Tvrđave Prilep i Kulina na Bistrici

Tvrđave Prilep i Kulina su smještene jedna nasuprot druge na samom izlazu iz kanjona rijeke Bistrice. Nalaze se oko 2,5 km nizvodno od Miljevine, malog mjesta kod Foče.Ove dvije srednjovjekovne utvrde nalazile su se na važnom strateškom mjestu, s kojeg se nadziralo cijelo područje i karavanski put još iz vremena Rimljana. Vjerojatno su služile kaoNastavi čitati “Tvrđave Prilep i Kulina na Bistrici”

Stari grad Vranduk – “Kapija Bosne“

Stari grad Vranduk se nalazi oko 10 km zračne linije sjeverno od Zenice na lijevoj strani doline rijeke Bosne. Sagrađen je krajem 14. stoljeća na stijenovitom uzvišenju (315 m/nv) kojeg rijeka obilazi u poluluku stvarajući hrid jako strmih padina. Smješten na ulazu klisure štitio je i nadzirao trgovački put koji je povezivao panonsku regiju saNastavi čitati “Stari grad Vranduk – “Kapija Bosne“”

Stari grad Kučlat / Kušlat

Stari grad Kučlat ili Kušlat nalazi se s desne strane iznad ušća rijeke Jadar u Drinjaču, južno od Zvornika (oko 20 km). To je majstorsko djelo vještih graditelja na važnom strateškom mjestu, s kojeg se nadziralo cijelo područje i karavanski put još iz vremena Rimljana. Grad Kučlat prvi put se spominje 1345, a 1346. godineNastavi čitati “Stari grad Kučlat / Kušlat”

Tvrđava hercega Stjepana u Ljubuškom

Tvrđava hercega Stjepana nalazi se na brdu Buturovica (349 m/nv), sjeveroistočno od Ljubuškog u neposrednoj blizini grada. Sa najistočnijega dijela brda na kojem je tvrđava smještena mogao se kontrolirati sav promet preko Mostarskih Vrata, prirodnog usjeka između Butorovice i brda Jurjevica (258 m/nv). Upravo je to bio razlog što je herceg Stjepan izgradio tvrđavu naNastavi čitati “Tvrđava hercega Stjepana u Ljubuškom”

Stari grad Hodidjed

Stari grad Hodidjed se nalazio u Župi Vrhbosni, smješten iznad sastavaka Paljanske i Mokranjske Miljacke, o tome pišu povjesničari Hamdija Kreševljaković (Stari bosanski gradovi, 1 dio, Naše starine, Godišnjak Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1953. god.) i Marko Vego (Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svjetlost, Sarajevo, 1957.Nastavi čitati “Stari grad Hodidjed”

Ani – “Grad sa 40 kapija”

Ani (armenski: Անի) je srednjovjekovni grad smješten u turskoj provinciji Kars, u blizini granice s Armenijom. Najveći procvat je doživio od 961. – 1045. godine kada je postao glavni grad srednjovjekovnog Armenskog Kraljevstva dinastije Bagratuna. Ani je poznat kao “Grad sa 40 kapija” ili “Grad sa 1001 crkvom”, naziv je dobio po mnogobrojnim gradskim vratimaNastavi čitati “Ani – “Grad sa 40 kapija””

Golem Korab – vrh Sjeverne Makedonije i Albanije

Vrh Golem Korab (albanski: Maja e Korabit) na nadmorskoj visini od 2764 m je najviši vrh planine Korab i ujedno najviši vrh Republike Sjeverne Makedonije i Republike Albanije. Masiv Koraba čini izrazitu prirodnu granicu između dviju država. Prostire se između Šar-planine na sjeveru i Dešatom na jugu. Ukupna površina iznosi 580 km² od koje Sjevernoj MakedonijiNastavi čitati “Golem Korab – vrh Sjeverne Makedonije i Albanije”

Klobuk – “Sveto brdo”

Brdo Klobuk nadmorske visine 478 m nalazi se u blizini granice Bosne i Hercegovine sa Republikom Hrvatskom i udaljeno je oko 10 km zapadno od grada Ljubuškog. Prema kazivanju mještana za vrijeme vladavine Osmanlija na Klobuku su se okupljali vjernici kršćani radi molitve i obreda. Pretpostavlja se da je na vrhu brda nekada stajala crkvaNastavi čitati “Klobuk – “Sveto brdo””

Dugo Polje na Bjelašnici

Dugo Polje je smješteno na južnim padinama planinskog masiva Bjelašnice na nadmorskoj visini 1480 m. Dugačko je oko 5 km a široko od 250 – 500 m. Pruža se pravcem istok-jugozapad. Okruženo je mnogim visokim vrhovima, na sjevernoj strani nalaze se Šiljata glavica (1737 m), Obla glav. (1816 m), Strug (1791 m) i Vaganj (1908Nastavi čitati “Dugo Polje na Bjelašnici”

Na vrhovima Bioča, Maglića i Volujka

Kako je ljeto najzgodnije doba za taborovanje u planini, sa dvojicom mojih prijatelja odlazim na Trnovačko jezero (1513 m/nv) od kojeg ćemo se svakog dana penjati na vrhove Bioča (2397 m/nv), Maglića (2386 m/nv) i Volujka (2336 m/nv). Ove tri gorostasne i krševite planine nalaze se na sjeverozapadu Crne Gore u pograničnoj zoni sa BosnomNastavi čitati “Na vrhovima Bioča, Maglića i Volujka”