Pokraj Sarajeva, u blizini gradskih naselja Sedrenik i Grdonj nalazi se šuma poznata po nazivu “Sedam šuma”. Lokalitet je dobio ime po sedam parcela sa sadnicama četinarskog drveća. Pošumljavanje ovog lokaliteta realizirano je krajem 19. stoljeća u doba vladavine Austro-Ugara. Vremenom se šuma raširila i parcele spojile u jedinstveni kompleks. Rijetko je bilo poznato daNastavi čitati ““Sedam šuma” pokraj Sarajeva”
Author Archives: Braco Babić
Plavsko jezero – “Plavo gorsko oko”
Plavsko jezero nalazi se u jugoistočnom dijelu Crne Gore. Jezero je ledenjačkog porijekla. Smješteno je na 906 metara nadmorske visine u plavsko-gusinjskoj kotlini. Kotlina je duga oko 25 km i sa svih strana zatvorena stmim padinama Prokletija, jedino je na sjeveru otvorena prirodnim izlaskom niz dolinu rijeke Lim. Čitava kotlina obiluje vodama koje se slivajuNastavi čitati “Plavsko jezero – “Plavo gorsko oko””
Nacionalni park “Risnjak“
Nacionalni park “Risnjak”, smješten je u Gorskom kotaru (Hrvatska). Osnovu parka čini masiv planine Risnjak (1528 m/nv). Park je utemeljen 1953. godine na površini od 3041 hektara. Proširenjem površine Parka 1997. godine pod zaštitu su uključeni i lokaliteti izvor rijeke Kupe (321 m/nv) s gornjim tokom te planinski masiv Snježnika (1506 m/nv), time je ukupnaNastavi čitati “Nacionalni park “Risnjak“”
Tresla se tresla Treskavica
Čobani na Treskavici pričaju kako se jednom davno cijela planina tresla nekoliko dana za redom. Potres je trajao sve dok voda iz unutrašnjosti planine nije izbila na jugozapadnoj strani Treskavice u selu Vrhovina na 1200 m nadmorske visine. U tom selu i danas teče voda iz nekoliko jakih vrela koja formiraju izvorišnu čelenku Vrhovinske rijeke.Nastavi čitati “Tresla se tresla Treskavica”
Kamenita vrata i okna (4. dio)
Mnoge prirodne ljepote u planini prođu nezapaženo, skrivene od naših očiju jer uglavnom hodamo uređenim i označenim planinarskim stazama. Napustimo li ovakve staze i krenemo li u vlastito istraživanje planinskih predjela možemo naići na nevjerovatna djela koja je stvorila Majka Priroda. Kao rijedak geomorfološki fenomen u planini svojim atraktivnim izgledom privlače pažnju kamenita vrata i oknaNastavi čitati “Kamenita vrata i okna (4. dio)”
Vjetar – opasnosti u planini (3. dio)
Vjetar je važan element klime i ima značajnu ulogu za boravak na planini. Dejstvo vjetra odražava se na temperaturu zraka, vlažnost zraka, oblačnost i padavine. Na vjetrove u bosanskohercegovačkim planinama izrazito utiču prirodni faktori, među kojima reljef, odnos kopna Europe i mora u Sredozemlju. Na našim planinama se sukobljavaju hladne kontinentalne i tople sredozemne zračne mase, kadNastavi čitati “Vjetar – opasnosti u planini (3. dio)”
Memorijalni pohod “1000 dana opkoljenog Sarajeva 1992 – 1995“
Sudbinske godine 1697, 1878, 1914, 1941, 1984 i 1992 obilježile su povijest Sarajeva – grada dobrih ljudi, ljudi velikog srca i srdačnog gostoprimstva. Gotovo sve navedene godine su bile tragične osim 1984-te kada je Sarajevo primilo ljude iz cijelog svijeta i preko televizijskih ekrana postalo poznato na svim kontinetima kao domaćin 14. Zimskih olimpijskih igara.TragičneNastavi čitati “Memorijalni pohod “1000 dana opkoljenog Sarajeva 1992 – 1995“ “
Planinsko cvijeće (3. dio)
Od davnina su se ljudi divili planinskom cvijeću koje raste na zelenim pašnjacima i planinskim visovima gdje je izloženo niskim temperaturama, jakim vjetrovima i ljetnim pljuskovima kiše koje ga zalijevaju, a ponekad ga prekrije i susnježica. Unatoč prisutnosti surovih uvjeta ono prkosno opstaje i ljepotom svojih cvijetova krasi planinu a nama planinarima predstavlja nagradu zaNastavi čitati “Planinsko cvijeće (3. dio)”
Magla – opasnosti u planini (2. dio)
Kad magla prekrije planinu onda je planinarenje u takvim uvjetima znatno otežano. U planini začas može biti tako gusta magla da se ne vidi ništa ispred nas. Gorštaci i pastiri bi rekli: “Ne vidi se prst pred nosom”. Zimi je opasno. Kad nastupi snježna oluja skraćena je vidljivost. Gubitak orijentacije u rijetko naseljenom i besputnomNastavi čitati “Magla – opasnosti u planini (2. dio)”
Dendroterapija – “Zagrli svoje drvo“
Dendroterapija je metod liječenja i profilaktike koji koristi iscjeliteljske osobine drveća. Istraživanja su pokazala da drveće može izliječiti, ojačati i nahraniti energijom. Fitoncidi koje oslobađa šumsko drveće smanjuju produkciju stresogenih tvari. Drveće nesumnjivo posjeduje ljekovitu snagu da liječi psihička rastrojstva, da stimuliše rad srca, aktivira razmjenu materija u organizmu. Poznato je takođe iscjeliteljsko djelovanje drvećaNastavi čitati “Dendroterapija – “Zagrli svoje drvo“”
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 