Braco Babić

Himalaji, Nepal – exp. “Island Peak 2013“

Iz dnevnika Brace Babića: Putovanje i pohod na himalajski vrh Island Peak (6189 m) u Nepalu je trajalo od 18. aprila do 9. maja 2013. godine. Naša ekspedicija kreće iz Kathmandua avionom za Luklu, a zatim slijedi višednevno pješačenje do baznog kampa i aklimatizacija na vrhovima Nangkar Tshang 5100 m i Chukhung Ri 5550 m.Nastavi čitati “Himalaji, Nepal – exp. “Island Peak 2013“”

Stari grad Vratnik

Stari grad Vratnik se nalazi na području općine Stari Grad Sarajevo gdje su smještene značajne povijesne građevine: Gradska vijećnica, Latinska ćuprija, Gazi Husrev-begova džamija i mnoge druge, također i gradske četvrti Baščaršija, Kovači, Jekovac, Vratnik, Brodac, Toplik, Alifakovac i Bistrik.Ideja o izgradnji utvrđenog grada u Sarajevu je nastala nakon upada austrijske vojske u Bosnu podNastavi čitati “Stari grad Vratnik”

Husrev-begova vrela na Husremovcu

Husrev-begova vrela nalaze se na 890 metara nadmorske visine u blizini sela Dejčići. Čine ih dva jaka izvora vode smještena na strmoj livadi, niže srednjevjekovne nekropole sa stećcima na brdu Zlatarić. Širi prostor na kojem su ovi izvori nosi naziv Husremovac.Vrela su prema narodnom predanju dobila ime po Gazi Husrev-begu koji se sa vojskom zaustavioNastavi čitati “Husrev-begova vrela na Husremovcu”

Prokletije, topografska karta – Grbaja

Grbaja (lokalni naziv: Grebaje) je dolina koja se nalazi u masivu Plavsko-gusinjskih Prokeltija, u jugoistočnom dijelu Crne Gore. Dolina Grbaja (1150 m/nv) je nastavak doline Dolja i smještena je oko 7 km jugozapadno od Gusinja (926 m/nv). Grbaja je atraktivna dolina koja privlači svojim kontrastima i markantnim stjenovitim vrhovima sa nadmorskom visinom od 1781 mNastavi čitati “Prokletije, topografska karta – Grbaja”

Spomenik prirode “Vrelo Bosne”

Vrelo Bosne se nalazi na nadmorskoj visini 494 m, jugozapadno od grada Sarajeva, ispod obronaka Igmana. Područje u kojem je smješteno predstavlja izvorišni dio rijeke Bosne. Proglašeno je Spomenikom prirode 2006. godine – treće kategorije Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN). Zaštićeno područje obuhvata površinu od 603 ha. Osnovni cilj stavljanja pod zaštitu vrela BosneNastavi čitati “Spomenik prirode “Vrelo Bosne””

Treskavica – kronologija povijesnih događaja

21.9.1892. godine u Sarajevu je održana Osnivačka skupština Bosansko-hercegovačkog turističkog kluba (“Bosnisch-Herzegowinischer Touristen Klub in Sarajevo”) i ovaj datum smatra se početkom organiziranog planinarstva u BiH. Osnivačka Skupština je održana u kancelariji upravnog direktora Zemaljske vlade barona Huge von Kutschere, u prisustvu visokih vladinih činovnika. Na Osnivačkoj Skupštini je izabran i prvi Predsjednik, vladin savjetnikNastavi čitati “Treskavica – kronologija povijesnih događaja”

Stolac – “Grad Muzej”

Stolac se nalazi na jugoistoku Bosne i Hercegovine, smješten na obalama rijeke Bregave. Znakovi povijesti nalaze se svuda u gradu i njegovoj bližoj okolini. Stolac spada u malu skupinu balkanskih prostora na kojima su sačuvana materijalna svjedočenja o urbanim oblicima života kroz razdoblje dugo preko 3.500 godina.Stolac je jedan od onih gradova koji bi cijeliNastavi čitati “Stolac – “Grad Muzej” “

Svatovsko groblje na Morinama

Na visoravni Morine, udaljenoj dvadesetak kilometara od Nevesinja na starom karavanskom putu za Ulog i Kalinovik, nalazi se nekropola stećaka koju je narod u ovom zabačenom planinskom kraju nazvao imenom “Svatovsko groblje“. O tom groblju postoje tri legende a najčešće se pripovjeda ova koja govori o svađi između Ali-bega Ljubovića iz Odžaka kod Nevesinja iNastavi čitati “Svatovsko groblje na Morinama”

“Josipova staza” na Bjelašnici

“Josipova staza“ na Bjelašnici je planinarska staza koju su uredili i markirali sarajevski planinari visokogorci Josip Sigmund i Josip Nepomucki. Staza je pješačka i vodi na najviši vrh Bjelašnice (2067 m/nv), a polazna tačka je sa Velikog polja od Valentinovog bunara (1199 m/nv) na Igmanu. Sa Velikog polja pravac uspona vodi preko Vratla, Kasovog dolaNastavi čitati ““Josipova staza” na Bjelašnici”

Miholjsko ljeto

“Miholjsko ljeto” je naziv za razdoblje toplog vremena koje u jesen nastupi nakon blagdana sv. Mihovila, 29. septembra (prema kalendaru Rimokatoličke Crkve) a 12. oktobra (prema kalendaru Pravoslavne Crkve). Ovaj meteorološki fenomen je karakterističan za sjevernu Zemljinu poluloptu gdje se mijenjaju četiri godišnja doba i može da potraje nekoliko sedmica zaredom.Prema narodnoj tradiciji dok trajeNastavi čitati “Miholjsko ljeto”