje ždrijelo – vrh Zubovi;
Pravac 3: Selo Dujmovići – Brda (spomenik) – vrelo Igrište – Klačina – Kukovi – Jablan do – Turov stan – Ovčje ždrijelo – vrh Zubovi;
Pravac 4: Selo Godinja – Lastva – Cikuški put – Cikuša – Turov stan – Ovčje ždrijelo – vrh Zubovi;
Napomena: Po izlasku iz Ovčjeg ždrijela nastaviti lijevo rubom stjene u pravcu Zubova. Na ovom dijelu nije utrta staza i treba birati prirodne prolaze kroz klekovinu do izlaska na vrh Zubova.
Pristup automobilom do početne tačke uspona:
Sela Turovi, Dujmovići i Godinja nalaze se u blizini mjestašca Trnovo (oko 30 km od Sarajeva, na putu za Foču, M18) od kojeg dalje vodi lokalna asfaltirana cesta (M442b) do početnih tačaka uspona na vrh Oblika. Do ovih sela može se prići i drugim pravcem također automobilom iz Sarajeva (oko 30 km, M18, M442a i M442b) cestom pokraj kamenoloma u Krupcu koja vodi za olimpijski skijaški centar na Bjelašnici i Igmanu. Sa ove ceste treba skrenuti na raskrižju za selo Dejčići od kojeg dalje također vodi lokalna asfaltirana cesta do sva tri navedena seoska naselja (M442b).
Julijske Alpe, okno u Škrlatici (2740 m/nv)
Škrlatica je vrh u Julijskim Alpama, visok 2740 m nad morem i to je drugi najveći vrh u Sloveniji (po visini iza Triglava). Nakon dugog traženja puta do vrha Škrlatice, dr Julius Kugy je prvi stigao do njega 1880. godine u pratnji dvojice vodiča iz Trente, Andreja Komaca i Matije Kravanja.
Na samom vrhu su članovi Turističkog kluba “Skala“ podigli 1934. godine veliki križ u znak sećanja na sve poginule planinare u slovenačkim planinama. Križ je srušen 1953. i ponovo postavljen 1996. godine.
Jedini prilaz na vrh Škrlatice planinarskom markiranom stazom je s južne strane, odakle započinje veoma zahtjevan uspon. Staza u prvom dijelu se uspinje i vodi siparom do pod južni stjenoviti zid. Dalje preko njega se penje stazom osiguranom sa klinovima i sajlama do izlaska na istureni greben koji vodi na vrh. Pristup na vrh je moguć iz sljedeća tri pravca:
Pravac 1: od pl. kuće u Krnici (1113 m/nv) preko Kriške stijene, 7 sati hoda;
Pravac 2: od Aljaževog doma u Vratima (1015 m/nv), pokraj Bivaka IV Na Rušju i kroz Zadnji Dolek, 6 sati hoda;
Pravac 3: od Pogačnikovog doma na Kriškim podima (2052 m/nv) preko Bovških vrata, 5 sati hoda.
S vrha Škrlatice vide se kao na dlanu mnogobrojni susjedni vrhovi: Lipnica, Špik, Mala i Velika Ponca, Oltar, Kepa, Široka peć, Kukova špica, Dovški križ, Visoki Rokav, Stenar i Dolkova špica. U daljini jasno se vide gotovo svi najviši vrhovi Julijskih Alpa u Sloveniji i Italiji: Triglav, Kanjavec, Bovški Gamsovec, Pihavec, Planja, Razor, Prisojnik, Jalovec, Visoka Ponca, Jôf di Montasio / Montaž, Jôf Fuárt / Viš, Monte Mangart / Mangrt, Monte Kanin Alto / Visoki Kanin i mnogi drugi vrhovi. Na sjeveru se također jasno vidi i vrh Dobratscha / Dobrač u najistočnijem dijelu Gailtalskih Alpa / Ziljskih Alpa, zapadno od grada Villach / Beljak u Austriji.
Naslovna slika: Prokletije, Šuplja vrata u Trojanu (1950 m/nv)
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 