Orlov kuk se nalazi na zapadnoj strani planinskog masiva Zelegore. Smješten je na nadmorskoj visini 1906 m, južno od Kladopoljskog jezera (oko 3,5 km zračne linije). Orlov kuk je markantan i atraktivan vrh čija je sjeveroistočna stijena visoka oko 150 m i široka oko 250 m. Do sada ova stijena alpinistički nije ispenjana.Naziv Orlov kukNastavi čitati “Orlov kuk na Zelengori”
Tag Archives: Bosna i Hercegovina
Dugo Polje na Bjelašnici
Dugo Polje je smješteno na južnim padinama planinskog masiva Bjelašnice na nadmorskoj visini 1480 m. Dugačko je oko 5 km a široko od 250 – 500 m. Pruža se pravcem istok-jugozapad. Okruženo je mnogim visokim vrhovima, na sjevernoj strani nalaze se Šiljata glavica (1737 m), Obla glav. (1816 m), Strug (1791 m) i Vaganj (1908Nastavi čitati “Dugo Polje na Bjelašnici”
Subrin amfiteatar na Orjenu
Subrin amfiteatar je jedan od najsurovijih kutaka u cjelokupnom planinskom masivu Orjena i ujedno je najzanimljiviji reljef u primorskim Dinaridima. Nalazi se na sjeverozapadnoj strani vrha Subra. Čine ga vrhovi Kabao (1553 m/nv), Subra (1679 m/nv) i Domiter (1593 m/nv). U podnožju ova tri vrha je ledenjačka dolina (cirk, valov) oivičena grmljem i rijetkom šumomNastavi čitati “Subrin amfiteatar na Orjenu”
Carev Do na Magliću
Ovo je jedna stara čobanska priča vezana za Carev Do. Nekad davno su čobani iz sela Mratinja izabrali jednoga između sebe da im bude predvodnik. Bio je to najjači i najspretniji momak od sviju njih. Svi čobani su ga poštovali. Kako je osjetio da mu raste moć, taj se momak bio toliko osilio te počeoNastavi čitati “Carev Do na Magliću”
Na vrhovima Bioča, Maglića i Volujka
Kako je ljeto najzgodnije doba za taborovanje u planini, sa dvojicom mojih prijatelja odlazim na Trnovačko jezero (1513 m/nv) od kojeg ćemo se svakog dana penjati na vrhove Bioča (2397 m/nv), Maglića (2386 m/nv) i Volujka (2336 m/nv). Ove tri gorostasne i krševite planine nalaze se na sjeverozapadu Crne Gore u pograničnoj zoni sa BosnomNastavi čitati “Na vrhovima Bioča, Maglića i Volujka”
Grmljavina – opasnosti u planini (4. dio)
Grmljavinske oluje, kao demonstracija sirove snage prirode, predstavljaju ozbiljnu opasnost i mogu prouzročiti lakšu ili težu ozljedu pa čak i smrtni ishod. Grmljavinske oluje najčešće se stvaraju tokom proljetnih i ljetnih mjeseci. Najveći broj nesreća od udara groma upravo se događa u tom periodu. Ključni uvjeti potrebni za stvaranje grmljavinske oluje su prekomjerna vlaga u zraku i atmosferskeNastavi čitati “Grmljavina – opasnosti u planini (4. dio)”
Hvar – “Sunčani otok“
Hvar je otok koji se smatra najsunčanijim jadranskim otokom, isključivo iz razloga što se na njemu nalazi mjerna postaja za mjerenje sunčanih sati. Mještani na drugim hrvatskim otocima često s pravom znaju kazati da i oni imaju jednak, ako ne i veći broj sunčanih dana. Hvar je poznat po ugodnoj klimi s blagim zimama, toplimNastavi čitati “Hvar – “Sunčani otok“”
Nacionalni park “Risnjak“
Nacionalni park “Risnjak”, smješten je u Gorskom kotaru (Hrvatska). Osnovu parka čini masiv planine Risnjak (1528 m/nv). Park je utemeljen 1953. godine na površini od 3041 hektara. Proširenjem površine Parka 1997. godine pod zaštitu su uključeni i lokaliteti izvor rijeke Kupe (321 m/nv) s gornjim tokom te planinski masiv Snježnika (1506 m/nv), time je ukupnaNastavi čitati “Nacionalni park “Risnjak“”
Tresla se tresla Treskavica
Čobani na Treskavici pričaju kako se jednom davno cijela planina tresla nekoliko dana za redom. Potres je trajao sve dok voda iz unutrašnjosti planine nije izbila na jugozapadnoj strani Treskavice u selu Vrhovina na 1200 m nadmorske visine. U tom selu i danas teče voda iz nekoliko jakih vrela koja formiraju izvorišnu čelenku Vrhovinske rijeke.Nastavi čitati “Tresla se tresla Treskavica”
Vjetar – opasnosti u planini (3. dio)
Vjetar je važan element klime i ima značajnu ulogu za boravak na planini. Dejstvo vjetra odražava se na temperaturu zraka, vlažnost zraka, oblačnost i padavine. Na vjetrove u bosanskohercegovačkim planinama izrazito utiču prirodni faktori, među kojima reljef, odnos kopna Europe i mora u Sredozemlju. Na našim planinama se sukobljavaju hladne kontinentalne i tople sredozemne zračne mase, kadNastavi čitati “Vjetar – opasnosti u planini (3. dio)”
PLANINARENJE sa Bracom Babićem 