Planina Perun se nalazi oko 50 km sjeverno od Sarajeva, smještena je između Vareš-Majdana i Kraljeve Sutjeske. Ime je dobila po Perunu koji je u slavenskoj mitologiji bio bog groma i munje (gromovnik), vrhovno božanstvo u panteonu slavenskih bogova. Perun spada u red nižih bosanskohercegovačkih planina zbog svoje skromne nadmorske visine. Najviši vrh Peruna jeNastavi čitati “Perun – planina Gromovnika”
Category Archives: Planinarstvo
Korčula – “Forteca na Humu”
Planinarski usponi na vrhovima jadranskih otoka nisu previše zahtjevni ali su zato veoma izazovni zbog lijepih vidika. Poseban ugođaj na usponu je sunce, plavo nebo i more uz opojni miris cvjetova i mediteranskih biljaka. Motivisani time naša ekipa je krenula na otok Korčulu i tom prilikom posjetila grad Korčulu, Vela Luku i fortecu na Humu.Nastavi čitati “Korčula – “Forteca na Humu””
Gorski prijelaz Vršič
Gorski prijelaz Vršič nalazi se između vrhova Prisojnik / Prisank (2547 m) i Mala Mojstrovka (2332 m) u Julijskim Alpama na sjeverozapadu Slovenije. Vršič sa nadmorskom visinom od 1611 m najniži je neposredni prijelaz iz doline Soče u Savsku dolinu. Povezuje pokrajinu Gorenjsku s dolinom Trente u Slovenskom primorju. Prijelaz je dobio ime po kotiNastavi čitati “Gorski prijelaz Vršič”
Vrh Lukanje čelo u Moračkim planinama
Moračke planine se nalaze u središnjem dijelu Crne Gore. Ime su dobile po istoimenoj rijeci. Okružene su rijekom Moračom sa sjeveroistočne i istočne strane. Sa južne strane se nalaze visoki stjenoviti grebeni planine Maganik a sa zapadne duboki kanjon rijeke Mrtvice. Moračke planine su poznate po bogatim pašnjacima na kojima u ljetnom periodu borave mnogobrojnaNastavi čitati “Vrh Lukanje čelo u Moračkim planinama”
Diva Grabovica na Čvrsnici
Diva Grabovica je duboka dolina koja se nalazi u istočnom masivu planine Čvrsnice. Erozivnog je porijekla, duga oko 7 km a široka 6 km. Dolinom teče rijeka Grabovica, desna pritoka Neretve. Grabovicu čine Radava i Grabovica. Radava izvire pod Velikim kukom, a Grabovica pod Plasom. Dolina je zatvorena sa tri strane (amfiteatralno) visokim stjenovitim zidovima:Nastavi čitati “Diva Grabovica na Čvrsnici”
Obruč – “Grobničke Alpe”
Obruč je najviši vrh masiva koji pripada planinskom lancu Dinaridi. Nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji u zaleđu Rijeke. Smješten je iznad Grobničkog polja (350 m) po kojem je dobio popularan naziv “Grobničke Alpe”. Najviši vrhovi masiva su: Obruč (1376 m), Fratar (1353 m), Jasenovica (1338 m/nv), Crni vrh (1335 m/nv), Grleš (1325 m) i GornikNastavi čitati “Obruč – “Grobničke Alpe””
Klek – ”Carstvo vještica”
Iznad ogulinske kotline dominira vrh Klek (1181 m/nv). Njegova markantna stijena 200 m visine i stijene susjednog vrha Klečica (1058 m/nv) uvijek privlače poglede znatiželjnika i istraživača. Gledan iz pravca jugoistoka nalik je golemom okamenjenom divu koji se tu zaustavio da spava ili odmori. To je ujedno i najviši vrh planine Klek koja je sastavniNastavi čitati “Klek – ”Carstvo vještica””
Orlov kuk na Zelengori
Orlov kuk se nalazi na zapadnoj strani planinskog masiva Zelegore. Smješten je na nadmorskoj visini 1906 m, južno od Kladopoljskog jezera (oko 3,5 km zračne linije). Orlov kuk je markantan i atraktivan vrh čija je sjeveroistočna stijena visoka oko 150 m i široka oko 250 m. Do sada ova stijena alpinistički nije ispenjana.Naziv Orlov kukNastavi čitati “Orlov kuk na Zelengori”
Subrin amfiteatar na Orjenu
Subrin amfiteatar je jedan od najsurovijih kutaka u cjelokupnom planinskom masivu Orjena i ujedno je najzanimljiviji reljef u primorskim Dinaridima. Nalazi se na sjeverozapadnoj strani vrha Subra. Čine ga vrhovi Kabao (1553 m/nv), Subra (1679 m/nv) i Domiter (1593 m/nv). U podnožju ova tri vrha je ledenjačka dolina (cirk, valov) oivičena grmljem i rijetkom šumomNastavi čitati “Subrin amfiteatar na Orjenu”
Grmljavina – opasnosti u planini (4. dio)
Grmljavinske oluje, kao demonstracija sirove snage prirode, predstavljaju ozbiljnu opasnost i mogu prouzročiti lakšu ili težu ozljedu pa čak i smrtni ishod. Grmljavinske oluje najčešće se stvaraju tokom proljetnih i ljetnih mjeseci. Najveći broj nesreća od udara groma upravo se događa u tom periodu. Ključni uvjeti potrebni za stvaranje grmljavinske oluje su prekomjerna vlaga u zraku i atmosferskeNastavi čitati “Grmljavina – opasnosti u planini (4. dio)”
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 